DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 81     <-- 81 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION
UDK 630* 48 (497.13) (Q. robur L.) Šum. list CXIII (1989) 631


NEKOLIKO USPOREDNIH PODATAKA IZ ZDRAVIH I SUŠENIH
SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA*


Uroš GOLUBOVIĆ**


SAŽETAK: Kako i sam autor u uvodu navodi — ovaj je rad
nastao kao izdvojeni i za stručnu javnost pojednostavljeni dio
iz opsežne znanstvene studije, koja se nalazi pred završetkom,
a koja je rezultat dugogodišnjih autorovih istraživanja. Ta će se
studija, zbog svoje obimnosti i tabelarne dokumentiranosti, naći
u nekom od znanstvenih zbornika, a ovaj izvadak autor je namijenio
znanstveno-stručnom časopisu.


Istraživanja je proveo na terenu, u šumi i u svakodnevnim
sječinama slavonsko-podravskih nizinskih šuma hrasta lužnjaka.
U njima je autor, na temelju relevantnih podataka, izdvojio one
koje je nazvao zdravim, i one koje je nazvao sušenim hrastovim
sastojinama. Istovjetnim mjerenjima i u jednim i u drugim i
uspoređivanjem rezultata mjerenja, odnosno istraživanja — autor
rada dolazi do frapantnih negativnih podataka u koje ni sam,
najradije, ne bi povjerovao.


UVOD


Upravo smo pri završetku opsežne znanstvene studije o ekonomskim
posljedicama sušenja hrasta lužnjaka u SRH. Iz te studije, pojednostavili
smo i izdvojili nekoliko — za širu stručnu javnost — zanimljivih usporednih
podataka izmjerenih u zdravim i sušenim sastojinama hrasta lužnjaka.


I. Mjerili smo u redovnim godišnjim sječinama u šumarijama Repaš
(odjel 45 b), Novoselec (odjel 26 a), Novska (odjel 64 a) i Spačva (odjel 116
a). Na temelju obilaska navedenih odjela i prikupljenih podataka u odnosnim
šumarijama — utvrdili smo da u ovim sastojinama hrasta lužnjaka
nije primijećeno masovnije, a niti pojedinačno, sušenje hrastovih stabala,
pa smo ih nazvali zdravim sastojinama. Za razliku od ovih, a na temelju
također prikupljenih podataka u šumarijama i obilaska odjela prije redovitih
sječa — utvrdili smo i sastojine hrasta lužnjaka u kojima su primijećena
ozbiljnija sušenja hrastovih stabala, pa smo ih nazvali sušenim sastojinama
i u njima obavili potrebna mjerenja isto kao i ona u zdravim sastojinama.
* Izraz »sušenih« sasitojina nije najpogodniji. Bolji bi bio »onih koji se suše
«, pa molimo čitaoca da to tako i shvati.
** Dr Uroš Golubović, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska 25


631




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 82     <-- 82 -->        PDF

II. Iako to ne mora biti neki naročiti indikator, ali mjerenjima smo
obuhvatili više sušenih nego zdravih sastojina, pa često i u istim ili susjednim
šumarijama. Tako smo mjerili u šumarijama Vrbovec (odjel 2 b),
Čazma (odjel 68 b, c, d), Kloštar Podravski (odjel 12 a), Lipovljani (odjel
102 a), Novska (odjel 12 a) i Spačva (odjeli 42 a i 150 b, c, d).
Hrastove sastojine u navedenim odjelima (zdravim i sušenim) u vrijeme
mjerenja bile su stare od 55 do 140 godina.


U svima smo jednoobrazno mjerili širinu (debljinu) bjeljike na panju,
zatim na 4 m od panja, pa na 6 m, 8 m, 10 m, 12 m i 14 m udaljenosti od panja
i utvrdili njezinu prosječnu širinu (debljinu) s jedne strane kružne plohe.
Iz ove smo dalje utvrdili kubaturu bjeljike, te postotak bjeljike u ukupnoj
drvnoj masi posječenog stabla i izrađenih sortimenata.


