DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,TC. Najhladniji mjesec je januar (0,2°C), a najtopliji juli (20,2°C), tako da prosječno godišnje kolebanje temperature iznosi 20°C. Vegetacioni period (broj dana s prosječnom dnevnom temperaturom višom od + 10°C) traje 183 dana (16.04—16.10). Prosječne temperature u pojedinim periodima su slijedeće: zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX c tc 1,3 10,6 19,5 10,1 12,4 17,9 Jesen je nešto hladnije godišnje doba od proljeća, što prema Mayer u ukazuje na umjereno kontinentalni karakter klime. Apsolutna maksimalna temperatura je 38,2°C, a apsolutna minimalna —20,9°C, tako da apsolutno kolebanje temperature iznosi 59,1=C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 948 mm, a raspored po pojedinim periodima je slijedeći: zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX mm 192 231 261 264 522 425 % 20 24 28 28 55 45 U toku zime padne najmanja, a u jesen i ljeto najveća količina oborina, Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 79" u, a u pojedinim periodima: zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX % 84 72 76 83 75 76 Prosječni godišnji De Martonneo v indeks suše (indice d´aridite) iznosi 42, s minimalnom mjesečnom vrijednosti od 29, što ukazuje na humidni karakter klime. Indeks suše po pojedinim periodima je: zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX 69 42 35 55 39 37 U poređenju ovih uslova klime s onima koje za prirodni areal navode Jah n (1954) i Kha n (1982), može se zaključiti da su u pogledu klime uslovi povoljni. Međutim, u prirodnom arealu je ukupna količina oborina znatno viša (uglavnom preko 1500 mm), ali je raspored oborina drugačiji, jer je zima najvlažnije, a ljeto najsuvlje godišnje doba. Pri tome, treba imati u vidu da se prirodni areal zelene duglazije nalazi u pojasu magle (fog belt) i da tokom ljeta duglazija dobija znatne količine oborina putem magle, koju obični kišomjeri ne registriraju. Prema Pintarić u (1973), u specijalnom kišomjeru koji registrira i oborine od magle ima za 30—50 više oborina nego u običnom kišomjeru. U nekim područjima ove razlike mogu biti |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 11 <-- 11 --> PDF |
veće. Osim toga, prema Westfeld u (1949), u prirodnom arealu zelene duglazije nema vjetra. 3.3. Tlo Detaljnu analizu zemljišta na oglednoj plohi obavili su Đurđevi ć i Seni ć (1986). Rezultati ovih istraživanja se odnose na jedan profil u prosječnim uslovima i na prosječne površinske uzorke, koji su uzimani po jedan na svakoj od 24 parcele. Matični supstrat je sedimentni silikat. Ovdje ćemo samo ukratko prikazati uslove tla, a detaljni se mogu naći u spomenutom radu. Profil Tlo je jako kiselo (u vodi pH 5,3—5,4, u KC1 pH 4,1—4,3). Sadržaj humusa je nizak i tlo spada u slabo humozno. U površinskom horizontu (5—25 cm) sadržaj humusa je 1,62%, koji s dubinom opada, tako da na dubini od 55—70 cm iznosi svega 0,22%. Lako pristupačni fosfor je na cijeloj dubini profila zastupljen u veoma malim količinama (0,62 do 1,98 mg 100 g zemlje). Površinski horizont je bogato snabdijeven lako pristupačnim kalijem (preko 40 mg 100 g tla), dok s dubinom sadržaj pada na ispod 7 mg 100 g. Adsorptivni kompleks je slabo snabdjeven bazama, a pojedine vrijednosti su prikazane u tab. 2. Adsorptivni kompleks Tab. 2. Dubina (cm) S T-S T V mg ekv. na 100 gr. zemlje % 5—25 5,80 20,00 25,80 22,48 30—45 5,79 18,84 24,81 24,06 55—70 4,85 7,74 12,59 38,52 Po teksturi na svim dubinama profila, tlo spada u skeletnu ilovaču, a po tipu tla i kiselo ilimerizirano zemljište (luvisol). Površinski uzorci Kako je rečeno sa svake od 24 parcele uzet je po jedan površinski uzorak na kojem su ispitana fizička i kemijska svojstva tla i adsorptivni kompleks. Rezultati provedene analize su slijedeći: pH u H.,0 varira od 4,9 do 5,7, a u KC1 od 3,9 do 5,4, što znači da je tlo kiselo do jako kiselo. Svi ispitani uzorci pokazuju jako siromaštvo u Iako pristupačnom fosforu (0,63 do 2,76 mg/100 g zemlje). U lako pristupačnom kaliju je tlo jako dobro snabdjeveno (25 do preko 42 mg 100 g zemlje). Sadržaj humusa varira između 1,22% i 2,96%. Kod većine ispitanih uzoraka konstatirana je slaba zasićenost bazama (izuzetak su parcele 11 i 23 na kojima je zemljište srednje snabdjeveno bazama). 