DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 53 <-- 53 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630* 425 + 630*95 (430.1) šum. list CXIII (1989) 279 INVENTARIZACIJA I OPAŽANJE SADAŠNJIH OŠTEĆENJA ŠUMA U SR NJEMAČKOJ* G. HILDEBRANDT I K. P. GROSS ** SAŽETAK: Sredinom sedamdesetih i osobito početkom osamdesetih godina u SR Njemačkoj i susjednim zemljama došlo je do intenzivnog oštećenja šuma, koje se ne mogu objasniti samo »klasičnim« biotičkim i abiotičkim uzročnicima. U svrhu dobivanjavjerodostojnih podataka o rasprostranjenju tih oštećenja provode se od 1982. god. na području pojedinih Federalnih država nacionalne inventure oštećenja šuma, za koje je za cijelu SR Njemačku od 1984. god. uvedena jedinstvena metodologija. Ta inventura je bazirana samo na terestičkim opažanjima. Na osnovi uspješnoizvedenih pokusnih inventura oštećenja šuma primjenom aerofotosnimki provode se od 1982. god. osim terestičkih i inventure primjenom infracrvenih kolornih aerosnimki. Nakon što su u članku navedene pretpostavke za primjenu daljinskih istraživanjakod inventarizacija oštećenja šuma, te prikazane dosadašnje inventure uz primjenu aerosnimki u razdoblju od 1983—1987. god., iscrpno je prezentiran model inventarizacije oštećenja šuma, na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih aerosnimki. 1. STANJE OŠTEĆENJA ŠUMA 1987. GODINE U SR NJEMAČKOJ Od sredine sedamdesetih, a pojačano i vrlo uočljivo od početka osamdesetih godina pojavljuju se u SR Njemačkoj, kao i u susjednim srednjoevropskim zemljama oštećenja šuma, koja se ne mogu pripisati sam o nekom od »klasičnih« biotičkih i abiotičkih uzroka. Stanje šuma karakterizirano je time da nova oštećenja pokazuju vrlo veliko geografsko rasprostranjenje, iako regionalno s vrlo različitim intenzitetom. Vanjski izgled oštećenja na pojedinačnim stablima manifestira se gubitkom iglica i lišća, kod četinjača (osobito kod smreke) mjestimično dolazi do žućenja iglica, kod listača do promjene u listovima i rastu izbojaka. Većinom prevladavaju slaba ili srednje jaka oštećenja pojedinačnih stabala. Do propadanja pojedinačnih sastojina ili cijelih predjela dolazi samo na pojedinačnim, prostorno ograničenim staništima. Značajna je pak površina srednje jako i jako oštećenih sastojina četinjača na visokim položajima u Alpama, na nekim mjestima sredogorja, osobito u Fichelgebirge, Bayrische Wald, Schwarzwald, Rohn ** Prof. dr. Gord Hildebrandt i K. P. Gross Univerzitet Freiburg i Br. Referat na SIMPOZIJU: »Ekološki i privredni aspekti PROPADANJA ŠUMA «, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu. |