DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 53 <-- 53 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 323 : 65.015 Sum. list CXIII (1989) 603 UTJECAJ METODE RADA I EKOLOŠKO-GOSPODARSKOG TIPA ŠUME NA STRUKTURU RADNOG VREMENA I PROIZVODNOST RADA PRI SJEČI I IZRADI JELOVINE Vend VONDRA* SAŽETAK: Kompleksnim istraživanjima rada pri sječi i izradi drva u šumama Gorskog kotara i Like istraženi su utjecaj metode rada i ekološko-gospodarskog tipa šume (EGT) na strukturu radnog vremena i proizvodnost rada. U radu su prikazani metoda istraživanja i dobiveni rezultati pri sječi i izradi jelovine. Prikazani su rezultati za metode: izrada korone duge oblovine (višekratnika) i višemetarskog celuloznog drva (Ml); izrada nekorane duge oblovine i višemetarskog celuloznog drva (M2); izrada korane tehničke oblovine i višemetarskog celuloznog drva (M3) te izrada nekorane tehničke obovine i višemetarskog celuloznog drva (M4) jelovine u ekološko-gospodarskim tipovima I-C-10a (Abieti- Fagetum illyricum Ht.) i I-C-40 (Blechno-Abietum picetosum Ht.). Struktura radnog vremena i ukupno radno vrijeme za metode Ml i M3 te metode M2 i M4 unutar istog EGT šume, uz približnojednake ostale radne uvjete, ne razlikuju se. Trajanje prikrajanja, po čemu se te metode razlikuju, nije dovoljan razlog za diskriminaciju metoda Ml i M3, te metoda M2 i M4 po kriteriju trajanjarada i fizičkog opterećenja radnika. Za istu metodu radan utvrđen je značajan utjecaj EGT na potrebno radno vrijeme za stabla jednakih prsnih promjera. Ekološko- gospodarski tip šume može poslužiti kao kriterij za radnu kategorizaciju kod pripreme i izvođenja sječe i izrade drva. Na koranje otpada 46 do 51% čistog vremena rada na stablu ili 31 do 35% ukupnog radnog vremena. Proizvodnost rada ovisi o EGT šume. U EGT I-C-10a proizvodnost je kod metoda bez koranja veća oko 10%, a kod metoda s koranjem oko 28% nego u EGT I-C-40. Ključnevodnost rada. riječi: Sječa i izrada drva, studij rada, proizUVOD Na području prebornih šuma Gorskog kotara i Like obavili smo kom pleksna istraživanja osnovnih činilaca sječe i izrade drva u vremenu 1981— —1987. godine. Plan terenskih istraživanja sastavili smo na osnovi raspoloži * Vencl Vondra, dipl. inž., asistent, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 54 <-- 54 --> PDF |
vih znanja o studiju rada u šumarstvu, rezultata analize tadašnjeg nivoa razvijenosti organizacije i tehnologije sječe i izrade drva, procjene razvoja metoda i tehnika rada za buduće razdoblje, te godišnjih planova sječa pojedinih šumarija. Istraživanjem smo namjeravali utvrditi da li ekološko-gospodarski tip (EGT) šume može poslužiti kao kriterij za radnu klasifikaciju u pripremi i izvođenju rada. Istraživanja su obuhvatila dvadeset EGT šuma listača i četinjača i 11 metoda (načina) sječe i izrade drva. Snimanja rada na terenu obavili smo prema planu terenskih istraživanja (6), a po uputama za terenska snimanja (8). U ovom radu ćemo prikazati dio analiza i rezultata koji se odnose na jelovinu. Provjerili smo hipotezu o utjecaju EGT i metode rada na trajanje i strukturu potrebnog radnog vremena te na proizvodnost rada. Ostali rezultati kompleksnih istraživanja bit će objavljeni u drugim radovima. Osim ostalih uključenih činilaca plan je obuhvatio i slijedeće metode rada sječe i izrade jelovine: Ml — izrada nekorane duge oblovine i višemetarskog celuloznog drva, M2 — Izrada ručno korane duge oblovine i višemetarskog celuloznog drva, M3 — Izrada nekoranih