DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1989 str. 98     <-- 98 -->        PDF

i radilo od drveta. Ovome se pridonijele i znatne površine pretežno hrastovih
šuma, koje su se prostirale sve do Plesa (danas aerodrom) i KuriLovca (danas dio
Velike Gorice). Prema H uz jak u (1969) seljaci su gradili male domove s jednom
sobom, ili veće zadružne kuće s jednom ili najviše dvije sobe, u kojima je
spavao veći broj ljudi. Imućniji ljudi gradili su velike i prostrane kurije. One su
bile također od hrastovih planjki ali većih razmjera. Danas je najbolje sačuvana
kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici, koja je sagrađena 1806. godine, tj. u
vrijeme dolaska Francuza u Dubrovnik.


Izložene preslice, daščice za tkanje, fertušnice i silovanje


Tradicija gradnje u drvu (C v i t a n o v i ć) najdublje se ukorijenila u Turopolju,
području kojeg smatramo kolijevkom drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj.
U toj regiji se najveći broj drvenih kapela uspio i sačuvati što zbog tradicije,
a što zbog čvrstoće hrastovine od kojeg su kapelice građene. Tradicija gradnje
drvenih crkava produžila se sve do XX. stoljeća, te nije čudnovato da se najreprezentativniji
primjerak sakralne arhitekture kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
nalazi u Turopolju. Ne može se ustanoviti godina osnutka kapele, ali se pretpostavlja
da je to početak XVII. stoljeća.


Vratimo se na izložbu, gdje se može vidjeti okov s praslavenske vedrice pronađen
u slavenskom groblju u Velikoj Gorici iz 800-te godine, kojem je rekonstruiran
drveni dio od dužice. Posebna grupa predmeta je namještaj za koji je
karakteristično (La stric , 1988) da je uzdignut od tla, za razliku od juga naše
zemlje gdje je gotovo pri dnu. Najviše upotrebljavan predmet je škrinja a koristi
se za spremanje platna, rubenine, dokumenata ali i žita, a o namjeni zavisi i veličina
škrinje.


Predmeti od drva su vrlo lijepo ukrašavani kao preslice ili daščice za tkanje,
trijemovi i stubišta.