DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 157     <-- 157 -->        PDF

Prof. dr. MILORAD JOVANCEVIČ


(1921—1988)


. * ; ." /. i


Dana 12. 12 1988. godine poslije duže
bolesti zauvijek nas je napustio naš dragi
kolega i profesor dr Milorad Jovančević
. Rođen je 16. 10. 1921. godine u
mjestu Šutei ,općina Ljig u Srbiji. Osnovnu
školu završio u svom rodnom mjestu,
gimnaziju u Gornjem Milanovcu i
Čačku, a Šumarski fakultet u Zagrebu
1949. godine. Naučni stupanj doktora
šumarskih znanosti postigao je 1960. godine
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
Bio je učesnik narodnooslobodilačkog
rata od listopada 1944. godine do kraja
rata.


Milorad Jovančevič je započeo službovanje
u Komitetu za vodoprivredu
Vlade FNRJ u Beogradu 1. 12. 1949. godine
u zvanju pripravnika mlađeg šumarskog
inženjera. Ubrzo je premješten
u Institut za pošumljavanje i melioraciju
krša u Splitu, u zvanju asistenta.
Od 1951. godine radi na istom radnom
mjestu u sastavu Jugoslavenske akademijn
znanosti i umjetnosti. Odlukom
Jugoslavenske akademije preveden je


19. 7 1951. godine u prosvjetno-naučnu
struku u kojoj je radio sve do odlaska
u mirovinu. Od 1952. god. vršio je dužnost
upravitelja Arboretuma Trsteno,
terenske naučno-istraživalačke stanice
JAZU. Zvanje stručnog suradnika, koje
je u to vrijeme predstavljalo više zvanje
naučno-prosvjetne struke postigao
je 1955. godine. U zvanje višeg stručnog
suradnika izabaran je 1959. godine. Zvanje
naučnog suradnika Akademijinog
Biološkog instituta u Dubrovniku stekao
je 1960. godine. Za docenta iz predmeta
Oplemenjivanje šumskog drveća na Šumarskom
fakultetu u Sarajevu izabran
je 1961. godine. Na istom fakultetu izabran
je za izvanrednog profesora za navedeni
predmet 1966. godine, a za redovnog
profesora 1971. godine, na kojoj
funkciji ostaje sve do odlaska u mirovinu
1977. godine.


Stručni, znanstveni i pedagoški opus
profesora Jovančevića je veoma bogat i
plodan. Objavio je u zemlji i inozemstvu
72 znanstvena i stručna rada. Njegova
znanstvena djelatnost može se svrstati
u četiri područja: dendrologija, vegeta
cijska istraživanja, sjemenarstvo i oplemenjivanje
šumskog drveća.


[/. područja denclrologije njegovi vrijedni
znanstevni prilozi su o običnoj i
sitnolisnoj mirti, o brdskom lužnjaku, o
prirodnim nalazištima crnog bora na
otoku Korčuli, o varijabilnosti obične
smreke, o varijabilnosti crnog cera koii
problem je uzeo za disertaciju i obranio
pod naslovom: »Rasprostranjenje, varijabilitet
i sistematika crnoe cera (Quercus
macedonica A DC.) u Jugoslaviji«.
Ovo je najopširnija i najdetaljnija studija
prof. Jovančevića. U njoj su opisana
sva najvažnija nalazišta crnog cera
a Jugoslaviji. Ustanovljeno je da je area\
ove vrste diskontinuiran, a vrlo detaljna
je proučen i varijabilitet vrste i na osnovi
toga Jovanćević je između ostalog
izdvojio dviie podvrste u našoj zemlji
ssp. typica i ssp. multiflora, te dva varijeteta:
macrocarpa i microcarpa.


Vegetacijska istraživanja Jovančevića
odnose se na područje našeg krša kao


547




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 158     <-- 158 -->        PDF

Sto je Kozjak, otok Šćedro, južna Dal


macija i Hercegovina.