401 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 12 <-- 12 --> PDF |
BiJjna zajednica: Montana bukova šuma (Luzulo-fagetum, Fab. et al. 1963). 3.4. Osnivanje ogledne plohe Ogledna ploha je osnovana u proljeće 1972. godine sadnjom četiri godine starim presađenicama (2 + 2) u razmaku 2mx2m. Na jednoj parceli je posađeno 64 sadnice, a u tri ponavljanja jedna provenijencija je zastupljena sa 192 sadnice. Primijenjen je potpuni blok sistem u tri ponavljanja. 3.5. Osnovni podaci o provenijencijama U tabeli br. 3 dati su osnovni podaci o provenijencijama duglazije, koje su zastupljene na oglednoj plohi. Osnovni podaci o provenijencijama na plohi Tab. 3 šifra nadmorska proveni z e m I i a p r e d i o geografski položaj visina (m) jencije Britanska 1029 Kolumbija Thasis 49°47´N; 126°38´W i 7 (Kanada) Britanska 1036 Kolumbija Alberni 49°19´N; 124 51´W 150 (Kanada) tn/n Washington Sequim 48°02´N; 123"02´W 33—100 1060 (USA) " 1069 Washington lu°JNorth Bend 47°28´N; 121°45´W 170 (USA) i ran Washington luyuCougar 46 05´N; 122´´18´W 500—600 (USA) |og, Washington Y . IJy l al e 46°00´N; 122´22´W 130 (USA) 1 noo Washington IUyyVasco Pine Grove 45°06´N; 121"23´W 800 (USA) 1100 Oregon (USA) Grand Ronde Agency 45°06´N; 123°36´W 170—230 402 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 13 <-- 13 --> PDF |
ŠIPAD -OOU.R Šumarstvo "Posavina" Bosanska Gradiška IUPRO OGLED SA DUGLAZIOOM RAZLIČITIH PROVRI MOT JA Područje "Crna*Lokva"Gospodarska jedinica odjel 1099 1069 1029 1 9 17 1100 1090 1036 2 10 18 ^^ 1029 1091 1060 1060 1100 1090 3 11 19 5 13 21 1036 1099 1069 1069 1029 1091 4 12 20 6 14 21 1090 1036 10 99 7 15 22 1091 1060 1100 8 16 24 Sadnja četerogodišnjih sadnica (2 + 2) u proljeće 1972. god. Na kraju 1985. godine starost 18 godina. Sadnju u proljeće 1972. godine izvršio teh. saradnik Luka Miloslavić |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 14 <-- 14 --> PDF |
RASPORED PROVENIJENCIJA „IUFRO - DUGLAZIJE" NA OGLEDNIM PARCELAMA ,,CRNA LOKVA" - BOSANSKA GRADIŠKA „BLINJE" - KREŠEVO 1099 1069 1029 1029 1036 1099 1)00 1100 1090 1036 1099 1100 1029 1036 1029 1091 1060 1060 1100 1090 1100 1029 1036 1099 1036 1099 1069 1069 1029 1091 1090 1091 1036 1060 1099 1100 POVRŠINA PARCELE =400 m2 NA PARCELI U PROLJEĆE 1972. POSAĐENE 64(2+2) SADNICE .GOSTOVIC -ZAVIDOVIC1 ,DUBRAVA"-VISOKO 1090 1060 1036 1029 1100 1099 1100 1099 1036 1036 1029 1100 1099 1090 1060 1099 1036 1100 1100 1099 1090 1060 1036 1029 1036 1100 1099 3.6. Taksacioni elementi 3.6.1. Preživljavanje U tab. 4 prikazano je preživljavanje biljaka do 5. i 10. godine. U 5. godini, tj. godinu dana poslije sadnje, prosječni postotak preživljavanja je 95,9% + 0,7% s variranjem između provenijencija od 92% (prov. 1100) do 98" u (prov. 1029). Analiza varijanse je pokazala da razlike nisu signifikantne. Između 5. i 10. godina mortalitet je bio svega 14%, te se može konstatirati da je preživljavanje zadovoljavajuće. U 10. godini, postotak preživljavanja je bio 82,1"D±2,4°,, s variranjem između provenijencija od 75% (prov. 1100) do 92% (prov. 1069). 3.6.2. Visine i visinski prirast U tab. 5 prikazane su prosječne visine po godinama starosti i provenijencijama. U posmatranom periodu, najstabilnija u rastu je prov. 1091, koja u toku cijelog posmatranog perioda zauzima 1—2. mjesto, tj. ima najveće visine. Najmanju visinu ima prov. 1099 (7. do 8. mjesto) i prov. 1029 (3. i 4. mjesto), dok je kod ostalih provenijencija konstatirano jače ili slabije preticanje. U tom pogledu pada naročito u oči prov. 1100, koja je sa prvog mjesta u 4. i 5. godini pala na posljednje i pretposljednje mjesto u 9. i 10. godini. Ovo preticanje se može očekivati i kasnije, ali u manjoj mjeri. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 15 <-- 15 --> PDF |
