DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Aluvijalna tla su recentna karbonatna, a prema stupnju razvitka su nerazvijena, slabo razvijena ili razvijena aluvijalna tla. Rzlikujemo ovdje, osim toga, neoglejane, oglejane ili glejne varijetete aluvijalnih tala, koji su pod slabijim ili jačim utjecajem poplavnih ili podzemnih voda Dunava. VEGETACIJA RITSK1H ŠUMA Vegetacijom Podunavlja bavili su se mnogi istraživači u našoj zemlji i u inozemstvu. Naročito je dobro istražena vegetacija koja prati Dunav u Čehoslovačkoj, Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj. Kod nas su vegetaciju ritskih šuma Podunavlja proučavali: Španovi ć (1931, 1932, 1954), Rajevski (1950), Slavnić (1952), Her p ka (1960, 1963), Žufa (1964), Jovanovi ć (1965, 1969), Ra uš (1973, 1986) i dr. Osim njih znatan broj šumara bavio se uzgojnim i uređajnim problemima ritskih šuma, o čemu su povremeno pisali u stručnoj štampi (M a t i ć 1986. i dr.). Šumsku vegetaciju spomenutog dijela Podunavlja istražili smo po kombiniranoj Braun-Blanquetovoj metodi. Na osnovi toga donosimo opis pojedinih zajednica i njihov tabelarni prikaz. Šumska vegetacija predstavljena je isključivo paraklimaksnim zajednicama. Sistematski pregled istraženih zajednica Querco-Fagelea Br-Bl et Vlieg. 1937 Populetalia Br.-Bl. 1931. Alno-Ulmion Br.-Bl et Tx. 1943. a) Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952. Salicion (Soo) Oberd 1953 b) Populetum nigro-albae Slav. 1952. c) Salici-Populetum nigrae (Tx. 1931) Merijer-Drees 1936. rubetosum caesii Rauš 1973 d) Galio-Salicetum albae Rauš 1973 e) Salicetum triandrae Male. 1929 f) Salicelwn purpureae Wnd.-Zel. 1952 Phragmitetea Tx. et Preis. 1942 Phragmitetalia W. Koch 1926 Phragmition W. Koch 1926 g) Scirpo-Phragmitetum W. Koch 1926 Suma veza i poljskog jasena s hrastom lužnjakom Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952 Tu je titocenozu prvi opisao Slavni ć (1952) na području vojvođanskih nizinskih šuma. Šuma poljskog jasena i veza obrašćuje najviše položaje dunavskih otoka. Zastupljena je fragmentarno na istraživanom području u predjelima Hagl i Šarengradska ada. Ona zauzima starija i razvijenija aluvijalna tla viših položaja, gdje se već primjećuju pojedini procesi pedogeneze. Obično su to karbonatna pjeskovito-ilovasta tla, opskrbljena hranjivima i s dobrom aeracijom. 11 |