DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Podunavlja. Poplave su tamo česte, trajnije i visoke, ali također i korisne, ako ne traju predugo. Fitocenoza je po svom singenetsko-sindinamskom razvoju formirana prema postojećim ekološkim uvjetima. Svojstvene vrste u sloju drveća jesu: bijela vrba (Salix alba) i crna topola (Populus nigra). One su u dostatnom broju zastupljene na cijelom području. U sloju grmlja nalaze se: Crataegus pentagyna, Viburnum opulus, Salix alba, Populus nigra, Cornus sanguined, Crataegus nigra i dr. U sloju prizemnog rašća česte su: Calamagrostis epigeios, Carex remotae, Solanum dulcamara, Circaea lutetiana, Lycopus europaeus, Thalictrum flavum, Hamulus lupulus i dr. Glavna diferencijalna vrsta je plava kupina (Rubus caesius), koja većinom pokriva 80—100 posto površine spomenute subasocijacije. Ova u pravom smislu optimalna fitocenoza Podunavlja ujedno je i najraširenija šumska zajednica istraživanog područja. Bogato tlo, češće povaljeno s kraćim trajanjem poplava, osobito pridonosi razvoju spomenute fitocenoze. Prirodna obnova je moguća i korisna, no isto tako, a možda i bolje, stanište spomenute fitocenoze odgovara podizanju kultura euroameričkih topola. Šuma bijele vrbe s bročikom Galio-Salicetum albae Rauš 1973 Šuma bijele vrbe s bročikom zauzima niže, gdje su rasprostranjena aluvijalna karbonatna tla, slabo razvijena, oglejana ili glejna. Šuma je monotipska, a sloj drveća tvori bijela vrba, kod koje za vrijeme poplava dolazi do tvorbe adventivnog korijenja iz debla, pa ono lebdi na vodi, a kada se voda povuče, ostaje visjeti uz deblo kao kozje brade. Sloj grmlja slabo je razvijen, a najčešće ga uopće nema. Mogu se pojaviti Salix purpurea, Salix cinerea i Salix triandra. Kao svojstvene vrste prizemnog rašća dolaze: Galium palustre, Carex elata, Iris pseudacorus, Agrostis alba, Myosotis seorpioides i dr. Fitocenoza je pretežno razvijena u unutrašnjosti ritova i dunavskih otoka uz postojeće bare, pa je možemo nazvati rubnom fitocenozom. Svojim višim dijelom oslanja se na prethodno opisanu, a nižim dijelom dotiče se zajednice Salicetum purpureae ili izravno močvarne vegetacije bez šumskog drveća i grmlja. Poplave su ondje česte, dugotrajne i visoke 2—4 m. U povoljnim godinama za vrijeme niskog vodostaja ostaju muljeviti rubovi postojećih bara bez vode, pa imaju izgled prudova, iako to nisu. Zbog dovoljne svježine tla takvih mjesta omogućeno je klijanje sjemena bijele vrbe, koje je nošeno vjetrom naletjelo na tu površinu. Tako nastaju spomenuti vrbici. Ako je vodostaj povoljan (srednji i nizak) u nekoliko uzastopnih godina, nastali vrbici se razviju i obrazuju zajednicu Galio-Salicetum albae. Ako pak vodostaj nije povoljan (stalno je visok), nastali malat propada iduće godine i tlo ostaje golo, bez šumskog drveća, sve dok se ne pojave povoljni uvjeti za razvitak spomenute zajednice. Šuma bijele vrbe na opisanom staništu može nastati i umjetnim putem, tj. sadnjom vrbovih motki ili sadnica. |