tehničkih sortimenata i višemetarskog celuloznog drva, M4 — Izrada koranih tehničkih sortimenata i višemetarskog celuloznog drva. METODA ISTRAŽIVANJA Za istraživanje odabrali smo sječu i izradu jelovine iz EGT I-C-10a (Abieti- Fagetum illyricum Ht.) i EGT I-C-40 (Blechno-Abietetum picetosum Ht.). U I-C-40 jela postiže najveće visine i obujam, a tip I-C-10a značajan je zbog velike ploštine i drvne zalihe područja kompleksnih istraživanja. Da bi se ujednačio utjecaj radnika na varijabilnost trajanja rada, svaki uzorak je obuhvatio rad više prosječnih radnika-sjekača, na više radilišta u približno jednakim vremenskim i ostalim uvjetima. Svi sjekači su radili individualno i pri tom upotrebljavali motornu pilu Stihl 056 AV. Zbog jednostavnijeg pisanja za EGT I-C-10a koristit ćemo slovo A a za EGT I-C-40 slovo B. U radu ćemo prikazati analizu trajanja čistog vremena po stablu. Prekidi rada (opća vremena) i vrijeme prijelaza do stabla sastavni su dio cjelokupnih rezultata istraživanja (6). U razradi postavljene hipoteze koristit ćemo nužni dio tih rezultata. Čista vremena rada na stablu bila su u toku snimanja grupirana u sli jedeće radne operacije: ti — obaranje stabla, t2 — otkačivanje zapelog stabla, t3 — kresanje grana, t4 — koranje, t5 — uspostavljanje propisanog šumskog reda, t6 — sortimentno vrijeme izrade oblovine, t7 — sortimentno vrijeme izrade celuloznog drva. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Svako oboreno i izrađeno stablo ima svoje podatke. Pri obradi podataka primijenili smo regresijsku analizu, analizu varijance, sintezu i generalizaciju. OBRADA PODATAKA I ANALIZA REZULTATA Obujam i strukturu izrađenih sortimenata te sume utrošenih čistih vremena, nalaze se u tablicama 1. i 2. Izrađen obujam i struktura sortimenata Tablica 1. Srednji Broj Obujam Tanka Celu prsni stabala Trupci oblo-lozno Uzorak promjer Bruto vina drvo u uzorku neto stabala n cm od neto obujma A/Ml 204 51,6 687 591 95,3 3,1 1,6 A/M2 263 54,2 854 802 93,9 4,6 1,5 A/M3 210 48,1 457 408 91,9 7,8 0,3 A/M4 140 53,3 520 500 96,9 3,1 B/Ml 172 43,1 460 427 88,9 7,7 3,4 B/M3 262 40,8 559 522 90,7 8,0 1,3 B/M4 175 44,8 480 418 92,3 7,7 Ostvarena struktura čistog vremena po radnim aktivnostima na stablu Tablica 2. Vrs ta vremena Suma vremena Uzorak ti t2 t3 t4 t5 t6 t7 min ,0 od sume čistog vremena A/Ml 13,88 2,10 58,14 7,90 17,66 0,32 4505 A/M2 8,96 1,02 29,63 46,03 3,66 10,59 0,11 15490 A/M3 15,39 1,17 48,16 13,66 21,26 0,36 4417 A/M4 6,38 0,61 25,27 48,62 3,50 15,52 7890 B/Ml 15,72 4,08 50,58 6,24 19,50 3,88 3580 B/M3 16,44 1,77 48,49 9,98 22,83 ,49 4889 B/M4 6,63 1,04 27,09 51,51 3,22 10,51 11490 Iz podataka u tablici 1. vidi se da su snimljeni uzorci imali različite srednje prsne promjere stabala. Poznato je da prsni promjer stabla objašnjava veći dio kontrolirane varijance utrošenog vremena rada na stablu (4,7). S obzirom da se snimalo pri redovnoj sječi, biranje stabala u toku rada, radi ujednačavanja uzoraka po distribuciji prsnih promjera narušilo bi djelovanje ostalih činilaca rada. Za analizu po parovima stabala u svim stupnjevima podaci nisu bili podesni. To je bio razlog što smo daljnje analize za provjeru postavljene hipoteze obavili pomoću izjednačenih vrijednosti. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 56 <-- 56 --> PDF |