405 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Prosječne visine duglazije različitih provenijencija Tab. 5. starost 1029 1036 1060 1069 provenij 1090 1091 encija 1099 1100 prosjek SD Sx god. cm 4 5 6 7 8 9 10 27 34 49 94 135 191 263 28 37 48 89 131 188 266 25 33 57 101 138 193 254 25 32 57 107 148 210 294 25 33 48 90 126 180 257 29 37 60 108 145 224 289 24 32 38 79 120 173 236 32 40 49 87 124 178 242 26,9 34,8 50,8 94,4 133,4 192,1 262,6 2,5 2,7 6,6 9,5 9,4 16,1 19,1 0,9 1,0 2,3 3.4 3,3 5,7 6,8 Analiza varijanse je pokazala da su razlike između dva prosjeka signifikantne u najviše slučajeva u 4. godini (36" o) i da se sa starošću ove razlike smanjuju. Istovremeno se može konstatirati da se uslijed različite dinamike prirašćivanja, u posmatranom periodu i signifikantnost između pojedinih provenijencija mijenja, što se vidi i iz donjeg pregleda: 4. godina 1100 1091 1036 1091 \ 1036 XX 1029 XX 1060 XXX 1090 XXX 1069 XXX X 1099 XXX XX X 5. godina 1100 1029 XX 1060 XX 1090 XX 1069 XX 1099 XX 6. godina 1099 1060 \ 1069 XX 1091 XXX 7. godina 1091 1069 1060 1036 X 1100 X 1099 XX X X 8. godin a Nisu konstatovane signifikantne razlike 9. godina 109110691036 x 1090 xx 1100 xx 1099 xx x 406 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 17 <-- 17 --> PDF |
0. godina 1100 1099 069 x XX 091 X Tečajni visinski prirast je prikazan u tab. 6. Tečajni visinski prirast u pojedinim godinama Tab. 6. u goprovenij e n c i j a dini 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx cm 5. 7 9 8 7 8 8 8 8 7,9 0,6 0,2 6. 15 11 24 25 15 23 6 9 16,0 7,3 2,6 7. 45 41 44 50 42 48 41 38 43,6 3,7 1,3 8. 41 42 37 41 36 37 41 37 39,0 2,3 0,8 9. 56 57 55 62 54 79 53 54 58,8 8,1 2,9 10. 72 78 61 84 77 65 63 64 70,5 7,9 2,8 Vidi se, da uslijed šoka prcsadnjc od 5. do 7. godine visinski prirast stagnira i veoma je nizak. Poslije toga vremena se postepeno povećava, što je u vezi s uspostavljanjem ravnoteže između nadzemnog dijela i korijena (top-root equilibrium). Ova konstatacija je u skladu s mišljenjem drugih autora, da duglazija trpi od šoka presadnje 5—7 godina od sadnje, jer se tek tada upostavlja ravnoteža. S iste tabele se isto tako vidi da se po godinama mijenja redoslijed (rang) provenijencija, ali taj trend nije zakonit, već je uvjetovan prije svega nasljednim svojstvima provenijencije. Iz tab. 7 se vidi da je od 4. do 10. godine prosječni dobni visinski prirast u stalnom porastu, i dok u 4. godini iznosi u prosjeku svega 6,6 cm, u 10. godini je 26,3 cm s tendencijom daljeg porasta. Posljedice preticanja, odnosno zaostajanja u rastu u visinu dolaze do izražaja i kod prosječnog dobnog visinskog prirasta. Prosječni dobni visinski prirast Tab. 7. provenij e n c i ja u starosti 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx god. cm 4 7 7 6 6 6 7 6 8 6,6 0,7 0,2 5 7 7 7 6 7 7 6 8 6,9 0,6 0,2 0 8 8 10 10 8 10 6 8 8,5 1,3 0,5 7 13 13 14 15 13 15 11 12 13,3 1,3 0,5 8 17 16 17 19 16 18 15 16 16,8 1,2 0,4 9 21 2! 21 23 20 25 19 20 21,3 1,8 0,6 10 26 27 25 29 26 29 24 24 26,3 1,9 0,7 407 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 18 <-- 18 --> PDF |
