DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630" 49 (497.13) Sum. list CXIII (1989) 235 PROPADANJE ŠUMA U SR HRVATSKOJ I JUGOSLAVIJI" Branimir PRPIĆ** SAŽETAK: U radu se opisuje slanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji na osnovi popisa oštećenja stabala tijekom 1987. Daje se povijesni prikaz, sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama Posavlja i obične jele u bukovo-jelovim šumama Gorskog kotara i sadašnje stanje koje ima sve simptome u svijetu poznate pojave propadanja šuma. Daju se upute za obnovu posušenih šuma te sadržaj istraživanja s ciljem utvrđivanja uzroka i posljedica propadanja šuma. Ključne riječi: propadanje šuma, stupnjevi oštećenja stabala, emisije i imisije štetnih industrijskih polutanata, propadanje hrasta lužnjaka, obične jele i drugih vrsta drveća. UVOD U posljednjih četrdeset godina zapažamo u našim jelovim šumama sve veću pojavu tzv. sanitarnih sječa, dakle takvih sječa koja obuhvaćaju osušena ili bolesna stabla jele. Slična pojava zapažena je početkom stoljeća u nizinskim šumama hrasta lužnjaka u Posavini. Ugibanje jelovih stabala pripisali smo insektu — moljcu jelovih iglica (Argyresthia fundela), a sušenje nizinskih šuma insektima (Limantria dyspor i dr.) i poplavama. Posljednjih godina zapaženo je sve intenzivnije sušenje jele i hrasta lužnjaka ali i drugih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, poljski jasen, hrast crnika, čempres, alepski bor i dr.). Ta sušenja povezali smo s već poznatim propadanjem šuma (Waldsterben) koje zahvaća sjevernu hemisferu, i već se intenzivno proučava u zapadnoj Evropi (SR Njemačka, Švicarska, Austrija) i SAD. Tijekom 1987. godine proveden je u Jugoslaviji popis oštećenja šuma iz kojega se vidi da je različitim stupnjevima oštećeno 32,1% stabala. Listače su prosječno oštećene 27,8" „ dok su četinjače oštećene čak 45,8% što je zabrinulo i najveće optimiste. Kod ustanovljivanja stupnja oštećenja šumskog drveća korištena je metoda Komisije za šume Evropske zajednice koja se odnosi na defolijaciju stabala (0—4). * Referat na simpoziju: »EKOLOŠKI I PRIVREDNI ASPEKTI PROPADANJA ŠUMA«, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu. ´* Prof. dr. Branimir Prpić, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25. 235 |