DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Na ostalim dijelovima ovog područja nalazi se specijalni rezervat šumske vegetacije na površini od 34,93 ha, rasadnik od 2,00 ha i nogometno igralište od 1,00 ha. Karta se zbog ograničenog prostora ne donosi u tisku. Specijalni rezervat šumske vegetacije Na osnovi našeg obrazloženja prijedloga od 12. 01. 1988. za izdvajanje SPECIJALNOG REZERVATA ŠUMSKE VEGETACIJE na dunavskim adama pozitivne odluke donijele su privredna organizacija ROŠ »SLAVONSKA ŠUMA « VINKOVCI, OOUR UZGOJA I ZAŠTITE ŠUMA »HRAST« VINKOVCI, pod br. 234/88 od 08. 03. 1988. i Skupština općine Vukovar, br. 2196-07/89-1 od 24. 03. 1989. god. Odluke su objavljene u »Službenom vjesniku«, br. 3 od 25. 03. 1989, str. 21. UZGOJNA ISTRAŽIVANJA RITSKIH ŠUMA Uzgojni zahvati u ritskim šumama u uskoj su vezi s vodom i tlom kao bitnim ekološkim faktorima koji zajedno s biotskim utjecajima usmjeravaju razvoj tih šuma. Dinamika razvoja tla i sastojina ritskih šuma uvjetovana je stalnim i vidnim djelovanjem poplavne, podzemne i oborinske vode. Rezultat tog utjecaja manifestira se u sastojinama različitih sastojinskih uzgojnih i strukturnih oblika. Zadatak uzgojnih zahvata u takvim sastojinama je prije svega u njihovu stalnom usmjeravanju u pravcu progresivne sukcesije prema klimatogenoj zajednici sastojina hrasta lužnjaka. Put do klimatogene sastojine je dug i mjeri se stoljećima. Sigurni smo da on ide od bare (tip V) do drvenastih biljaka, i to od bare s običnom trskom (tip IV), preko zajednice bademaste vrbe i šibljaka rakite (tip III), zajednice bijele vrbe i crne topole te zajednice bijele vrbe s broćikom (tip II) do zajednice crne i bijele topole te šume veza i poljskog jasena s hrastom lužnjakom (tip I). Šumske kulture različitih klonova bijele vrbe opisane kao tip VI, a koje podižemo pretežno na staništima tipova II i IV, i šumske kulture različitih klonova euroameričkih topola i drugih vrsta drveća (bagrem), podignute na staništu tipa I, samo su značajni pokušaji povećanja ekonomske vrijednosti proizvodnje tih staništa, a nikako mjera povećanja stabilnosti ovih šuma. Kod svih navedenih osam tipova staništa i vegetacije istraživanih dunavskih ada prirodni procesi razvoja staništa i vegetacije tvore čvrstu zelenu nit prirodnih, šumskih i ostalih zajednica koje moraju opstati i dominirati u ovoj vječitoj dinamici promjena tla i sastojina. Kidanjem zelene niti prirodnih zajednica neminovan je raspad ovih vrlo značajnih ekosistema. Upravo se to dogodilo u šumskim ekosistemima evropskih podunavskih zemalja koji su jednostavno propali. Propali su prije svega zbog intenzivnog djelovanja čovjeka, što je bilo u suprotnosti s djelovanjem prirodnih procesa i pravca razvoja tih sastojina. Zbog takvih iskustava i naših spoznaja o dinamici razvoja ovih sastojina, temeljenih na prirodnim procesima razvoja, dužnost nam je da u skladu sa željom za očuvanjem sastojina, a korištenjem dostignuća suvremene šumarske znanosti u području uzgajanja šuma, napravimo sve da one budu stabilne, produktivne i trajne. |