Na istim tim mjestima, osim na panju, brojali smo godove u širini od
10 cm kružne plohe od kore, a nakon toga smo opet na tim istim mjestima
udaljenosti od panja izbrojili po 20 posljednjih godova i izmjerili njihove
širine na kružnim plohama (presjecima).


I na kraju izračunali smo drvnu masu izrađenih sortimenata i to sa
bjeljikom i bez bjeljike, a zatim ih, prema važećem JUS-u, razvrstali u
odgovarajuće kvalitetne klase i to opet sa bjeljikom i bez bjeljike. Za ovu
priliku — taj obračun smo napravili samo za prve i druge trupce od panja,
koji su, u pravilu, dosezali do 14 m dužine debla. Ostali zanimljivi podaci
naći će se u već najavljenoj opširnoj znanstvenoj studiji koja je pred
završetkom.


Prema važećem Cjeniku za tehničke sortimente oblovine hrasta lužnjaka
u vrijeme obrade ovih podataka — utvrdili smo i vrijednost tih sortimenata
sa bjeljikom i bez bjeljike, te iz toga izračunali moguće ekonomske
štete ili gubitke koji nastaju ili koji bi mogli nastati pri masovnijem sušenju
hrasta lužnjaka u našim šumama.


METODA RADA I CILJ ISTRAŽIVANJA


Iako su ova istraživanja sa naše strane bila unaprijed planirana i unaprijed
smo im odredili cilj, te izradili metodu rada — u 8 šumarija, odnosno
u 11 sječina (odjela) došli smo po principu slučajnosti i u njima započeli
potrebna mjerenja. Dakle, plan sječa i doznaku stabala za sječu izvršile
su, na temelju gospodarskih osnova, odnosne šumarije, kao i samu sječu
stabala i izradu sortimenata prema važećem JUS-u ili eventualnoj narudžbi
kupaca. To znači da naprijed navedene radnje nijesu bile podređene našim
istraživanjima, nego su ih istraživanja sasvim slučajno slijedila. Time smo,
dakako, izbjegli subjektivni moment s obzirom da smo unaprijed znali cilj
istraživanja.


Na oborenim hrastovim stablima u svih 11 sječina prvo smo izračunali,
na temelju izmjerenih prsnih promjera i Bojan i novi h koeficijenata povećanja
tih promjera (1) — promjere stabla na panju (u cm) da bismo ih
mogli razvrstati u odgovarajuće debljinske stepene (širine 5 cm). Nakon
toga smo na tim promjerima izmjerili širinu (debljinu) bjeljike pod kutom
od 90° i prosjke (sredine) upisali u terenski manual. Po istom principu mjerenje
bjeljike nastavili smo na 4 m, pa na 6 m, 8 m, 10 m, 12 m i 14 m udaljenosti
od panja kako bismo što realnije ustanovili širinu bjeljike ne samo




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 83     <-- 83 -->        PDF

duž oborenog stabla, nego i po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima
hrasta lužnjaka. Budući da su to precizna mjerenja (do na mm) — to nijesmo
bili u mogućnosti mjeriti bjeljiku na svim oborenim stablima u sječini,
a niti na svakom izrađenom sortimentu, nego samo na onima koja su
slučajno krojena u sortimente dužine 4, 6, 8 itd. metara, jer bismo u protivnom
ne samo oštetili proizvođača sortimenata, nego bismo napustili i
princip slučajnosti, što bi bilo nedopustivo. To znači ako je neko od stabala
krojeno u sortimente 4,5 m, 5 m, 7 m, 7,5 m — to stablo nijesmo mogli uzeti
u pokus, nego samo ona stabla za koja je stručnjak (»krojač«) u sječini
odredio da ga takvim i takvim krojenjem maksimalno može iskoristiti u
vrednije sortimente. Upravo nam se otuda ne poklapaju brojevi mjerenja
na panju, na 4, na 6 itd. metru, jer smo mi mjerili isključivo na tim (parnim
metrima) presjecima stabala, te i time, unekoliko, osigurali princip
slučajnosti. Zato smo i morali tražiti po sječinama stabla određenih šumsko-
uređajnih debljinskih stepena što su slučajno iskrojena na te parne
brojeve, da na njihovim presjecima (na tanjem kraju sortimenta) izmjerimo
širinu (debljinu) bjeljike pod kutom od 90° i sredinu upišemo u terenski
manual.


