DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 106 <-- 106 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI | ATLAS SVIJETA Izdavač: Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1988. Grafički slog, tisak i uvez: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Format: enciklopedijski, A—4 (21,0 x X 29,7 cm). — tvrdi uvez i ovitak u boji — 60 araka — 960 stranica — 81.455 redaka teksta — 1175 slikovnih priloga — 210 fotografija u boji — 400 tematskih karata — 16 satelitskih snimaka — 129 geografskih i tematskih višebojnih karata, na 168 stranica — 59.237 popisanih naziva s karata — cijena (XII. 1989) 4.000.000 din Dana 30. I, 1989. god. na prigodnoj svečanosti u dvorani »Školske knjige« javnosti je predstavljeno naše veliko geografsko i kartografsko djelo — Atlas svijeta. To je šesto izdanje Atlasa svijeta Jugoslavenskoga leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«, koje se pojavljuje 28 godina nakon prvog izdanja, a 15 godina nakon petog, u povećanu opsegu, s proširenim i obnovljenim sadržajem, likovno i grafički preoblikovano. Osim što udovoljava općenitom zahtjevu at lasa — da je zbirka karata — najnoviji Atlas svijeta je reprezentativan svojevrsni pregled svih država, zapravo moderno koncipirana monografija Svijeta. Slično prethodnim i ovo šesto izdanje Atlasa čine ove tri osnovne cjeline: tekstovni dio, geografske karte i popis geografskih naziva s karata. Tekstovni dio obuhvaća prikaz postanka i prirodu svemira, zvjezdani sustav, galaksije, Sunčev sustav, Zemlju i njezinu geološku prošlost, strukturu i dinamiku. Svjetsko more obrađeno je počevši od fizikalnih, kemijskih i gospodarskih do ekoloških karakteristika, a isto tako rijeke i jezera. U posebnom poglavlju obrađeni su atmosfera i klima Zemlje te biljni i životinjski svijet. Novost ovog izdanja jest obrada stanovništva svijeta: gustoća naseljenosti, stope rasta, prirodna kretanja nataliteta i mortaliteta, spolne i dobne strukture, ekonomske strukture, migracija te globalna projekcija svjetskoga stanovništva do 2025. godine. Posebice su obrađeni Ujedinjeni narodi, mnoge međunarodne organizacije i međunarodne nevladine organizacije. Istaknuto poglavlje Atlasa je prikaz Pokreta nesvrstanih, od Bandunške konferencije, Brijunskoga sastanka Tito — Nehru — Naser i Beogradske konferencije do samita nesvrstanih u Harareu (s preglednom tablicom članica, promatrača i gostiju). Svjetska privreda prikazana je tablicama i kariogramima. Pri sastavu tablica podaci su svedeni na deset najvećih država- proizvođača, u vremenskom nizu od 50 godina (od 1939. do danas). U izboru tablica (64) i kartograma (67) težište je na onim dobrima koja danas u svijetu predstavljaju najveći problem, a to su hrana, strateške sirovine i pokazatelji standarda. Opširan članak SFR Jugoslavija (90 stranica) obuhvaća: stanovništvo, povijest, geopolitički položaj, društveno uređenje i gospodarski razvoj, s mnogo tablica i kartograma. Osobito su zanim ljive i aktualne 24 tematske karte prostornih rasporeda naroda i narodnosti u |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Jugoslaviji i njihov udio u ukupnom broju stanovnika općina u SFRJ prema popisu stanovništva iz 1981. godine. Najviše tekstovnog dijela, kao i cijelog Atlasa, zauzimaju prikazi svih kontinenata te nezavisnih država (s pripadajućim zavisnim teritorijima). Svaki prikaz sadrži: geografski položaj, prirodnu osnovu (reljef, klima, vode, biljni pokrov), stanovništvo (prirodno kretanje; dobni, spolni, etnički i vjerski sastav; veća naselja; zdravstveni i prehrambeni standard i dr.), upravnu podjelu s površinom, brojem stanovnika, gustoćom naseljenosti j glavnim gradovima, povijest s poviješću umjetnosti, geopolitički položaj i gospodarstvo (poljodjelstvo, rudarstvo, šumarstvo, energetika, industrija, trgovina, promet i veze) te nacionalni dohodak po stanovniku i službenu novčanu jedincu. Dosljednost u obradi i istovrsni brojčani pokazatelji omogućuju usporedbe između pojedinih država. Sastavni dio članka o svakoj državi je i položajna karta na kontinentu te slika grba i državne ili nacionalne zastave. Najveći broj država ilustriran je i kartom gustoće naseljenosti te s jednom ili više fotografija u boji. Osim toga, pojedine članke čine gospodarske te geopolitičke karte. Potpuna novost, u odnosu na prethodna izdanja Atlasa, su 88 priloga u kombinaciji primjenjenih karata i tekstova. Prema prevladavajućem sadržaju nazvani su geopolitičkima iako obuhvaćaju i političko-geografsku problematiku, što zapravo čini nedjeljivu cjelinu. Uključeni su također i relevantni povijesni, demografski i gospodarski sadržaji kako bi se čitateljstvu približilo zamršeno utemeljenje razlika, interesa, namjera, motiva, ideja i sukoba što leže u pozadini kriznih žarišta suvremenoga svijeta. Osobito je naglašeno geografsko poimanje ove problematike, tj. teritorij i prostorni odnosi. Na kraju ovog dijela Atlasa nalaze se leksičke jedinice, tj. Tumač uz geopolitičke priloge i Rječnik geograskih pojmova. Druga velika cjelina Atlasa svijeta su 103 geografske i 26 tematskih karata na 168 stranica tiskanih u 10 do 12 boja. U pisanju zemljopisnih naziva na kartama nastojalo se držati preporuke Ujedinjenih naroda o standardizaciji geografskog nazivlja. Budući da je ovaj Atlas svijeta namijenjen domaćim korisnicima trebalo je označiti i domaće oblike nekih naziva. Najdosljednije u tome je pisanje naziva država, a također i pisanje naziva mora, morskih prolaza i zaljeva, reljefnih oblika, otočja i otoka i dr. Treća cjelina Atlasa svijeta je popis od 59237 naziva s geografskili karata, poredanih abecednim redom. Brojčani i ostali podaci korišteni su i prenošeni iz najnovijih dostupnih publikacija. Podaci za Jugoslaviju sastavljeni su prema Statističkom godišnjaku i biltenima Saveznoga zavoda za statistiku te rezultatima popisa stanovništva iz god., 1981. Podaci za ostale države korišteni su prema godišnjacima Ujedinjenih naroda (Statistical Yearbook, Demographic Yearbook, FAO Production Yearbook), zatim The Statesman´s Yearbook, Calendario Atlante de Agostini, Encyclopaedia Britannica Book of the Year, časopisu Cartactual i dr. Geografske i tematske karte izrađene su u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«. Kao predlošci za karte područja SFRJ poslužile su topografske i pregledne karte Vojnogeografskog instituta u Beogradu i Hidrografskog instituta Jugoslavenske ratne mornarice u Splitu. S obzirom na vekili opseg Atlasa bilo je nemoguće unositi sve promjene do posljednjeg trenutka, pa je to uzrokovalo neke neusklađenosti. Pod vodstvom glavnog urednika Božidara Feldbauera, dipl. ing. geografije, Atlas svijeta je izradio tim urednika i suradnika JLZa zajedno s mnogobrojnim suradnicima iz različitih znanstvenih, visokoškolskih ustanova i drugih radnih orga nizacija. Dr. S. Bertović 105 |