DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Tablica 2. Srednja mjesečna i godišnja relativna vlaga zraka (%) u razdoblju 1971—1980. godine I 11 III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Ilok 81 77 69 71 77 71 71 74 76 79 81 81 76 Radi dobivanja pregleda godišnjeg hoda i količine oborina u istraživanom području obrađen je niz od 10 godina, tj. od 1971—1980. godine. Srednja količina mjesečnih i srednja godišnja količina oborina za cijeli period mogu se vidjeti u tab. 3. Tablica 3. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (mm) za razdoblje od 1971—1980. godine I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Ilok 34 34 32 53 61 90 71 79 44 56 54 40 648 Srednji godišnji hod količine oborina za razdoblje od 1971—1980. pokazuje dva maksimuma, i to prvi i glavni ljeti u mjesecu lipnju (90 mm), a drugi sporedni u listopadu (56 mm). Također su jasno izražena dva oborinska minimuma, i to prvi u ožujku (32 mm), a drugi u prosincu (40 mm). U prosjeku pada dvostruko više oborina u travnju, svibnju, lipnju i srpnju nego u prosincu. Broj kišnih dana vegetacijskog perioda iznosi u prosjeku 1/3 (60 dana) toga perioda, što praktički znači da je svaki treći dan kišan, a to je vrlo dobar raspored oborina za vegetacijski period. Količina oborina koje padnu u vegetacijskom periodu iznose 61 posto ukupnih oborina, što je dosta povoljno za razvoj vegetacije. Godišnji prosjek oborina u razdoblju od 1971— —1980. za čitavo istraživano područje iznosi 648 mm. Od toga padne u vegetacijskom periodu 398 mm ili 61 posto. Možemo reći da na istraživanom području vlada umjereno kontinentalna klima — podunavska varijanta — s izrazito oštrom zimom i izrazito ljetnim vrućinama. Međutim, budući da se na istraživanom području radi isključivo o paraklimaksnoj vegetaciji, klima je od manje značenja za razvoj šumske vegetacije toga područja, dok su presudni čimbenici poplavna i podzemna voda, mikroreljef, nadmorska visina i dr. c) Pedološke osobine Tla dunavskih ritova i ada pripadaju razredu nerazvijenih tala (Huvisoli). Prema detaljnoj klasifikaciji tala Posavine (Kovačev i ć, Kalin i ć, et al. 1967) i prema klasifikaciji tala Jugoslavije (Š k o r i ć, Filipovski , Ćirić , 1972) uvrstili smo ih, s obzirom na karakter vlaženja, u red hidromorfnih tala. |