3.6.3. Debljine i debljinski prirast Debljine u 4,5. i 10. godini prikazane su u tab. 8. Debljine u vratu korijena Tab. 8 u staprovenijenci j a rosti 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx god. mm 4 7,1 8,4 7,7 8,1 7,9 8,4 8,5 9,4 8,19 0,63 0,22 5 9,1 10,6 9,2 10,3 10,4 11.2 10,8 12,3 10,58 0,88 0,31 10 56,0 62,3 58,3 60,7 57,3 67.3 58,7 55,7 59,54 3,60 1,27 U 4. godini, u vrijeme sadnje, prosječne debljine u vratu korijena iznose 8,19 mm, a između provenijencija varira od 7,1 mm (prov. 1029) do 9,4 mm (prov. 1100). U 5. godini prosječna debljina u vratu korijena je 10,58 mm s variranjem između provenijencija od 9,1 mm (prov. 1029) do 12,3 mm (prov. 1100). Redoslijed provenijencija je približno isti kao i u 4. godini, tj. još nije došlo do vidnijeg preticanja. U 10. godini, prosječna debljina u vratu korijena je 59,54 mm s variranjem između provenijencija od 55,7 mm (prov. 1100) do 67,3 mm (prov. 1091). Pada u oči da je u odnosu na rang u 4. i 5. godini, u 10. godini došlo do znatne promjene redoslijeda, što je posljedica različite dinamike prirašćivanja u čemu značajnu ulogu imaju genetska svojstva pojedinih provenijencija i razlike u mikroekološkim svojstvima. U tom pogledu najstabilnija je prov. 1029, dok je najveće pomjeranje u redoslijedu nastupilo kod provenijencije 1100 koja je u 4. i 5. godini bila na prvom mjestu, da bi u 10. godini bila na posljednjem, osmom mjestu. Ovaj pad je konstatiran i kod visina. I kod debljina se sa starošću broj signifikantnih razlika smanjuje, ali se i signifikantnost, kao posljedica promjene dinamike prirašćivanja u debljinu, između pojedinih provenijencija, mijenja: 4. go dina 1069 1090 1060 1029 1100 X XX XX XXX 1099 X 1091 X 1036 X *«">?-- :,-*Y**^"-~ "— ´ -*™ ´ < ^«r ""*´ 5. go dina 1099 1036 1090 1069 1060 1029 1100 X X \\ XX XX XXX 1091 XX 1099 X 10. godina |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Između provenijencija nema signifikantnih razlika. Isto tako se može konstatirati da redoslijed kod debljina nije isti kao kod visina: starost 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 god. R ang visine 4 3 5 5 5 2 8 1 4 debljine 8 3 7 5 6 3 2 1 visine 4 2 5 7 5 2 7 1 5 debljine 8 4 7 6 5 2 3 1 visine 4 3 5 1 5 2 8 7 10 debljine 7 2 5 3 6 1 4 8 Ovaj trend se odražava i na koeficijent vitkosti (h/d0), koji je veoma značajan kada je u pitanju otpornost na štete od snijega, jer što je ovaj pokazatelj niži, otpornost je veća. Tečajni debljinski prirast (tab. 9) u prvoj godini poslije sadnje (u 5) je u prosjeku 2,4 mm, a između provenijencija varira od 2,0 mm (prov. 1029) do 2,9 mm (prov. 1100). U periodu od 6. do 10. godine tečajni debljinski prirast iznosi 9,8 mm, sa variranjem između provenijencija od 8,7 mm (prov. 1100) do 11,2 mm (prov. 1091). Tečajni debljinski prirast u vratu korijena Tab. 9 u go-. prov enijencija dini 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx mm 5 2,0 2,2 2,2 2,2 2,5 2,8 2,3 2,9 2,4 0,3 0,1 6—10 9,4 10,3 9,7 10,1 9,4 11,2 9,6 8,7 9,8 0,7 0,2 Provenijencija s najvećim tečajnim debljinskim prirastom ima za oko dvije standardne devijacije veći prirast nego prosjek za cijelu plohu, i za preko tri standardne devijacije u odnosu na provenijenciju s najmanjim tečajnim debljinskim prirastom. Prosječni dobni debljinski prirast (tab. 10) u 4. godini iznosi u prosjeku 2,1 mm, s variranjem od 1,8 mm (prov. 1029) do 2,4 mm (prov. 1100). U 5. Prosječni dobni debljinski prirast u vratu korijena Tab. 10 u staprovenijencija rosti 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx god. mm 4 1,8 2,1 1,9 2,0 2,0 2.1 2,1 2,4 2,1 0,2 0,1 5 1,8 2,1 2,0 2,1 2,1 2.2 2,2 2,5 2,1 0,2 0,1 10 5,6 6,2 5,8 6,1 5,7 6,7 5,9 5,6 6,0 0,4 0,1 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 24 <-- 24 --> PDF |