Taj nam je podatak bio potreban iz najmanje tri razloga i to:


1) Poznato je da je bjeljika u fiziološki zdravom (pa i bolesnom) stablu
sastavni dio drva i da se upravo na bjeljici nalazi kambij kojim stablo raste.
Osim toga je poznato da je postotak (a ne širina) bjeljike u ukupnoj
drvnoj masi stabla veći kod mlađih, odnosno tanjih stabala, u odnosu na
ona starija (deblja). Istraživanjima smo utvrdili da su hrastove sastojine,
osim ostalog, zrele za sječu i onda kada hrastovina na cijelom presjeku
poprimi jednoličnu boju srčike, sa malim ili vrlo malim omotačem bjeljike,
koja — izražena u postotnom odnosu — predstavlja zanemarivu veličinu (5).


2) Isto tako je poznato da bjeljika u tehnološkom procesu prerade
hrastovine predstavlja, osim kod impregnacije drva, grešku drva i ona se
ili odstranjuje ili bonificira, odnosno sortiment se klasira u nižu kvalitetnu
klasu, a samim time se na njemu postiže i manja jedinična cijena.


3) Istraživanja smo, kako je naprijed navedeno, proveli u zdravim i
sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Kupci hrastove oblovine i imperativno,
ako su još i unaprijed znali da ta oblovina potječe iz sušenih sastojina
hrasta lužnjaka — zahtijevaju bonifikaciju te oblovine za širinu, odnosno
promjer i kubaturu bjeljike. To stoga što bjeljika u sušenim sastojinama
i na izrađenim sortimentima prva počne propadati (truliti), pa je kao takva
malo ili nimalo upotrebljiva u daljnjim tehnološkim procesima prerade
drva. Na taj način se sortimcnti deklasiraju, jer im se smanjuje srednji
promjer. Kao što je poznato, kvaliteta sortimenata kod tvrdih listača je,
pored ostalog, funkcija i srednjih promjera tih sortimenata. Osim toga
tom bonifikacijom se odbacuje i znatna količina posječene, izrađene, izvezene
i prevezene drvne mase koju kupac ne plaća, a niti priznaje troškove.


Upravo smo is toga osnova mjerili širinu (debljinu) bjeljike s jedne
strane na presjeku kružne plohe panja i sortimenata udaljenih od panja
4 — 14 m, te pomnoženu s 2 i utvrdili ukupnu širinu bjeljike na kružnoj
plohi panja i sortimenata. Nakon toga smo utvrdili srdnji promjer sortimenata
sa bjeljikom i bez bjeljike i na taj način im ustanovili drvnu masu
bjeljike, te postotak bjeljike u ukupnoj drvnoj masi stabla, sortimenta,


633




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 84     <-- 84 -->        PDF

a i cijele sječine. To su mogući kvantitativni gubici posječene, izrađene, iz


vezene i prevezene supstance iz sušenih sastojina hrasta lužnjaka koju je


nužno bonilicirati. Dakako, na temelju količine i sortimentne strukture po


sječene drvne mase s bjeljikom i bez bjeljike utvrdili smo i kvalitativnu ili


vrijednosnu komponentu šteta u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Iz


prijašnjih istraživanja raspolažemo podacima o troškovima sječe, izrade, iz


voza i prevoza te drvne mase do kupaca, odnosno prerađivačkih pogona, pa


ćemo i njih obuhvatiti analizom rezultata istraživanja i konačnom formu


lacijom 2aključaka (2, 3).