1. Izjednačavanje snimljenih podataka /./. Vrijeme radnih aktivnosti na stablu Snimljene podatke izjednačili smo funkcijom y = a-Db metodom približavanja po Snedecor u (2). Tu metodu i funkciju odabrali Parametri za procjenu vremena radnih aktivnosti na stablu Tablica 3. Opći oblik jednadžbe t = a Dt>, min Uzorak Vrsta vremena P a r a m e t a r i b A/Ml tk ts 0,03015956 0,06573875 1,546 1,488 A/M2 tk tko ts 0,05140989 0,43846227 0,40480235 1,469 1,049 1,260 A/M3 tk ts 0,15216074 0,17171835 1,099 1,253 A/M4 tk tko ts 0,07951142 0,33718701 0,55769676 1,315 1,119 1,173 B/Ml tk ts 0,06379903 0,32110595 1,384 1,147 B/M3 tk ts 0,01799568 0,04689128 1,683 1,622 B/M4 tk tko ts 0,13411878 1,60499541 1,42764425 1,304 0,832 1,033 smo jer je najbolje izjednačila »oblake« snimljenih podatka. Zavisna varijabla y je radno vrijeme, a nezavisna varijabla debljinski stupanj stabla (D). Snimljena vremena svakog stabla prije regresijske analize sortirali smo u slijedeće grupe radnih operacija: tk — vrijeme kresanja (t3), tko — vrijeme koranja (t4), ts — suma svih radnih aktivnosti čistog vremena na stablu (ti do t7). Takvo grupiranje radnih operacija izvršili smo radi toga, što trajanje ostalih operacija ne ovisi, neposredno, o metodi (načinu) rada. Izračunate parametre regresijskih jednadžbi prikazali smo u tablici 3. Za sve regresijske linije provjeren je parametar b testiranjem hipoteze b < >0. Rregresijske linije izjednačenih vremena za uzorke A/Ml i A/M2 prikazali smo na grafovima 1 i 2. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 57 <-- 57 --> PDF |
60 / 50 1 .... jara +J CO o a ´.0 30 tk / / y ^" *>´ 4) E 0) > 0 ZO 10 l^^ ^ ^ / ^ of to F=rCT^ ^ ~ 12.5 2?.5 32.5 ´.2.5 52.5 62.5 72.5 82. 5 92.5 Graf 1. Izjednačena čista vremena uzorka A/Ml H0 1 120 ts Lk 100 ffl P . tko CO 0 80 a tu B 60 > 40 o .-—-"" p t000 —- * V. 20 —~~"" ——— .´!-- 12.5 22.5 32.5 42.5 52.5 62.5 72.5 32.5 92.5 Graf 2. Izjednačena čista vremena uzorka A/M2 Na grafikonima 1. i 2. vidi se korelacija radnih operacija koranja, kresanja i ukupnog čistog vremena rada s prsnim promjerom stabla. Za sve regresijske linije potvrđena je hipoteza »b < > 0«. Kvantitativne odnose trajanja vremena na stablu jednakog prsnog promjera prikazat ćemo u daljnjem toku analize. 1.2. Sorlimenti neto drva Podatke o izrađenim sortimentima izjednačili smo istom funkcijom i metodom koje smo koristili pri analizi čistog vremena. Podaci pojedinih 607 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 58 <-- 58 --> PDF |
uzoraka istog EGT spojeni su prije izjednačenja. Metode rada kojih utjecaj na strukturu radnog vremena istražujemo, ne djeluju na obujam izrađenih sortimenata. Za izjednačavanje obujma trupaca ušla su stabla iznad debljinskog stupnja 22,5 cm, a za tanku oblovinu stabla iznad 12,5 cm. Uzorke za izjednačavanje celuloznog drva činila su sva stabla. Izračunate parametre regresijskih jednadžbi prikazali smo u tablici 4. Parametri za procjenu očekivanog obujma sortimenata Tablica 4. Opći oblik jednadžbe V = a Dt>, m3 Ekološko- gospodarski tip šume Sortiment Veličina uzorka n — stabala P a r a m e t a r i b I-C-10 a Trupci Tanka oblovina Cei. drvo 1532 1603 1608 0,00027817 1,17177556 0,01002076 2,293 —0,679 0,470 I-C-40 Trupci Tanka oblovina Cei. drvo 469 598 609 0,00026171 3,20217081 0,00000465 2,332 —0,799 2,321 Stohastićka veza obujma trupaca i prsnog promjera je jaka, dok je stohastička veza prsnog promjera s obujmom tanke oblovine i obujmom celuloze slaba. Tu pojavu možemo objasniti ostvarenim učincima (vidi tablicu 1.) i »oblacima« snimljenih podataka. Učešće celuloznog drva i tanke oblovine u neto drvu iznosi svega oko 9*/o. Veliko je rasipanje obujma celuloznog drva i tanke oblovine na stablima istog dcbljinskog stupnja. 