STUDY OF THE INCREMENT OF IUFRO DOUGLAS FIR IN VARIOUS PROVENANCES AT »CRNA LOKVA« EXPERIMENTAL PLOT (BOSANSKA GRADIŠKA) Summary The height increment, diameter and quality of 8 Douglas Fir provenances was studied at an experimental plot of IUFRO-Douglas Fir in various provenances On the basis of the results of the investigation it can be concluded that significant differences exist between provenances, but that, due to the uneven growth, they become smaller with plant aging. In the same way significance between the provenances changes. In spite of this it has been observed that in view of the increment in height the most productive provenance is 1069, with regard ito diameter provenance 1091 and regarding quality provenance 1060. It we take into consideration both average height and quality, the 1036 provenance is the most valauble, which originates from British Columbia (Canada). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 23 <-- 23 --> PDF |
7. U 10. godini prosječni prsni promjer varira od 23,0 mm (prov. 1099) do 32,3 mm (prov. 1091), a prosjek za cijelu plohu iznosi 26,6 mm. 8. Po učešću najkvalitetnijih stabala, najvrednija je provenijencija 1090, a najlošija prov. 1091. Po prosječnom kvalitetu stabala, najvrednija je prov. 1060,´ a najlošije prov. 1029 i 1091. 9. Istovremeno, po kvalitetu stabala i prosječnim visinama, najvrednija je prov. 1036, a najlošija prov. 1099. 10. Pošto se prema ROHMEDER-SCHOENBACH-u preticanje koje je naročito izraženo u mladosti u manjoj mjeri nastavlja i kasnije, potrebno je započeta istraživanja nastaviti, kako bi se na osnovu dugogodišnjih istraživanja izveli pravovaljani zaključci u vezi s vrijednošću pojedinih provenijencija za određene uslove. LITERATURA Đurđe vic, J. — Senić, P. (1986): Osobine zemljišta na stalnim oglednim plohama s duglazijom (PSEUDOTSUGA MENZIESSII /Mirb./. Franco) različitih provenijencija. Sarajevo. Fourchy , P. (1954): Etudes sur Je developpement et la production de quelques peuplements de Douglas. Annales de 1-Ecole National des Eaux et Forets eft de la Station de Recherces et Experiences forestieres, XIV, Nancy G o eh r e, K. — J ahn, G. (1958): Die Douglasie und ihr Holz, Berlin (1954): Standortliche Grundlagen fiir den Anbau der Griinen Douglasie. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultat Gottingen. Band XI, Frankfurt a/M. Khan , Sh., A. (1982): Zavisnost taksacionih elemenata i nekih fizioloških karakteristika duglazije od provenijencije i uslova stanšta (doktorska disertacija), Sarajevo. hinder , A. (1951): Statistiche Methoden fiir Wissenschaftler, Mediziner und Ingenieure. Basel. Milano vic, S. — Pintarić, K. (1978): Proučavanje vodnog režima raznih provenijencija duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, Nova Serija, sv. XVII, Sarajevo. Pintarić , K. (1971): Fenološka opažanja na duglaziji (Pseudgtsuga taxifolia Britt.) raznih provenijencija. Šumarstvo, sv. 1—2, Beograd. Pintarić , K. (1971 a): Prirašćivanje u visinu sijanaca duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.) raznih provenijencja u drugoj godini života i njegove ovisnosti od uslova topline. Šumarstvo, sv. 5—6, Beograd. Pintarić , K. (1973): Uzgajanje šuma (predavanja), Sarajevo. Pintarić , K., S c h o b e r, R. (1974): Uzgajanje šuma (predavanje), Sarajevo, (1963): Erfahrungen mit der Douglasie in Europa. Allgemeine Forstzeitschrift, No 30, 31 und 34, Miinchen. Vrcel j-Ki tić, D. (1982): Kulture duglazije (Pseudotsuga Menziessii (Mirb.), Franco) u različitim stanišnim uslovima SR Srbije. Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, Posebno izdanje, br. 40, Beograd. Weber , E. (1972): Grundriss der biologischen Statistik, Stuttgart, Westfeld , H., R. (1949): Applied Silviculture in the United States, New York. Study of the Increment of IUFRO-Douglas Fir in Various Provenances at »CRNA LOKVA« Experimental Plot (Bosanska Gradiška) 413 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 22 <-- 22 --> PDF |