Na istim naprijed navedenim presjecima (4, 6, 8, 10, 12 i 14 m) udaljenosti
od panja, osim na panju — zbog nepravilnosti godova u žilištu — odmjerili
smo na kružnoj plohi 10 cm od kore prema unutrašnjosti kružne
plohe (prema srcu) i na tih 10 cm izbrojali godove. To mjerenje smo obavili
2 puta (pod kutom od 90°) i prosjeke upisali u terenski manual. Po
istom principu godove smo brojali u zdravim i sušenim sastojinama hrasta
lužnjaka. Taj podatak nam se činio relevantnim u ovim istraživanjima, jer
nije svejedno, a pogotovo ne sa stanovišta ekonomike šumarstva, koliko
je godina potrebno stablu ili sastojim da priraste, odeblja ili se poveća za
tih 10 cm, odnosno — ako se promatraju obje strane kružne plohe — za
20 cm promjera. U uređivanju šuma je poznato »vrijeme prelaza«, a u šumarskoj
ekonomici »prelaz kvalitete« koji se očituje u prerastanju (debljanju)
pojedinih sortimenata i njihovom prelasku iz niže u višu, a samim
time i vredniju kvalitetnu klasu. Kod tvrdih listača, prema Cjeniku, postoje
vrijednosni razredi i unutar pojedinih kvalitetnih klasa (primjer furnirske
oblovine) kod kojih srednji promjer sortimenta ima značajnu ulogu.


Ako sušene sastojine u tome, bar i malo, zaostaju za onim zdravima
onda „analitičar šumarske ekonomike to brzo uočava. Upravo smo iz tih razloga
i obavili navedena mjerenja, a rezultate mjerenja prikazati ćemo u
narednom poglavlju. Ali u vezi sa time i u nastojanju da još više pojačamo
ovu dimenziju istraživanja — brojili smo opet pod kutom od 90° i
na naprijed navedenim presjecima (4, 6, 8, 10, 12 i 14 m udaljenosti od panja)
posljednjih 20 godova od kore i mjerili njihovu ukupnu širinu na
kružnim plohama presjeka.


Ovim pojačanim mjerenjima nastojali smo da utvrdimo da li su i koliko
sušene sastojine hrasta lužnjaka zaostajale u prirašćivanju za onim
zdravima. Brojili smo posljednjih 20 godova (od kore) i mjerili njihovu
ukupnu širinu i zato što je ozbiljnije sušenje hrastovih sastojina u nas
primijećeno upravo prije 20 do 25 godina, iako su sporadična sušenja zapažena
još od početka prvih gospodarenja s njima.


Rezultate svih navedenih mjerenja donijet ćemo i analizirati ćemo
ih u poglavlju što slijedi, te na temelju te analize donijet ćemo i odgovarajuće
zaključke.


Detaljniju analizu rezultata istraživanja proves ćemo u već najavljenoj
opsežnoj znanstvenoj studiji, pa — shodno tome — donijeti i temeljitije
zaključke.


REZULTATI I ANALIZE REZULTATA ISTRAŽIVANJA


U tabeli 1. prikazujemo rezultate istraživanja o prosječnim širinama
(debljinama) bjeljike što smo ih mjerili u zdravim i sušenim sastojinama




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 85     <-- 85 -->        PDF

635




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 86     <-- 86 -->        PDF

hrasta lužnjaka. Kako se iz tabele vidi, ukupno smo obavili 3.384 mjerenja,
što su nastala kao prosjeci iz mjerenja pod kutom od 90°. Od toga ukupnog
broja prosječnih mjerenja 1.422 se odnose na zdrave, a 1.962 na sušene sastojine
hrasta lužnjaka. Prosječna širina bjeljikc, kako se iz tab. 1. vidi, u
zdravim sastojinama iznosi 25,5 mm, a u sušenim 24,8 mm, što je zanemariva
razlika. Dakle, širina bjeljike u našim hrasticima, u pravilu, iznosi 2,5
cm s jedne strane kružne plohe, odnosno ukupno 5 cm sa obje strane kružne
plohe presjeka.