Značajan prilog našoj znanosti iz
područja sjemenarstva su i radovi prof.
Jovančeviča. Izučavao je svojstva sjemena
d plodova mediteranskih vrsta drveća
i grmlja i na taj način doprinijeo boljem
poznavanju upotrebe sjemena u
znanstvene i praktične svrhe. Njegov
vrijedan doprinos je i u povezivanju
genetike s izdvajanjem sjemenskih objekata
šumskog drveća, dajući pri tome
upute za praktičan rad.


Prof. Jovančević se duljd niz godina
bavio oplemenjivanjem šumskog drveća.
Njegova zasluga za unapređenje te djelatnosti
u BiH pa i šire u Jugoslaviji je
velika. Bavio se problemima teoretske i
praktične naravi. Radio je na izdvajanju
sjemenskih objekata, izboru plus stabala,
cijepljenju superiornih stabala i hibridizaciji.
Osnovao je prve sjemenske
plantaže običnog bora i smreke u BiH.
Na području Bosne i Hercegovine izučavao
je mutacije, rase i ekotipove smreke,
jele, običnog i crnog bora. Od listača
predmet njegovih istraživanja su bili
hrast lužnjak, bukva, javor, orah, cer,
makedonski hrast i trepetljika. Na terenu
postavio je veliki broj terenskih
pokusa, koje bi trebalo i dalje pratiti.
Bukva kao važna vrsta u BiH bila je
predmet petogodišnjih istraživanja prof
Jovančeviča. U tom pogledu dat je veliki
znanstveni prilog obradi bioloških
problema i selekciji bukve.


U više radova Jovančević prikazuje
svoje viđenje primjene genetike i oplemenjivanje
šumskog drveća u uzgoju
naših šuma.


Kao profesor Šumarskog fakulteta u
Sarajevu dr Milorad Jovančević ispoljio
je visoke pedagoško-nastavne sposobnosti.
Sa uspjehom je predavao sasvim
novi predmet Oplemenjivanje šumskog
drveća, kojeg je sam organizirao i oformdo.
To je sigurno iziskivalo velike napore
jer nije bilo nikakvog iskustva, i


podesnih objekata a literature je bilo
vrlo malo. Zahvaljujući njegovim intelektualnim
i stručnim sposobnostima,
velikom radnom elanu i upornosti Jovančević
je sve prepreke savladao li taj
predmet postavio na zavidnu visinu.


Profesor Jovančević aktivno je sudjelovao
na mnogim stručnim i naučnim
skupovima u zemlji i inozemstvu (Stockholm,
Budimpešta, Beč, Zvolen, Miinehen,
Tharandt, Eberswalde, Nancy i dr.).
Surađuje sa svim znanstvenim šumarskim
institucijama u zemlji. Surađuje i
sa šumarskom operativom. Održao je
više seminara za terensko osoblje koje
radi na selekciji, izdvajanju i uređenju
sjemenskih sastojina. Aktivno je učestvovao
na mnogim republičkim i saveznim
skupovima i akcijama na intenziviranju
šumske proizvodnje. Suradnik
je naših stručnih i znanstvenih časopisa
(Narodni šumar, Šumarski list, Šumarstvo,
Topola, Anali za šumarstvo i dr.).


Milorad Jovančević je bio i aktivan
društevni radnik u svom kolektivu. Obavljao
je razne funkcije na fakultetu. Vrlo
uspješno je vodio dulji niz godina i Sekciju
za genetiku i oplemenjivanje šumskog
drevća pri Zajednici istraživačkih
organizacija u šumarstvu Jugoslavije.


Kao čovjek, prijatelj, kolega i profesor
Jovančević je bio uzoran u svakom
pogledu. Imao je hrabrosti da u
svakoj prilici zastupa istinu, pravdu i
humanost. Bio je voljan da pomogne,
da sasluša drugoga i da objasni i čvrsto
brani svoje stajalište i pomogne svakom
Zbog svih tih plemenitih ljudskih osobina
i svega što nam je prof, dr Milorad
Jovančević ostavio kao stručnjak,
znanstevni radnik i sveučilišni profesor
njegov lik će nam ostati u trajnoj uspomeni
a njegovo djelo je veliki prilog
daljnjem razvoju naše znanosti ii šumarske
prakse te putokaz mladoj generaciji.


Akademik Mirko Vidaković


prof. Šumarskog fakulteta
u Zagrebu