U tab. 12 prikazano je učešće stabala po kvalitetnim kategorijama i provenijencijama. Prema učešću kvalitetnih stabala, najvrednija je prov. 1090, jer je registrirano 1914 kvalitetna stabla po hektaru, odnosno 91% stabala, dok je najlošija prov. 1091 koja ima svega 1329 kvalitetnih stabala po hektaru, odnosno 79% kvalitetnih stabala. Ipak se mora konstatirati da kod svih provenijencija ima dovoljan broj kvalitetnih stabala, što garantira da se uz primjenu mjera njege ostvari postavljeni cilj, maksimalna količina najvrednije drvne mase. Prema prosječnom kvalitetu, najvrednija je prov. 1060, a najlošija prov. 1029 i 1091. Ako se istovremeno uzme u obzir prirašćivanje u visinu i kvalitet (tab. 13), najvrednija je prov. 1036, jer je po visini (266 cm) na trećem, po debljini na prsnoj visini (62,33 mm) na drugom i po kvalitetu na trećem (1,15) mjestu. Istovremeno se može konstatirati da najkvalitetnije provenijencije nisu i najproduktivnije. Tako, dok je prov. 1069 po prosječnoj visini na prvom mjestu, po kvalitetu je na šestom mjestu, ili prov. 1060 je po kvalitetu na prvom, a po prosječnoj visini na petom mjestu. Na sličan način bi se mogle uporediti i debljine s kvalitetom. ZAKLJUČAK Na osnovu provedenih istraživanja, može se zaključiti slijedeće: 1. Ogledna ploha se nalazi u odjelu 26. gospodarske jedinice »Kozara Vrbaška« u predjelu zvanom »Crna Lokva«, na nadmorskoj visini 665 m, južnoj ekspoziciji i nagibu do 10° s umjereno kontinentalnom klimom, 2. Zemljište po teksturi spada u skeletnu ilovaču, a po tipu u kiselo ilimerizirano tlo (luvisol). Tlo je kiselo (u H.,0 = pH5,3), slabo humozno (sadržaj humusa 1,62%), slabo snabdjeveno fosforom (0,62—1,98 mg/100 gr. tla) i bogato snabdjeveno kalijem (preko 40 mg/100 gr. tla), po adsorptivnom kompleksu slabo je snabdjeveno bazama. 3. Iako između provenijencija postoje razlike u postotku preživljavanja (92% do 98%), u prosjeku 95,9%, razlike nisu signifikantne. 4. U 10. godini najveću prosječnu visinu ima prov. 1069 (2,94 m), a najmanju prov. 1099 (2,36 m). Najveće razlike između provenijencija su bile u četvrtoj godini i sa starošću se signifikantnost smanjuje, tako da u 10. godini od 28 upoređenja dva prosjeka, samo u tri slučaja (11%) su razlike signifikantne, a u 4. godini su u 10 slučajeva (36%) razlike signifikantne. 5. U 10. godini najveće debljine u vratu korijena ima prov. 1091 (67,3 mm) a najmanje prov. 1100 (55,7 mm). Slično kao i kod visina, sa starošću se signifikantnost u razlikama dva prosjeka smanjuje. Dok je u 4. godini postojala signifikantna razlika u 25% slučajeva, u 10. godini signifikantne razlike uopće ne postoje. 6. U 10. godini 96% do 100% preživjelih biljaka dostiglo je visinu preko 1,3 metra. 412 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Rangiranje provenijencija po visini i kvalitetu Tab. 13. provenijencija 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 rang (redoslijed) po prosječnoj visini (10 g.) 4 3 5 15 2 8 7 po prosječnoj debljini u vratu korijena (10 g.) 7 2 5 3 6 1 4 8 po kvalitetu (10 g.) 7 3 1 5 2 7 6 3 Prosječni prsni promjeri variraju od 23,0 mm (prov. 1099) do 32,3 mm (prov. 1091), a prosjek za cijelu plohu iznosi 26,6 mm±2,8 mm. Najdeblja provenijencija je za preko dvije standardne devijacije deblja od prosjeka za plohu, i za 3,3 standardne devijacije od provenijencije s najmanjim prsnim promjerom (prov. 1091 : prov. 1099). Ovi pokazatelji ukazuju na prednost provenijencije 1091 u odnosu na debljinu u prsnoj visini. Na osnovu obračuna linearnog trenda može se konstatirati da sa povećanjem nadmorske visine provenijencije raste i debljina u vratu korijena po jednačini: Y = 35,3 + 0,003x; r = 0,47 Kod prosječnih visina je konstatirano da s povećanjem nadmorske visine provenijencija opada