DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Ukupno u tipu II osnovali smo 4 pokusne plohe.


U tipu VI osnovali smo dvije pokusne plohe: u šumskom predjelu Mohovska
ada, odjel 65, pokusna ploha broj 7, prikazana u tablici broj 15, i Šarengradska
ada, odjel 81a, ploha broj 2, prikazana u tablici 17.


U tipu VII osnovali smo ove pokusne plohe:


Gospod, jedinica Odjel Pokusna ploha Tablica
Mohovska ada 69a 10 14
Hagl
Hagl
70c
76a
4
5
18
19


Ukupno u tipu VII osnovali smo 3 pokusne plohe.


U tipu VIII osnovali smo jednu pokusnu plohu u šumskom predjelu Mohovska
ada, odjel 60, pokusna ploha 1, tablica broj 15.


1.1. Strukturne osobine sastojine tipa I
Tablice strukture sastojine po debljinskim razredima, vrstama drveća,
broju stabala, temeljnici i drvnoj masi donosimo u priloženim tablicama od
broja 1 do 11 i broj 13.


Budući da se ove sastojine nalaze na staništima tipa I koja imaju najoptimalnije
uvjete za razvoj šumske vegetacije ritskih šuma, one su bogate
vrstama drveća. U njima pridolazi bijela i crna topola, hrast lužnjak, poljski
jasen, bijela vrba, negundovac, dud, američki jasen, vez te uneseni klonovi
euroameričkih topola i kultivari i klonovi bijele vrbe. Tako obilan broj vrsta
vrlo intenzivno i racionalno koristi ekološki profil tla i prostor iznad tla,
što rezultira relativno visokom drvnom masom po hektaru. Raspon drvnih
masa na pokusnim plohama kreće se od 140 m3/ha do 510 mrVha, ovisno


o starosti sastojine, uzgojnom obliku i omjeru smjese, uz napomenu da smo
stabla na pokusnim plohama mjerili od 3 cm prsnog promjera naviše.
U ovom tipu do punog izražaja dolaze ekološki uvjeti staništa i njihova
povezanost s biološkim svojstvima drveća. Lagano i mobilno sjeme, svakogodišnji
urod sjemena, tjeranje izbojaka iz žilja i panja te voda kao glavni
ekološki faktor utječu na prirodno pomlađivanje ovih šuma. Fenomen prirodnog
pomlađivanja posebno dolazi do izražaja nakon čistih sječa ili sječa
pomlađivanja te prilikom osnivanja šumskih kultura topola na ovom staništu.
To je posebno izraženo na pokusnoj plohi 8 u predjelu Mohovska ada,
odjel 66a, čija je struktura prikazana u tablici 8. Ta je sastojina nastala
prirodnim putem nakon neuspjele sadnje euroameričke topole. Autohtona
vegetacija sa svojim brojnim vrstama preuzela je dominaciju u ovoj sastojim.
Od ukupno 359,5 m:i drvne mase euroamerička topola sudjeluje sa svega
50,6 m:i. Ostalu drvnu masu čine bijela topola, negundovac, dud, vez, bijela
vrba i američki jasen.


S obzirom na to da se sastojine ovog tipa nalaze u optimalnoj fazi ritskih
šuma, normalno je da one pokazuju znakove prelaska u terminalnu fazu.
Hrast lužnjak i poljski jasen i njihova pojava u strukturi ovih sastojina
upućuje na prirodni razvojni put ovih sastojina. Tablica br. 4 pokazuje po