DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*56 Sura. list CXIII (1989) 581 O STRUKTURI I NORMALITETU ŠUME BUKVE I JELE Abieti — Fagetum illyricum (Horv.1938) NA PRIMJERU PRAŠUME CORKOVA UVALA Željko KRAMARIĆ, Tiziano IUCULANO* SAŽETAK: Autori opisuju istraživanje koje je vršeno u svrhu daljnjeg objašnjenja strukture prašume bukve i jele (Abieti — Fagetum illyricum Horv. 1938). Ustanovljeno je da je struktura prašume Čorkova uvala, koja se nalazi u Nacionalnom parkuPlitvička jezera, strogo stablimičnog, prebornog oblika. Komparacijom izmjera iz 1911. i 1981. godine je utvrđeno da je struktura stabilna i da ne dolazi do promjena na većim površinama. Usporedbom rezultata dobivenih sistematskim uzorkom od 3 ha i normale prema fiziološkoj zrelosti te normale prema korelacijama S us mela, autori pokazuju da normala prema fiziološkoj zrelosti, koja se danas koristi u uređivanju šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera, ne predstavlja adekvatan model prirodne šume bukve i jele. Bolji model predstavljaju korelacije prema S u s m el u. UVOD Beskonačne šume su nekada pokrivale našu zemlju od Jadrana do Panonskih nizina. Danas su te prirodne šume velikim dijelom potisnute preglednim i uređenim šumama. Ali još se usred gospodarskih šuma mogu naći sačuvani dijelovi koji još uvijek nose obilježja prašuma ili nisu po svojoj strukturi daleko od prašume. Jedna od tih prašuma je i prašuma Čorkova uvala koja je ostala sačuvana unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera. »Prašuma je takva šuma koja se razvija samo pod utjecajem prirode i u kojoj se ne sprovode, niti su se sprovodili iskorišćivanje, uzgajanje i zaštita šuma.« (Prpić, 1972) Jedino u takvim šumama se može još izučavati prirodna dinamika šumskih ekosistema. Prema preporukama IUFRO se naročita vrijednost tih istraživanja sastoji u njihovoj primjeni u uzgajanju i uređivanju šuma. Najjeftiniji i najefikasniji način povećanja produktivnosti je korištenje prirodnih procesa (Leibundgut, 1982). Danas zaštitne, socijalne, rekreacijske i turističke vrijednosti šuma mnogostruko nadilaze vrijednost drvne mase. Te funkcije najbolje zadovoljava prašuma ili prirodna šuma. Stoga je i jedan od ciljeva gospodarenja šumama * Željko Kramarić, dipl. inž., Plitvička jezera, Jezerce 23 Dott. Tiziano IUCULANO |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 32 <-- 32 --> PDF |
s posebnom namjenom u Nacionalnom parku Plitvička jezera sačuvati prirodnost šuma i, tamo gdje je ona narušena, njeno poboljšanje. Za takvo gospodarenje su potrebna saznanja iz prašuma ili drugih sačuvanih sastojina i zbog toga su najsačuvanije sastojine unutar Nacionalnog parka izdvojene u rezervate. Cilj ovog rada je da proširi saznanja o strukturi prašume bukve i jele i ispita model normale koji se do sada koristi u šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera. OPĆI PODACI Prašuma Čorkova uvala se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Nacionalnog parka Plitvička jezera, unutar prirodnog šumskog rezervata »Čorkova uvala «. Rezervat obuhvaća odjele 1, 2, 3, 4 i 5 ukupne površine 287,2 ha. Prašuma Čorkova uvala obuhvaća odjel 1 površine 79,5 ha od kojih 38 ha možemo klasificirati kao primarnu prašumu, dok je na ostaloj površini određen broj starih panjeva te taj dio možemo smatrati sekundarnom prašumom (Mayer, H. et ali., 1980). Nadmorska visina prašume se kreće od 860 do 1028 m nm. Ekspozicija je istočna i sjeveroistočna, a inklinacija od 5 do 37 stupnjeva. Geološku podlogu prašume čine vapnene breče s ulošcima dolomita iz gornjeg lijasa, dogera i donje krede kao i uslojeni vapnenci donje krede. Tla u prašumi su kompleksi smeđeg tla na vapnencu i smeđeg ilimeriziranog tla te kompleksi plitkog smeđeg tla na vapnencu i crnice. Prema podacima meteorološke stanice Čorkova uvala koja je, na žalost, radila samo u razdoblju od 1961. do 1965. godine, klima prašume se može karakterizirati Koppenovom oznakom Dfbx. Prema Makjaniću (1967) srednje godišnje oborine iznose 1656 mm od kojih 50,2% pada u vegetacijskom razdoblju. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 6,5 °C, srednja siječanjska temperatura je —3,4 °C, a srednja srpanjska temperatura zraka je 15,9 °C. Razdoblje s temperaturom iznad 6 °C traje 27 tjedana, tj. oko pola godine. Prašuma Čorkova uvala se nalazi u pojasu klimatogene šumske zajednice bukve i jele (Abieti — Fagetum illyricum Horvat 1938) i pripada ekološko- gospodarskom tipu I-C-10 b. Sloj drveća čine uz jelu (Abies alba Mill.) i bukvu (t´agus sylvatica L.) još smreka (Picea abies Karst.) i gorski javor (Acer pseudoplatanus L.) Sloj grmlja je raznovrstan, ali postoje velike razlike u njegovoj zastupljenosti ovisno o kamenitosti terena i prekinutosti sklopa. U tom sloju možemo naći: Lonicera alpigena, Lonicera xylosteum, Evonymus latifolia, Rhamnus fallax, Crataegus monogyna i druge. U sloju prizemnog rašća dolaze: Cardamine annaeaphyllos, Cardamine savensis, Cardamine trifolia, Cardamine polyphylla, Cyclamen europaeum, Circea lutetiana, Polystichum lonchitis, Athyrium filix femina, Dryopterisfilix mas, Dryopteris montana, Phylitis scolopendrium, Galium odoratum, Oxalis acetosella, Sanicula europaea, Aremonia agrimonoides, Elymus europaeus, Euphorbia amygdaloides, Epilobium montanum i druge. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 33 <-- 33 --> PDF |
METODA RADA U odjelu 1 je postavljen sistematski uzorak od 12 ploha na sjecištima Gaus-Krugerovog sustava u rasteru od 250 ni. Raspored tih ploha vidljiv je iz slike 1. Površina svake plohe iznosila je 50-50 m, tj. 2500 m2. Na svim plohama izmjerena su sva stabla iznad promjera u prsnoj visini od 9 cm i svrstana u debljinske stupnjeve 2 cm širine. Izmjereni su promjeri svih dubećih sušaca, izmjerene su 2 do 3 visine najviših dominantnih stabala i utvrđeno je stanje pomlađivanja. Slika 1. Raspored pokusnih ploha u prašumi Corkova uvala Nadalje su za svaku plohu utvrđeni slijedeći podaci: Položaj u predjelu, reljef, nadmorska visina, položaj, nagib, vrsta geološke podloge, dubina tla, vlaga, lokalne klimatske posebnosti, sklop krošnji te prisutnost lišajeva, bolesti i štetnih insekata. Podaci od izmjere iz 1977. god. su uzeti iz osnove gospodarenja, podaci od izmjere iz 1987. obračunali smo na isti način direktno iz terenskih mamila. Normala prema fiziološkoj zrelosti je preuzeta iz programa za gospodarenje društvenim šumama posebne namjene Nacionalnog parka Plitvička jezera 1982. do 1991. za ekološki gospodarski podtip I-C-10b. Za sve obračune drvne mase korišteni su isti tarifni nizovi. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 34 <-- 34 --> PDF |
REZULTATIISTRAŽfVANJA U svrhu dobivanja uvida u stabilnost strukture prašume Čorkova uvala usporedili smo totalne izmjere iz 1977. i 1987. godine, koje su rađene u svrhu dobivanja podataka za osnovu gospodarenja. Rezultati obje izmjere su prikazani na slici 2. Nagli skok u zadnjem debljinskom razredu je posljedica uvrštavanja svih stabala debljih od 80 cm prsnog promjera u taj debljinski razred prema njihovoj temeljnici. Vidljivo je da je struktura u tom razdoblju ostala stabilna i nepromijenjena. Neznatno se je povećao broj stabala u većim debljinskim stupnjevima, što se jasno reflektira i na temeljnicu i na drvnu masu. Iz sistematskog uzorka rađenog 1988. godine dobivena je distribucija s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu u svim debljinskim stupnjevima i ona je data u tabeli 1. U tabeli 2 su date značajne karakteristike svih pojedinih ploha sistematskog uzorka. Jasno se vide razlike u broju stabala i temeljnici između ploha. Analiza distribucija broja stabala na plohama pokazala je da je na svim plohama distribucija pratila Liocourtovu krivulju. Zbog veličine ploha od 2500 m- stoga možemo reći da je struktura prašume strogo stablimična i preborna. Pojedine razvojne faze prema Leibundgu t (1982) zauzimaju vrlo male površine, i rijetke su razvojne faze veće od 800 do 1000 m-. Pomladak je obilno prisutan na svim pokusnim plohama. Pomladak jele je često zastarčen, ali je zato na mjestima gdje je sklop prekinut dosta vitalan. Također se primjećuje izmjena vrsta, jela se pomlađuje pod bukvom, a bukva pod jelom. Distribuciju broja stabala smo zatim usporedili s normalom dobivenom prema fiziološkoj zrelosti jele promjera 80 cm i bukve 65 cm, kao što je data u osnovi gospodarenja za ekološko-gospodarski podtip I-C-10b i s normalom dobivenom prema Susmelovim korelacijama (Susmel , 1980). Te korelacije predstavljaju jednostavan model prirodnih i gospodarskih šuma prebornog tipa. Sve korelacije su date u-odnosu na srednju visinu dominantnih stabaha (H): — Konstanta Liocourtove krivulje K = 4,3 : 3H — Temeljnica u m2/ha G = 0,97 H — Volumen drveta u irr/ha .i.,: V = 0,33 H2 —- Promjer fiziološke zrelosti > D,n = 2,64 H Uz pomoć tih korelacija se može jednostavno konstruirati normala na osnovu tridesetak izmjerenih dominantnih visina. U konkretnorh slučaju srednja visina dominantnih stabala je iznosila 42,5 m i dobivene su slijedeće vrijednosti za K, G, V i D,„: . — K = 1,2322 — G = 41,(23J m2/ha — V = 596,1 m-´/ha — Dm = 112,5 cm |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 35 <-- 35 --> PDF |
585 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 36 <-- 36 --> PDF |
586 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Karakteristike pokusnih ploha Nad EkspoBroj Temelj morska Nagib Dubina tla Sklop krošnji Broj zicija stabala nica visina plohe /ha m-/ha m nm 1 990 SI 2 932 I 3 905 1 4 870 I 5 835 SI 6 835 JI 7 859 SI 8 906 SI 9 847 S 10 820 S 11 816 SZ 12 853 S Distribucije brojazane na slici 3. 25 <30 djel. prekinut 400 35,34 15 <30 djel. prekinut 288 46,80 20 <30 djel. prekinut 332 48,84 15 <30 djel. prekinut 304 41,47 15 31—60 progaljen 356 41,55 5 <30 gust 412 48,76 15 <30 djel. prekinut 288 61,36 15 <30 progaljen 288 34,64 5 <30 prekinut 400 67,37 10 <30 djel. prekinut 492 53,13 10 <30 djel. prekinut 520 51,13 5 31—60 djel. prekinut 388 35,00 stabala konkretne izmjere i dviju normala su prika Prašuma Čorkova uvala Konkretna izmjera Normala prema fiziološkoj zrelosti -Normala prema korelacijama SUSMEL-a Slika 3 Distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Na slici 4 su prikazane razlike između konkretne izmjere i normala po debljinskim razredima u postocima od konkretnog stanja. Vidi se da su diference kod Susmelovog modela puno manje nego kod normale dobivene kla sičnom metodom. a) 7. !´)0 b) G ~´f— ´ -I L 50 °.< ICO V o T=E L I Slika 4 Razlike normala od konkretne izmjere po debljinskim razredima a) normala prema fiziološkoj zrelosti lb) normala prema Susmel ZAKLJUČAK Struktura prašume Čorkova uvala je preborna i strogo stablimičnog rasporeda. Pojedine razvojne faze su malih površina i stvaraju preborni mozaik. Takva struktura je uvjetovana, prije svega, malom dubinom tla (Prpić, 1972) i naglim vremenskim promjenama koje su uvjetovane položajem prašume blizu grebena i položajem na crti kontinentalnosti (M a k j a n i ć, 1967). Struktura prašume je stabilna i ona se ne mijenja značajno na većim površinama. Možemo smatrati životni tok prašume uravnoteženim. Takva stabilna struktura predstavlja prirodno stanje šume bukve i jele na krškom terenu. Normala koju propisuje plan gospodarenja za ekološko-gospodarski podtip I-C-10 b ne predstavlja najbolji model prirodne šume u tim stanišnim 588 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 39 <-- 39 --> PDF |
