DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 89 <-- 89 --> PDF |
RASADNIK »EVROPA« Pošumljivanje na Malti bilo je omogućeno i podizanjem centralnog državnog rasadnika u mjestu Wied Incita, blizu Attarda, gotovo u samom središtu otoka, 1970. godine. Kako je ta godina u svijetu bila obilježena kao »Godina Evrope «, odlučeno je da i rasadnik dobije ime »Evropa«. Podizanju rasadnika veoma je pogodovao jedan malteški zakon, po kome sva zemlja koja se izbacuje prilikom raznih građevinskih radova, mora biti stavljena na raspolaganje poljoprivredi. A upravo neposredno prije toga na Malti se naglo počeo razvijati turizam, što je dovelo do pravog »buma« u građevinarstvu, pa je zato za rasadnik bilo vrlo lako i jeftino nabaviti potrebe količine zemlje. Sretno je riješen i drugi važan problem, a to je opskrba vodom. S obližnjeg brda, na kome se nalazi bolnica (Mount Carmel Hospital), slijeva se oborinska voda u rezervoar kapaciteta 1,350.000 1, koji je sagrađen na najvišem dijelu rasadnika, što omogućuje jednostavno navodnjavanje tla pomoću gravitacije. Uz taj postoji i nekoliko manjih rezervoara. Rasadnik ima površinu od 12,5 ha. U njemu se proizvodi veliki broj raznih šumskih i dekorativnih vrsta drveća te voćnih sadnica, potrebnih za realizaciju planova pošumljivanja, što ih za svaku godinu donosi Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva. MOČVARA USRED KAMENJARA Zvuči malo neobično kada se kaže da na malom kamenitom otoku Mediterana ima i močvarnih područja. Pa ipak, na Malti takvo područje postoji, iako je po površini malo. svega 8 ha. Zove se Ghadira (izg. Adira, malt. = jezero), a nalazi se nedaleko mjesta Mellieha i istoimenog zaljeva na sjeverozapadu otoka (si. 5). Za vrijeme drugog svjetskog rata u blizini sadašnjeg rezervata nalazile su se barake u kojima je živjela kolonija naših ljudi. Ghadira je proglašena prirodnim rezervatom 1980. godine, kada je usvojen i novi zakon o pticama. To je prvi takav rezervat na Malti. Ta mala močvara okružena kršem odlikuje se osebujnom florom i bogatom ornitofaunom. Dobar dio tih močvarica su ptice selice, koje tamo odlaze iz sjevernih krajeva na prezimi javanje. Osim močvarica na Malti provodi zimu i znatan broj drugih vrsta ptica rasprostranjenih u Evropi. Među njima je i škanjac osaš ili šareni osaš (Pernis apivorus), jedina evropska vrsta tog roda iz porodice sokolovki (Falconidae). Obitava rubove šuma, a gnijezdo gradi visoko u krošnji stabla. Za razliku od ostalih srodnih vrsta grabljivica škanjac osaš se specijalizirao za lov na ose, bumbare i pčele (apivorus, lat. »onaj koji jede pčele«). Hrani se njihovim ličinkama, pa i medom, (cngl. naziv Honey buzzard) a samo povremeno žabama, gmazovima, mladini pticama, miševima i crvima. Malteški lovci (registriranih ima oko 20.000) poput Talijana teško odolijevaju napasti da pucaju na sve što leti, ne obazirući se na to da veliki broj tih ptica ne pripada samo njima već čitavom evropskom kopnu. Zbog toga je Malta više puta bila oštro kritizirana od raznih međunarodnih organizacija za zaštitu prirode. Tako je u rujnu 1985. godine Međunarodna omladinska federacija za proučavanje i zaštitu čovjekova okoliša u suradnji s Malteškim ornitološkim društvom (MOS) organizirala na Malti kampanju za zaštitu ptica na tom otoku. 183 |