Upravo tih 5 cm od debljine sortimenata u sušenim sastojinama hrasta
lužnjaka se bonificira kupcu (na njegov zahtjev) odnosnih sortimenata,
a to su znatni naturalni i vrijednosni iznosi.


Te naturalne iznose najbolje ilustriraju podaci što smo ih donijeli u tab.


2. Od ukupno 681,56 m3 prvih trupaca od panja — odbijanjem promjera
Tablica 2.
Mogući vrijednosni gubici pri sušenju hrasta lužnjaka (din)


Kvalitetna I TRUPCI OD PANJA II TRUCI OD PANJA Ukupno Ukupno
klasa 1:!:isa bez


m- sa m bez VOP sa m bez


trupaca bjeljikom bjeljike


bjeljikom bjeljike bjeljikom bjeljike


Furnir 448,12 303,46 71,64 47,60 519,76 351,06
I kl. 163,00 129,87 199,36 168,25 362,36 298,12
II kl. 66,58 47,76 114,24 79,64 180,82 127,40
III kl. 3,86 1,29 27,69 16,57 31,55 17,86
2 681,56 482,38 412,93 312,06 1094,49 794,44
smanjenje


29,22% 24,43% 27,42%


bjeljike ta je drvna masa spala na 482,38 nr, ili 29,22% manje. Iz te tabele
se također vidi da je drvna masa drugih trupaca od panja spala od 412,93
m3 na 312,06 m3 ili za 24,43%. Ili pak od ukupne izmjerene drvne mase prvih
i drugih trupaca od panja sa iznosom od 1.094,49 m:i — odbijanjem
bjeljike ta je drvna masa spala na 794,44 m3 ili, u prosjeku, za 27,42%. Ostale
podatke o broju mjerenja i širini bjeljike na panju i na drugim presjecima
(4 — 14 m) u zdravim i sušenim sastojinama hrasta lužnjaka, kao
i podatke o kubaturi bjeljike po kvalitetnim klasama trupaca (F — III kl.)
čitalac će naći u tabelama 1 i 2, a nas — u ovom momentu, a u vezi s bjeljikom
— zanimaju podaci što smo ih donijeli u tabeli 3.


Prema važećem Cjeniku kako smo u uvodu istakli, utvrdili smo vrijednost
drvne mase prvih i drugih trupaca od panja sa bjeljikom i drvnu masu
tih istih trupaca bez bjeljike. Odbijanjem drvne mase bjeljike, kao sup-
stance, ne samo da je smanjena kubatura i vrijednost tim sortimentima,
nego su oni i deklasirani, jer im srednji promjeri nijesu mogli izdržati
kriterije JUS-a, pa su morali ići u nižu kvalitetnu klasu. U tab. 2 smo naveli
da su prvi trupci od panja odbijanjem bjeljike izgubili na supstanci
29,22%, a iz tab. 3 se vidi da vrijednosno ti isti trupci gube, dakle na supstanci
i deklasiranju, 33,63% ili oko 1/3 od svoje normalne vrijednosti koju
bi imali kada ne bi bilo sušenja. Drugi trupci od panja po tome osnovu
/gube 29,23%, a na ukupnoj istraživanoj drvnoj masi, kako se iz tab. 3 vidi,
ustanovili smo potencijalni gubitak od 32,58%. Ali to nije sve. Naprijed


636




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Tabela 3.