prosječna visina po jednačini: Y = 178,7 — 0,0112x; r=0,09 3.6.4. Kvalitet stabala Pri ocjeni jedne vrste drveća pa i njene provenijencije, naročito kada su u pitanju duži produkcioni periodi u kojima treba proizvesti maksimalnu količinu najvrednije drvne mase, kvalitet stabala igra značajnu ulogu, jer što je više kvalitetnih stabala u mlađem dobu, postoji veća mogućnost selekcije i time se ostvaruje cilj proizvodnje. Zato se ovim istraživanjima i procjeni kvaliteta posvetila posebna pažnja. Sva stabla su svrstana u tri kvalitetne kategorije i to: 1 — kvalitet dobar: deblo pravo i okomito od zemlje do vrha, 2 — kvalitet srednji: stablo koje nije svrstano u kategoriju 1 ili 3 3 — kvalitet loš: deblo jednostrano i dvostrano jako krivo, tako da se mogu očekivati samo manje vrijedni sortimenti (III klasa pilanske oblovine) ili cijepani sortimenti. 411 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 20 <-- 20 --> PDF |
godini je u prosjeku 2,1 mm s variranjem između provenijencija od 1,8 mm (prov 1029) do 2,5 mm (prov. 1100). U 10. godini prosječni dobni debljinski prirast iznosi 6 mm, s variranjem između provenijencija od 5,6 mm (prov. 1029 i 1100) do 6,7 mm (prov. 1091). Osim promjera u vratu korijena, mjereni su i promjeri u prsnoj visini (1,3 m). Pri tome treba reći da u 10. godini sve preživjele biljke nisu dosegle visinu od preko 1,3 m., što se vidi u tab. 11. Vidi se da postotak preživjelih biljaka, koje su u starosti od 10 godina prerasle visinu od 1,3 m varira između 91% (prov. 1029) i 100«,, (prov. 1069), u prosjeku za plohu 96%±2%. Debljine biljaka na visini od 1,30 metara Tab. provenijencija 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx Broj posađenih biljaka u 4. godini (kom/ha) Preživjelo do 10. godine (kom/ha) % preživljavanja do 10. godine U 10. godini broj prež. biljaka viših od 1,30 m (kom/ha) 1600 1600 1600 1600 1600 1600 1600 16001350 1350 1275 1475 1400 1100 1375 120084 84 80 92 88 69 86 751225 1325 1225 1475 1350 1075 1299 1150 1600 1316 82 1265 — 112 7 117 — 40 2 41 % preživjelih biljaka viših od 1,30 m 91 98 97 100 96 98 95 96 96 2 1 U 10. godini promjer na 1,30 m (m/m) Rang (redoslijed) 26,0 27,3 25,0 29,3 25,7 32,3 23,0 24,3 26,64 3 6 2 5 1 8 7 — 2,8 — 1,0 — Kvalitet stabala po provenijencijama Tab. 12 kvalitet stabala prosje proveni dobar srednji loš ukupno čni kva rana jencija litet kom/ha % kom/ha kom/ha kom/ha 1029 1075 80 200 15 75 5 1350 100 1,26 7 1036 1175 87 150 11 25 2 1350 100 1,15 3 1060 1150 90 100 8 25 2 1275 100 1,12 1 1069 1200 81 225 15 50 4 1475 100 1,22 5 1090 1275 91 75 5 50 4 1400 100 1,13 2 1091 870 79 187 17 43 4 1100 100 1,26 7 1099 1086 79 234 17 55 4 1375 100 1,25 6 1100 1044 87 132 11 24 2 1200 100 1,15 3 prosjek 1109 84 163 12 43 3 1316 100 1,18 SD 115 4,7 54 4,1 17 1,1 112 — 0,07 Sx 40 1,7 19 1,4 6 0,4 40 — 0,02 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 9 <-- 9 --> PDF |
399 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U okviru IUFRO-a formirana je radna grupa sa zadatkom da koordinira istraživanja IUFRO-duglazije različitih provenijencija u zemljama članicama IUFRO-a koje za ovu vrstu istraživanja imaju interesa. Kako, na osnovu do sada nedovoljnih rezultata istraživanja i stanja u šumama SR BiH pokazuje interes za ovu vrstu istraživanja, posebno što očekuje zadovoljavajuće rezultate, u pogledu proizvodnje duglazije, na području ove Republike postavljeno je 5 oglednih ploha sa 3—10 provenijencija IUFRO-duglazije, na kojima se proučava prirašćivanje i kvalitet pojedinih provenijencija. U ovom radu prikazani su prvi rezultati ovih istraživanja na oglednoj plohi »Crna Lokva« (Bosanska Gradiška, 44G59´N, 16°51´E, 665 m). 