DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 87 <-- 87 --> PDF |
istog naziva, koje je prije šezdesetak godina osnovao u Keniji Dr. Richard St. Barbe Baker i koje se od tada proširilo na mnoge zemlje u svijetu. Svrha je toga udruženja unapređivati i popularizirati sadnju drveća i njegovu zaštitu. Udruženje izdaje svoj časopis »Trees« (drveće) koji izlazi dva puta godišnje. Njegov malteški ogranak, između ostalog, vodi kampanju pod parolom Plant a Tree in Malta (»Posadi drvo na Malti«). U tu svrhu objavio je i plakat koji poziva s vakoga da sudjeluje u sadnji drveća na otoku (si. 4). Kampanju je svojevremeno pod pokroviteljstvom države inicirao posebni komitet sastavljen od Maltežana u domovini i inozemstvu, kao i od stranih turista koji su željeli da Malta bude zelenija nego što je tada bila. Da bi se što veći broj ljudi uključio u program pošumljivanja, prije nekoliko godina je ministar poljoprivrede i ribarstva svečano otvorio poseban park za malteške emigrante — Masgar Ulied Malta Msiefrin. POŠUMLJIVANJE Poput ostalih mediteranskih otoka, i Malta je nekoć bila šumovita, ali je isto tako doživjela i njegovu sudDinu, pretvorivši se postepeno dobrim dijelom u goli kamenjar. Malobrojna stoljetna stabla crnike, raštrkana po otoku i drugi ostaci autohtone šumsKe vegetacije, rijetki su svjedoci tin davno prohujalih vremena. Do prije tridesetak godina pošumljivanja na Malti gotovo da i nije bilo. Drveće se sadilo samo u vrtovima, oko javnih zgrada, na grobljima i uz važnije ceste. Zaokret u tom smislu nastao je tek 1957. godine, kada je vladi podnesen jedan stručni elaborat, u kome se ukazuje na važnost pošumljivanja, osobito u vezi s potrebom za poboljašnjem vodnog režima na otoku. Iste godine u proljeće započelo je pošumljivanje izabrane površine kamenjara na sjevernom dijelu otoka. Sadile su se sadnice masline, a na rubovima površina sadnice rogača. Primijenjena je kvadratična sadnja s razmakom biljaka od 4 m. Na isti način pošumljeno je zatim još nekoliko površina na drugim lokalitetima. Rezultati toga pionirskog pothvata samo su djelomično zadovoljili. Izgleda da su sadnice bile prilično velike pa im je nakon sadnje bila potrebna veća njega. Za rogač je utvrđeno da nije podesan za vjetrobrane pojaseve, jer raste dosta sporo i suviše u širinu. Veliku stručnu pomoć dali su Malti izraelski šumarski stručnjaci na čelu s ing. Milanom Kolarom, koji je znatno unaprijedio tehniku sadnje biljaka. Ing. Kolar je inače naš zemljak. Nedavno je otišao u mirovinu, ali još uvijek aktivno sudjeluje u radu Šumarskog društva Izraela. U znak priznanja Izraelu za tu njegovu pomoć jedna površina na sjeverozapadu otoka, uspješno pošumljena maslinom, akacijom i tamarišem, dobila je službeni naziv »Izraelski gaj«. Nove mogućnosti za pošumljivanje nastale su 1971. godine na terenima odakle su Britanci upravo povukli svoja vojna postrojenja. Iduće godine započelo je pošumljivanje uz gradnju terasa na strmim položajima. Za sadnju su upotrijebljene mlađe sadnice, s razmacima od 2 m u kvadrat, osim kod eukaliptusa, gdje je taj razmak iznosio 3 m. Jedna od vrsta drveća kojom se na Malti najviše pošumljava je Acacia cyanophylla iz familije Leguminosae. Spada u grupu Phyllodineae, tj. one akcije (ili mi |