Mogući vrijednosni gubici pri sušenju hrasta lužnjaka (din)


I. Trupi od panja II. Trupci od panja
Kvalitetna Ukupno Ukupno
klasa sa bez sa bez sa bez
trupaca bjeljibjeljike
bjeljibjeljike
bjeljikom bjeljike


kom kom


Furnir 70,865.349 46,336.817 10,770.470 6,985.270 81,635.818 53,322.086
I kl. 7,728.184 5,779.302 10,072.798 8,012.304 17,800.982 13,791.605
II kl. 2,143.958 1,499.268 3,905.510 2,607.142 6,049.469 4,106.410
III kl. 87.083 27.523 678.466 391.182 765.549 418.705 2 80,824.574 53,642.910 25,427.244 17,995.898 106,251.818 71,638.806


smanje je


33,63% 29,23»/o 32,58%


%


smo naveli da 27,42% drvne mase bjeljike treba posjeći, izraditi, izvući i
prevesti, a to sve zajedno — kako smo u svom prvom radu (2) o ovoj problematici
naveli — uzaludno, jer kupci te troškove ne priznaju. Budući da
nemamo noveliranih podataka o tim troškovima, to ćemo se poslužiti podacima
što smo ih 1978. godine prikupili na području 6 slavensko-podravskih
šumarija i objavili ih u Šumarskom listu 9-10/1978. god. (2). Ondje,
naime, u jednom od zaključaka stoji »da se — zbog sušenja hrasta lužnjaka
u nizinskim šumama — od potencijalne tržišne vrijednosti tehničkih
sortimenata (trupaca i rudničkog drva) gubi 32,90% zbog otpada bjeljike
(smanjenje količine i deklasiranje) i daljnjih 5,96% zbog uzaludnih direktnih
troškova iskorištavanja (rada) oko bjeljike tj. sveukupno 38,86%«.


Ovim metodološki i obračunski neovisnim istraživanjima ustanovili smo
da je prema tab. 3. moguć potencijalni gubitak u sušenjem zahvaćenim sastojinama
— po odbitku bjeljike kao supstance i deklasiranju sortimenata
— od 32,58% od njihove tržišne vrijednosti. Ako ovome pribrojimo onih
5,96´Vo od tržišne vrijednosti odnosnih sortimenata oko uzaludnog rada sa
bjeljikom, onda dobijamo podatak od 38,54% koji je identičan sa onim prvim,
jer u ovim istraživanjima nijesmo obuhvatili rudničko drvo kao tehnički
sortiment, nego samo furnirsku i pilansku oblovinu. To nam ujedno
predstavlja i određeno zadovoljstvo, jer smo ovim novijim istraživanjima
verificirali ona prijašnja.


Ali i na žalost ti gubici u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka se ne
završavaju s time. Oni su još i veći, samo ih je teže kvantificirati, iako ćemo
to pokušati podacima što smo ih donijeli u tabelama 4. i 5.


Iz tabele 4. se, name, vidi da smo ukupno mjerili na 1.954 presjeka i
na njima brojili godove u širini 10 cm drva od kore. Od toga iznosa 617
mjerenja smo obavili u zdravim, a 1.337 mjerenja u sušenim sastojinama
hrasta lužnjaka.


Na 4-tom, 6-tom, 8-mom itd. metru broj mjerenja pod kutom od 90° obavili
smo onoliko koliko je navedeno u tab. 4. Tim mjerenjima smo utvrdili
da prosječan broj godova na 10 cm drva od panja u zdravim sastojinama
iznosi 38,4 (okruglo 38), a u sušenim 40,5 (okruglo 40) godova. To znači da
su zdrave sastojine hrasta lužnjaka prirasle 10 cm, odnosno (sa obje strane)
odebljale 20 cm za 38 godina, a sušenim je bilo potrebno za to odebljanje
40 godina. Dakle, 2 godine više, što govori da je u tim sastojinama —


637




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 88     <-- 88 -->        PDF

638




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 89     <-- 89 -->        PDF

koje nijesu osušene, nego su zbog sušenja fiziološki oslabile — izgubljen
dvogodišnji prirast drvne mase. Ako je taj godišnji prirast u prosjeku 8
m3 po jedinici površine (1 ha), onda je, prema tabelama 2. i 3. ukupna vrijednost
38 godišnjeg prirasta drvne mase u zdravim, odnosno 40 godišnjeg
prirasta drvne mase u sušenim sastojinama 29,512.016 din/ha. Iz toga proizlazi
da su zdrave sastojine u prosjeku godišnje vrijednosno prirašćivale