2. METOD RADA Na oglednoj plohi u 4—10. godini mjerene su visine, u 4, 5. i 10. godini debljine u vratu korijena, u 10. godini debljine na 1,30 metara a u 10. godini ocijenjen je i kvalitet stabala. Za sve navedene parametre obračunate su prosječne vrijednosti, standardna devijacija, varijansa i srednja greška. U cilju utvrđivanja statističkih razlika između pojedinih provenijencija primijenjena je analiza varijansa po DUNCAN-ovom »the new multiple rang test«. Pri ocjenjivanju signifikantnosti, korišteni su slijedeći simboli: — razlike dva prosjeka nisu signifikantne 0 — razlike dva prosjeka signifikantne kod p = 0,10 x — razlike dva prosjeka signifikantne kod p = 0,05 xx — razlike dva prosjeka signifikantne kod p = 0,01 xxx Osim toga, obračunata je i korelacija između visine, odnosno debljine i nadmorske visine. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3.1. Položaj plohe Ogledna ploha je postavljena na području OOUR Šumarstva »Posavina« u Bosanskoj Gradiški u 26. odjelu Gospodarske jedinice »Kozara Vrbaška« u predjelu zvanom »Crna Lokva« (44°59´N, 16°51´E, 665 m.n.m.) sadnjom u proljeće 1972. godine četverogodišnjim presađenicama (2 + 2) duglazije. Ekspozicija je južna, a nagib terena do 10°. Primijenjen je potpuni blok sistem sa tri bloka. Raspored provenijencija na plohi prikazan je na skici broj 1. 3.2. Uvjeti klime Na okolnom području u približnoj nadmorskoj visini nema meteorološke stanice, te je za karakteriziranje klime uzeta u obzir meteorološka stanica Prijedor (44°59´N, 16°44´E, 135 m.n.m.) za period 1972—1980. godine. Osnovni podaci klime dati su u tabeli br. 1. 398 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630- 232.001/2 (497.15) Sum. list CXIII (1989) 397 PROUČAVANJE PRIRAŠĆIVANJA IUFRO-DUGLAZIJE RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA NA OGLEDNOJ PLOHI »CRNA LOKVA« (Bosanska Gradiška) Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja rasta i kvaliteta 10 godina stare IUFRO-duglazije različitih provenijencija. Na plohi »Crna Lokva« u odjelu 26. gospodarske jedinice »Kozara Vrbas ka« zastupljeno je 8 provenijencija. Rezultati prirašćivanja se odnose na prirašćivanje u visinu i debljinu i na kvalitet stabala. Konstatirano je da u pogledu prirašćivanja u visinu i debljinu postoje signifikantne razlike između provenijencije, ali se one sa starošću smanjuju. Osim toga, razlike koje su u ranijem dobu bile signifikantne nisu ili obrnuto, Što je uvjetovano različitom dinamikom prirašćivanja i genetskim karakteristikama pojedinihprovenijencija. Isto tako, i po učešću kvalitetnih stabala i prosječnom kvalitetu stabala postoje signifikantne razlike. Ako se vrijednost pojedinih provenijencija ocjenjuje po proizvodnosti i prosječnom kvalitetu stabala, u našem slučaju je najvrednija provenijencija 1036, koja potiče iz Britanske Kolumbije (Kanada) s nadmorske visine od 150 metara. Ključne riječi: Pseudotsuga Menziessii (Mirb. Franco), prirast, kvalitet. 1. UVOD U Dugoročnom planu razvoja šumarstva na području SFRJ, predviđeno je da se u šumama i šumskim površinama poveća proizvodnja drvne mase po količini i kvalitetu. Na neobraslim površinama i degradiranim šumama značajno mjesto zauzima unošenje stranih brzorastućih vrsta drveća, koje bi u budućem šumskom fondu trebale biti zastupljene sa 10% do 20%. Među brzorastućim vrstama drveća obalna forma duglazije (zelena duglazija) zauzima posebno mjesto, jer se odlikuje izvanredno visokom proizvodnjom i kvalitetnom drvnom masom. Međutim, različite ekološke prilike u prirodnom, veoma širokom arealu i staništa na kojima se očekuje zadovoljavajuća proizvodnja duglazije, zahtijevaju da se u novim uvjetima osnivaju zasadi s najprikladnijim provenijencijama, kako bi se na taj način osigurala stabilna proizvodnja i eventualni rizik smanjio na najmanju moguću mjeru. Prof. dr. Konrad Pintarić, Sarajevo, Romanijska 7 111. |