1.3. Visina stabala i duljina krošnji Da bi provjerili vezu između trajanja kresanja i granatosti stabala, iskazanu duljinom krošnje, analizirali smo mjerene podatke. Mjerene visine stabala i duljine krošnji izjednačili smo Miha j lovo m funkcijom. Izračunate parametre prikazali smo u tablici 5. Parametri Mihajlove funkcije izjednačenih visina stabala i dužina krošnji Tablica 5. Opći oblik jednadžbe H = 1,3 + a e-i>/D# m Ekološko-Uzorak Parametri gospodarski Zavisne varijable n tip šume stabala a Visina stabla (Vsl) 817 42,37 26,349 I-C-10 a Duljina krošnje (Kl) 814 33,03 37,911 Visina stabla (Vs2) 609 42,06 21,758 I-C-40 Duljina krošnje (K2) 602 28,36 37,067 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Na aritmetičkom srednjem stablu od 47,5 cm izjednačene vrijednosti iznose: — na I-C-10a visina = 25,6 m; duljina krošnje = 16,2 m — na I-C-40 visina = 27,9 m; duljina krošnje = 14,3 m U EGT I-C-40 stabla jele dostižu veće visine i imaju kraće krošnje. Linije izjednačenih vrijednosti prikazali smo na grafikonu 3. W 1 Vsl 35 Vs2 --^ _^ 30 K2 «» y * s 25 E _. 20 c T. / / f"´ > 15 / / ** ´..´ / / s 10 5 <**´´ 12.5 22.5 32.5 42.5 52.5 62.5 72.5 82.5 92.5 Graf 3. Izjednačene visine stabala i duljine krošnji 2. Provjera hipoteze na vrijednostima izračunatih pomoću regresijskih modela Za daljnju analizu uzeli smo modelnu distribuciju doznačenih stabala na simuliranim sječinama. Pretpostavljeni su isti sastojinski i vremenski uvjeti kao u toku snimanja rada. Zadani podaci simuliranih sječina: A — ploština sječine 23,62 ha N — broj stabala 246 Distribucije frekvencija stabala u debljinskim stupnjevima od 12,5 do 92,5 cm formirane su na osnovi relativnih distribucija 2200 posječenih stabala jele u EGT A i B. Broj stabala i obujam sortimenata približno odgovara veličini snimljenih uzoraka ili dvomjesečnom učinku jednog radnika. Broj stabala u deb. stupnjevima 12,5 do 92,5 cm 2, 8, 10, 15, 17, 20, 26, 24, 29, 26, 25, 17, 12, 8, 4, 2, 1 609 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Srednji aritmetički promjer stabla simuliranih sječina pada u debljinski stupanj 47,5 cm. 2.1. Računanje vremena Za simulirane sječine izračunali smo vrijeme grupa operacija u čistom vremenu i ukupno radno vrijeme. a) Vrijeme prijelaza do stabla Vrijeme prijelaza ovisi o intenzitetu doznake (broj stabala po jedinici ploštine), EGT sastojine i veličini grupe sjekača (individualni rad ili dvočlane grupe) (6). Vrijeme prijelaza TI računa se na slijedeći način: TI = N-(a + b-Lp) Lp = 1,13-J/A/N). 100 pri čemu simboli imaju slijedeće značenje: TI — vrijeme prijelaza do stabla u minutama, N — broj doznačenih stabala, a, b — parametri jednadžbe pravca (6), A — ploština sječine, ha. Lp — srednja udaljenost doznačenih stabala (m), Vrijednosti parametara a i b EGT šume a b I-C-10 a 0,38 0,028 I-C-40 0,96 0,323 b) Vremena radnih aktivnosti na stablu Vrijeme kresanja (T2), koranja (T3) i suma vremena radnih aktivnosti na stablu (T4) računa se po formuli: Tj = 1 Ni-a-Dib i=l pri čemu simboli imaju slijedeće značenje: Tj — vrijeme T2 ili T3 ili T4 u minutama, D; — i-ti debljinski stupanj stabala, Nj — broj stabala u i-tom debljinskom stupnju, a, b — odgovarajući parametri iz tablice 3. c) Ukupno radno vrijeme Ukupno radno vrijeme T5 računa se po formuli: T5 = Tč.(l+p) pri čemu je p — postotak potrebnih prekida rada na Tč, Tč — čisto vrijeme (TI + T4). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Za metode M11M3 postotak prekida rada načisto vrijeme iznosi 77,9%, a za modele M2 i M4 43,28,:i/o. Metoda i rezultati istraživanja prekida rada (općih vremena) pri sječi i izradi drva opisani su u članku (9). 2.2. Procjena očekivanog obujma i strukture neto drvnih sortimenata Usprkos slabe stohastičke veze (vidi poglavlje 1.2.), objavljamo procjenu očekivanog obujma celuloznog drva i tanke oblovine pomoću regresijskih modela. Zbog malog učešća tih sortimenata u neto drvu nepouzdana procjena tih sortimenata ne djeluje bitno na pouzdanost procjene ukupne količine sortimenta sječine. Procjene se rade za sječne linije, najmanjeg obujma mjesečnog rada jednog radnika, a ne za pojedinačna stabla u sječini. Procjena očekivanog obujma trupaca, tanke oblovine i celuloznog drva računa se po formuli: Vj = 2 N; a D;b i=l pri čemu simboli imaju slijedeće značenje: Vj — trupci ili tanka oblovina ili celulozno drvo (m3), a, b — odgovarajući parametri iz tablice 4, k — broj debljinskih stupnjeva, Dj — i-ti debljinski stupanj stabla — za trupce D; > 27,5 cm — za tanku oblovinu D, > 17,5 cm — za celulozno drvo Dj > 12,5 cm N; — broj stabala u i-tom debljinskom stupnju. Bruto obujam drva u I-C-10a izračunat je po 11. tarifnom nizu za jelu (Špiranec), a u I-C-40 po 13. tarifnom nizu za jelu (Špiranec). Ti su tarifni nizovi uzeti iz gospodarskih osnova za odjele u kojima se istraživalo. 2.3. Analize U tablicama 5. i 6. prikazali smo izračunate vrijednosti radnog vremena i neto obujma sortimenata. Izračunata radna vremena Tablica 5. Vrsta vremena Simulirana TI T2 T3 T4 TC T5 sječina % od TČ % od T4 minute A/Ml 5,7 57,9 5593 5928 10546 A/M2 2,4 29,2 46,8 13865 14200 20346 A/M3 5,5 48,8 5709 6044 10752 A/M4 2,5 25,1 48,9 13500 13835 19822 B/Ml 6,8 51,0 6999 7513 13365 B/M3 7,0 49,0 6822 7336 13050 B/M4 2,6 27,6 50,8 19779 20302 29088 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Nakon provedene analize izračunatih veličina iz tablice 5. možemo zaključiti slijedeće: Kod metoda rada bez kontrole (Ml i M3) učešće vremena prijelaza u čistom vremenu rada dvostruko je veće nego kod onih s koranjem (M2 i M4). To je posljedica većeg broja oborenih i izrađenih stabala u jedinici vremena (npr. radnom danu). Trajanje koranja iznosi od 46 do 51% vremena radnih aktivnosti na stablu ili 31 do 35% ukupnog radnog vremena. Ako uspoređujemo čisto ili ukupno vrijeme sječina A/Ml s A/M3, A/M2 s A/M4, B/Ml s B/M4 možemo konstatirati da se ona međusobno ne razlikuju. Greške procjene zbog pouzdanosti i regresijskih modela veće su od dobivenih razlika koje se kreću u granicama oko ± 2%. Iz navedenog proizlazi da hipotezu o značajnom djelovanju načina prikrajanja oblovine kao kriterija za zadržavanje planom diskriminiranih metoda rada možemo odbaciti. Djelovanje drugih faktora na varijabilnost radnog vremena veće je od načina prikrajanja. Ta spoznaja je omogućila spajanje podataka snimljenih po metodama Ml i M3, M2 i M4 unutar istog EGT šuma. Ona je također omogućila da planirani obujam terenskih mjerenja smanjimo, a za već snimljene podatke dobili smo veće uzorke za izradu konačnih rezultata istraživanja (6). Usporedbom izračunatih prosjeka (Ml+M3)/2 i (M3 + M4)/2 svih vrsta vremena iz tablice 5. smije se zaključiti da u EGT B rad traje značajno duže. Te su razlike oko 10% za metode bez koranja i oko 30% za one s koranjem. Testirali smo, z-testom proporcija, trajanje koranja i kresanja u