DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Jugoslaviji i njihov udio u ukupnom
broju stanovnika općina u SFRJ prema
popisu stanovništva iz 1981. godine.


Najviše tekstovnog dijela, kao i cijelog
Atlasa, zauzimaju prikazi svih kontinenata
te nezavisnih država (s pripadajućim
zavisnim teritorijima). Svaki
prikaz sadrži: geografski položaj, prirodnu
osnovu (reljef, klima, vode, biljni
pokrov), stanovništvo (prirodno kretanje;
dobni, spolni, etnički i vjerski sastav;
veća naselja; zdravstveni i prehrambeni
standard i dr.), upravnu podjelu
s površinom, brojem stanovnika, gustoćom
naseljenosti j glavnim gradovima,
povijest s poviješću umjetnosti, geopolitički
položaj i gospodarstvo (poljodjelstvo,
rudarstvo, šumarstvo, energetika,
industrija, trgovina, promet i veze) te
nacionalni dohodak po stanovniku i službenu
novčanu jedincu. Dosljednost u
obradi i istovrsni brojčani pokazatelji
omogućuju usporedbe između pojedinih
država. Sastavni dio članka o svakoj državi
je i položajna karta na kontinentu
te slika grba i državne ili nacionalne
zastave. Najveći broj država ilustriran
je i kartom gustoće naseljenosti te s
jednom ili više fotografija u boji. Osim
toga, pojedine članke čine gospodarske
te geopolitičke karte. Potpuna novost,
u odnosu na prethodna izdanja Atlasa,
su 88 priloga u kombinaciji primjenjenih
karata i tekstova. Prema prevladavajućem
sadržaju nazvani su geopolitičkima
iako obuhvaćaju i političko-geografsku
problematiku, što zapravo čini
nedjeljivu cjelinu. Uključeni su također
i relevantni povijesni, demografski i
gospodarski sadržaji kako bi se čitateljstvu
približilo zamršeno utemeljenje
razlika, interesa, namjera, motiva, ideja
i sukoba što leže u pozadini kriznih žarišta
suvremenoga svijeta. Osobito je
naglašeno geografsko poimanje ove problematike,
tj. teritorij i prostorni odnosi.
Na kraju ovog dijela Atlasa nalaze
se leksičke jedinice, tj. Tumač uz geopolitičke
priloge i Rječnik geograskih
pojmova.


Druga velika cjelina Atlasa svijeta su
103 geografske i 26 tematskih karata na
168 stranica tiskanih u 10 do 12 boja. U
pisanju zemljopisnih naziva na kartama
nastojalo se držati preporuke Ujedinjenih
naroda o standardizaciji geografskog
nazivlja. Budući da je ovaj
Atlas svijeta namijenjen domaćim korisnicima
trebalo je označiti i domaće oblike
nekih naziva. Najdosljednije u tome
je pisanje naziva država, a također i pisanje
naziva mora, morskih prolaza i zaljeva,
reljefnih oblika, otočja i otoka i
dr.


Treća cjelina Atlasa svijeta je popis
od 59237 naziva s geografskili karata,
poredanih abecednim redom.


Brojčani i ostali podaci korišteni su
i prenošeni iz najnovijih dostupnih publikacija.
Podaci za Jugoslaviju sastavljeni
su prema Statističkom godišnjaku
i biltenima Saveznoga zavoda za statistiku
te rezultatima popisa stanovništva
iz god., 1981. Podaci za ostale države korišteni
su prema godišnjacima Ujedinjenih
naroda (Statistical Yearbook, Demographic
Yearbook, FAO Production Yearbook),
zatim The Statesman´s Yearbook,
Calendario Atlante de Agostini, Encyclopaedia
Britannica Book of the Year,
časopisu Cartactual i dr. Geografske i
tematske karte izrađene su u Jugoslavenskom
leksikografskom zavodu »Miroslav
Krleža«. Kao predlošci za karte
područja SFRJ poslužile su topografske
i pregledne karte Vojnogeografskog instituta
u Beogradu i Hidrografskog instituta
Jugoslavenske ratne mornarice u
Splitu. S obzirom na vekili opseg Atlasa
bilo je nemoguće unositi sve promjene
do posljednjeg trenutka, pa je to uzrokovalo
neke neusklađenosti. Pod vodstvom
glavnog urednika Božidara Feldbauera,
dipl. ing. geografije, Atlas svijeta
je izradio tim urednika i suradnika
JLZa zajedno s mnogobrojnim suradnicima
iz različitih znanstvenih, visokoškolskih
ustanova i drugih radnih orga


nizacija.


Dr. S. Bertović


105