776.632 din/ha, a sušene 737.800 din/ha, ili za 5,26% manje. Ako se ovaj
iznos doda naprijed navedenom iznosu ukupnih gubitaka uzrokovanih odbijanjem
bjeljike kao supstance, zatim deklasiranju sortimenata i nepokrivenim
troškovima oko sječe, izrade, izvoza i prevoza bjeljike, onda dobivamo
sveukupni gubitak uzrokovan sušenjem sastojina hrasta lužnjaka
u iznosu od 43,80% od tržne cijene sortimenata. Ovo neugodno zbrajanje
podataka radili smo oprezno, sve u nadi da ćemo ih i sami demantirati. U
tom smislu napravili smo i tab. 5, ali rezultati istraživanja što ih u toj tabeli
donosimo, umjesto da nas demantiraju, oni nas, na žalost, ohrabruju da
smo do sada bili u pravu. Naime, od 2.149 mjerenja prosječnog prirasta
drvne mase u posljednjih 20 godina — 811 mjerenja smo obavili u zdravim,
a 1338 u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka.
Kako se iz tab. 5. vidi, prosječni prirast drvne mase u posljednjih 20
godina iznosi u zdravim sastojinama 50,9 mm (okruglo 51 mm) s jedne
strane kružne plohe presjeka (iz 2 mjerenja pod kutom od 90°), odnosno
102 mm ili 10,2 cm odebljanja sortimenta. U sušenim pak sastojinama
hrasta lužnjaka to iznosi 48,1 mm (okruglo 48 mm), odnosno 96 mm ili 9,6
cm odebljanja sortimenta. To je u prosjeku 6 mm, odnosno 0,6 cm manje
nego u zdravim sastojinama, a to je — izraženo u postotnom odnosu —
5,88% manje, što u pravilu potvrđuje naprijed navedene vrijednosne razlike.


ZAKLJUČCI


Istraživali smo u 11 sječina (odjela) na području 8 slavonsko-podravskih
šumarija i ovim pokusom utvdili slijedeće:


1. U zdravim sastojinama (4 sječine — odjela) i sušenim sastojinama
(7 sječina — odjela) širina (debljina) bjeljike na stablima i sortimentima
iznosi u prosjeku 5 cm s obje strane kružne plohe presjeka (na panju, na
4 m, na 6 m ... na 14 m udaljenosti od panja). To izraženo u postotnom
odnosu iznosi 27,42% od ukupne drvne mase stabla ili sortimenta.
2. U sušenim sastojinama ta se drvna masa bjeljike bonificira i predstavlja
gubitak za šumsko gospodarstvo. Njezina vrijednost, u prosjeku,
iznosi s deklasiranjem sortimenata 32,58n:» od tržišne vrijednosti hrastovih
sortimenata.
3. Sječa, izrada, izvoz i prijevoz drvne mase bjeljike iziskuju troškove
koje šumskom gospodarstvu kupci sortimenata ne priznaju. Ti troškovi
iznose 5,96"/o od tržišne vrijednosti sortimenata, pa ukupni gubitak na
bjeljici, deklasiranju sortimenata i tim uzaludnim troškovima oko bjeljike
iznose 38,54d/0 od tržne cijene hrastovih sortimenata.
4. I vrijednost godišnjeg prirasta drvne mase u sušenim sastojinama
hrasta lužnjaka je smanjena za 5,26";„, pa ukupni mogući gubitak iznosi u
sušenim sastojinama 43,8(fh, odnosno okruglo 44% od tržne cijene sorti639




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 90     <-- 90 -->        PDF

menata. To je zabrinjavajući iznos, pa i za autora ovoga rada, koji se nadao
— nakon serije objavljenih radova iz odnosne problematike — da se
u nastavku istraživanja neće sresti s tako frapantno negativnim rezultatima
kao što su ovi upravo izneseni u zaključcima ovoga rada.