vremenu radnih aktivnosti na stablu između EGT A i B. Koranje i kresanje traje duže na sječinama EGT B. S obzirom da su sječine homogenizirane po distribucijama stabala u debljinskim stupnjevima, uzrok razlika trajanja koranja može se objasniti većom visinom stabala u EGT B (vidi 1.3.). Razliku trajanja kresanja bez dodatnih istraživanja nije moguće objasniti. Stabla jele u EGT B imaju kraću krošnju a kresanje traje duže; vjerojatno postoje značajniji činioci koji utječu na trajanje kresanja od duljine krošnje (debljina grana i ostali). Postavljena hipoteza o značajnom djelovanju EGT šuma na trajanje sječe i izrade drva se održala. Postojeću podjelu sastojina na EGT šuma možemo iskoristiti kao kriterij radne klasifikacije sastojina u pripremi i izvođenju sječe i izrade drva. Grafički prikaz strukture radnog vremena A (Ml, M3), A (M2, M4), B (Ml, M3) i B (M4) prikazali smo na grafikonu 4. Na tom grafikonu simboli imaju slijedeće značenje: * TI — vrijeme prijelaza do stabla; * T2 — vrijeme kresanja; * T3 — vrijeme koranja; * To — vrijeme ostalih operacija čistog vremena; * PR — projektirani prekidi rada. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 63 <-- 63 --> PDF |
1=^ PR To T3 ^^ T2 Tl A/M1,H3 A/K2.K4 B/M1.K3 B/M4 Graf 4. Struktura ukupnog radnog vremena Za analizu proizvodnosti rada popunili smo tablice 6. i 7. u kojima smo prikazali očekivane sortimente i vremena svedena na jedinicu radnog učinka — m:! neto drva. Očekivani sortimenti Tablica 6. Bruto Neto lfnka Celulozno 1 Simulirana drvo drvo Trupci oblovina drvo sječina m:i % od neto drva A/(Ml do M4) 743 642 94,4 3,4 2,2 B/(M1 do M4) 808 721 93,1 5,3 1,6 Radno vriji jme po jedin ici proizvoda Tablica 7. Vrsta vremena Simulirana Kresanje Koranje avtivnosti Ukupno radno vrijeme sječina (T5) (T2) (T3) (T4) min/m3 min/m3 min/stablu A/Ml ili M3 4,7 — 8,8 16,6 43,3 A/M2 ili M4 B/Ml ili M3 5,8 4,8 10,0 — 21,3 9,6 31,3 18,3 81,6 53,7 B/M2 ili M4 7,6 13,9 27,4 40,3 118,2 Proizvodnost ćemo iskazati brojem jedinica učinka po radniko danu trajanja 8 sati (m3 neto sortimenta/8 sati). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Proizvodnost rada Tablica 8. nfil^ko Sječina Postoci A/Ml ili M3 28,9 100 A/M2 ili M4 15,3 52,9 B/Ml ili M3 26,2 90,6 B/M2 ili M4 11,9 41,2 Razmatranjem veličina iz tablice 7. i 8. vidi se djelovanje metode rada i EGT šuma na proizvodnost rada. Pri tome treba napomenuti da projektirana struktura radnog dana, bez obzira na metodu rada ima približno iste uvjete fizičkog naprezanja. Kod metoda bez koranja rad motornom pilom u danu traje iznad konvencijom priznatih granica. Metodu i rezultate tih istraživanja prikazali smo u radu (9). DISKUSIJA Hipotezu da način prikrajanja (trupljenja) oblovine koji je služio kao faktor razdvajanja metoda Ml i M3 te metoda M2 i M4 u posebne metode po kriteriju potrebnog rada i obujma izrađenih sortimenata treba odbaciti. Varijabilnost vremena rada izazvana drugim faktorima značajnija je od dijela varijabilnosti izazvane načinom prikrajanja. Ekološko-gospodrski tip šume kao sintetički pokazatelj uređivačkih, uzgojnih, terenskih i gospodarskih karakteristika sastojine (1) može poslužiti i kao kriterij radne klasifikacije sječina za planiranje i izvođenje sječe i izrade drva. LITERATURA 1. Cestar , D. i dr., (1986): Uputstva za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova šuma gorskog područja (I) SR Hrvatske. Radovi. Šumarski institut Jastrebarsko. Zagreb, str. 125. 