uvjetima i trebala bi se preispitati njena upotreba u gospodarenju šumama s posebnom namjenom Nacionalnog parka Plitvička jezera. Normala konstruirana prema korelacijama S u s m e 1 a predstavlja adekvatniji model šume bukve i jele u svom prirodnom obliku na tim staništima. Ta normala ovisi isključivo o srednjoj visini dominantnih stabala i s tim o bonitetu, i ona tako može poslužiti kao pokazatelj prirodnosti sastojine, što može naći naročitu upotrebu u uređivanju šuma posebne namjene. LITERATURA 1. Kl ep a c, D.: Principi uređivanja šuma Nacionalnog parka »Plitvička jezera«, Šumarski list 7—8, Zagreb, 1984. 2. Le i bun d gut, H.: Europaische Urwalder der Bergstufe, Haupt, Bern, 1982. 3. M a k j a n i ć, B.: O klimi užeg područja Plitvičkih jezera, manuskript, Zagreb, 1967. 4. Mayer , H. et all.: Bestandesaufbau und Verjtingungsdynamik unter dem Einfluss natiirlicher Wildichten im kroatischen Urwaldreservat Ćorkova uvala, Plitvicer Seen, Schweizerische Zeitschrift fur Forstwesen, 131, nr. 1, Januar, 1980. 5. Program za gospodarenje društvenim šumama posebne namjene Nacionalnog parka Plitvička jezera, 1982—1991. 6. Prpić , B.: Neke značajke prašume Čorkova uvala, Šumarska list 9—10, Zagreb, 1972. 7. Prpić , B.: Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele (Abieti-Fagetum illvricum Horv. 1938) u Dinaridima SR Hrvatske, II. kongres ekologa Jugoslavije, Zadar — Plitvice, 1979. 8. SusmeI, L: Normalizzazione delle foreste alpine, Liviana Editorice, Padova, 1980. 9. Šumarski institut Jastrebarsko, Prirodni šumski rezervato »Čorkova uvala — Čudinka«, Radovi br. 53, Zagreb, 1983. tiber die Struktur des Buchen und Tannenwaldes (Abieti-Fagetum illvricum Horv. 1938) am Beispiel des Urwaldes Čorkova uvala Zusammenfassung Die Autoren beschreiben cine Untersuchung die mit dem Ziel durchgeftihrt wurde eine weitere Erklarung der Struktur des Buchen — Tannen Urwaldes (Abieti — Fagetum illvricum Horv. 1938) zu liefern. Es wurde festgestellt, dass die Bestandesstruktur des Urwaldes Čorkova uvala, der im Nationalpark Plitvicer Seen gelegen ist, eine streng einzelgemischte Plenterstruktur ist. Durch einen Vergleich der Bestandesaufnahmen aus den Jahren 1977 und 1987 wurde festgestellt, dass die Bestandesstruktur stabil ist und das es zu keinem Bestandeszerfall auf grosseren Flachen kommt. Mit einhem Vergleich einer systematischen Bestandesaufnahme von 3 ha Gesamtflache und der Normalitat anhand von Ertragstafeln und der Normalitat anhand des Modelles von SusmeI, zcigen die Autoren, dass die Normalitat anhand von Ertragstafeln, die heute bei der Forsteinrichtung im Nationalpark Plitvicer Seen verwendet wird, kein adekvates Model eine naturlichen Buchen-Tannenwaldes darstellt. Ein besseres Modeli ist die Normalitat anhand dcr Korrelationen von Susmel. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 40 <-- 40 --> PDF |
OBAVIJEST Na 10. sjednici PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koja je održana 27. prosinca 1989. godine, donijela je ODLUKA Akontacija za pretplatu na ŠUMARSKI LIST za 1990. godinu iznosi: — zaposleni članovi dinara 100 — studenti, đaci i umirovljenici dinara 50 — organizacije udruženog rada dinara 600 — za inozemstvo 40 USA dolara na dan fakturiranja Zagreb 27. prosinca 1989. Predsjednik Predsjedništva (Adam Pavlović, dipl. inž.) Naš ŽIRO RAČUN kod SDK: 30102-678-6249 |