DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 83 <-- 83 --> PDF |
kontejneri za biljke u vrtu ne samo da su spomenici tog davno prošlog vremena, već su još uvijek u upotrebi (si. 2). Kada se neki od njih razbije ili jače ošteti, zamjenjuje se vjernom kopijom napravljenom od gipsa. SI. 2. Botanički vrt »Argotti« u Valletti Foto: I. Mikloš U vrtu ima i starih primjeraka drveća, kao što su npr. čempresi, oleandri i dudovi, zasađeni između 1807. i 1812. godine. Lijep je i drvored hrasta crnike, star 68 godina. Strane vrste biljaka, raširile su se po otoku uglavnom iz ovog vrta. Kiselica Oxalis pes caprae (O. cernua) porijeklom sa Rta dobre nade, koja je introducirana u Argotti 1806. godine, brzo se poput korova proširila po čitavom otoku. Ima lijepe žute cvjetove, a cvate čitave zime. Brzo se razmnožava zahvaljujući bulbilama koje se stvaraju u vrlo velikom broju. Nacionalni cvijet je Centaurea spathulata zeraphii, jedna vrsta različka nazvana po Dr. Stefanu Zerafi, direktoru botaničkog vrta, koji je napisao prvi prikaz flore Malteških otoka. Taj se cvijet nalazi i na malteškoj novčanici od 1 funte. II-Buskett. Blizu Rabata u jednoj dolini udaljenoj od Vallette 13 km nalazi se park-šuma Il-Busket, veličine 12 ha. U domaćem govoru tom se riječju označuje lug, šumarak, gaj, prema talijanskom boschetto — šumica (boseo = šuma). Il-Buskett je dakle mala šuma ili šumarak, ali s obzirom na površinu Malte mogao bi se zvati i šumom. Tim više što se od svih zelenih površina otoka po vegetacijskom sastavu, bujnosti raslinja i svježini ambijenta najviše približava »pravoj«, prirodnoj šumi. Najviše ima alepskog bora, zatim čempresa, rogača, maslina i oleandra uz manje ili veće grupe palmi (Phoenix dactylifera) i žumara (Chamaerops humilis), pojedinačnih juka (Yucca sp.), aloja (Aloe sp.) 177 |