LITERATURA


1.
Bojanin , S.: Gubitak kod sječe i izrade hrasta lužnjaka (Q. pedunculataEhrh.) obzirom na učešće sortimenata. »Drvna industrija« 3-4/1965.
2.
Golu b o vi ć, U.: Istraživanje ekonomskih posljedica truljenja i bonificiranja
bjeljike pri sušenju hrasta lužnjaka (Q robur L.) u šumama SR Hrvatske. »Šumarski
list« 9-10/1984.
3.
Golub ovi ć, U.: Ekonomske posljedice sušenja sastojina hrasta lužnjaka.
»Glasnik za šumske pokuse«, knj. br. 25.
4.
Kr al j e vic, B., G o 1 ub o v i ć, U.: Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka
(Q. robur L.) — Prethodna obavijest — »Šumarska list« 1—2/1980.
5.
Plavšić, M. Golub ović, U.: Istraživanje sadašnje najpovoljnije s.ječne
zrelosti u sastojinama hrasta lužnjaka. Manuskript, Zagreb, 1968.
Some Comparative Data from Healthy and Dieback Stands of Pedunculata Oak


Summary


The dying back of individual trees in oak and other stands is an eternal
phenomenon. This is the normal, natural drying out or dying back of individual
trees due possibly to some silvicultural mistakes or omissions made in their
early days.


Just as there exists natural self-lopping or dying back of individual tree
branches in young and unthinned stands, there is also individual dying back of
whole trees, if some of the silvicultural measures were not or are not taken in
time. This is the natural reaction of forest stands, which is nothing unusual for
an expert.


However, if large-scale dying back not only of iidividual trees but also of
entire stands is noted, then this is no longer what foresters are used to, but
there must be other reasons for it, which are now being investigated.


We were entrusted with the daska od investigating the economic consequences
of such large-scale dying back not only af trees but also of entire pedunculate
oak stands. This paper is a preliminary result of these investigations.


Our investigations centered on healthy and dying back (physiologically weakened)
pedunculate oak stands of the same age, of the same habitat class, and
of the same mode of silvicultural husbandry. We proceeded from the faot that
sapwood is physiologically a component part of a live tree and that in the tehnological
sense it is a defect in the tree. In terms of its physical-chemical properties
sapwood in dying pedunculate oak stands is liable to rapid degradation,
or rotting, so that buyers of assortments of such oakwood necessarily
make deducations for it or they deduct the amount of sapwood the growing
stock and its value. In our investigations we have established that the diameter
of sapwood in oak trees or assortments averages 5 cm, or that it accounts for
27,42 per cent of the total growing stock or total assortments. We have further
found that making allowances for the sapwood, as substance, also lowers the
class of assortments of pedunculate oak trees, because by losing the standard of
the prescribed diameter they fall, according to Yugoslav Standards, to a lower
class and thereby achieve a lower price per unit. This together amounts in terms
of value ito 32,58 per cent of the market price of assortments, and constitues a




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 91     <-- 91 -->        PDF

loss. To this should be added the costs of felling, trimming, hauling and transportation
of sapwood making up 27,42 per cent of the growing stock, which are
allowed for the forest enterprises, but are not recognized by buyers, and they
amount to 5,96 per cent of the market price of such assortments. Consequently,
losses due to the dying back of pedunculate oak total for forest enterprises 38,54
per cent of the market prices of oakwood assortments.


In our investigation we have established thart; annual increment of growing
stock in died-back pedunculate oak stands is 5,26 per cent below that in healthy
stands. This amount, too, should be added to losses sustained by forest enterprises,
so that they are increased to 43,80 per cent, or roundly to 44 per cent,
of the market prices of assortments. This is highly disturbing both the country
as a whole and forestry, and for investigators providing such unpleasant information.