2. H a dž i vukov i ć, S., (1973): Statistički metodi. Univerzitet u Novom Sadu. 3. Kopf, K. U., (1976): Prediction of time consumption in logging. A IUFRO project on the application of work study in forestry, Stockholm. 4. Rebula , E., (1977): Ugotavljanje osnov potrebnega časa za sečnjo in izdelavo jelovine in smrekovine v Postojnskem gospodarskem območju. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana. 5. Snedecor , W.G., Cochran , W.G., (1971): Statistički metodi. Beograd. 6. Šumarski fakultet Zagreb — Kompletna dokumentacija istraživanja sječe i izrade drva (izvorni terenski podaci, datoteke podataka i rezultati iz razdoblja 1971—1987). 7. Tomanić, S., Hitrec, V., Vondra, V., (1978): Sistem određivanja radnog vremena sječe i izrade drva. Šumarski fakultet Zagreb. 8. Tomanić , S., (1982): Studij vremena pri sječi i izradi drva u prebornim šumama. Upute za terenske radove, Šumarski fakultet Zagreb. 9. Vondra , V., (1988): Delay Time Dependence on Work Methods at Cutting and Primary Wood Conversion (Ovisnost prekida rada o metodi rada pri sječi i izradi drva). Referat na Međunarodnom simpoziju »Developments on Work Studies in Forestry« održanom u Solunu 1988. godine. 10. GPŠG Delnice , (1985): Normativi za iskorišćavanje šuma, str. 105. 614 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 65 <-- 65 --> PDF |
The Influence of the Work Method and the Ecological Management Type of Forest upon the Structure of Work Time and Productivity at Cutting and an Primary Wood Conversion of Firwood Summary The influence of work method and ecological/management type of forest (EMT) upon the structure of work method and productivity has been researched through complex investigations at cutting and primary wood conversion in the forests of Gorski kotar and Lika. The results of the productions methods for the following have been presented: barked long roundwood (multiples) and long pulpwood (Ml); unbarked long roundwood and long pulpwood (M2); barked roundwood assortments and long pulpwood (M3); unbarked roundwood assortments and long pulpwood (M4) — in I-C-10a EMT (Abieti-Fagetum illyriyum Ht.) and I-C-40 EMT (Blechno-Abietum picetosum Ht.). Work time structure and total time for the methods Ml and M3 on one hand, and M2 and M4 on the other, within the same EMT forest, under the approximately same other working conditions, do not differ. Different bucking time values are not a sufficient reason for discriminating Ml, M3 methods, and M2, M4, according to the criteria of work duration and physical exertion of the workers. For the same work methods a considerable influence of the EMT forest has been establiched on the work time needed for the trees of same breast-height diameter. The EMT forest can serve as a criterium for work categorization at preparation and performance of cutting and primary wood conversion. Barking takes 46%, to 51% of netto operating time on a tree, or 31đ/» to 35% of total time. Work productability depends on the EMT forest. In the I-C-10a EMT, the productability of the methods without barking is by lOVo higher — of the ones including barking by 28% — than in the I-C-40 EMT. Key words: cutting and primary wood conversion, work study, work product- ability. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 66 <-- 66 --> PDF |
ŠUMARSKA ZNANOST U TREĆEM TISUĆLJEĆU Šumarska znanost u trećem tisućljeću opća je tema XIX. IU FRO kongresa, koji će se održati od 7. do 18. kolovoza 1990. g. u Kanadi (Montrealu). |