DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Iz strukturnih pokazatelja ovoga stanišnog tipa vegetacije uočavamo neuspjeh i gubitke koje je pretrpio favorizirani klon 1-214 te vrlo vitalnu autohtonu vegetaciju koja se odupire uništenju i koja se ponovno vraća na svoja staništa. Od ukupno posađenih 280 komada po hektaru euroameričkih topola u životu je ostalo od 32 do 54 posto. 1.5. Strukturne osobine sastojine tipa VIII Ovaj tip predstavlja kulture bagrema koje se na ovom području prostiru na površini 36,00 ha. Bagrem kao vrsta široke ekološke valencije nastava više površine tipa I, gdje tvori sastojine niskog uzgojnog oblika. Veći dio tih sastojina nalazi se na strmoj desnoj obali Dunava. Struktura bagremove panjače pokazana je u šumskom predjelu Mohovska ada, odjel 60, pokusna ploha 1 (tablica 15), gdje bagremova sastojina ima 3641 stablo i 209,7 m´Vha drvne mase. Sastojina je pretežno u razvojnom stadiju letvika (oko 15 cm p.p.) i djelomično u koljiku (oko 7 cm p.p.). 2. Uzgojni zahvati u ritskim šumama Sve uzgojne zahvate u našim prirodnim sastojinama, pa tako i u ritskim šumama, možemo podijeliti u dvije grupe radova: — uzgojni radovi na pomlađivanju šuma — uzgojni radovi na njezi šuma. Pri izvođenju radovi u ritskim šumama moramo voditi računa o nekim specifičnostima ovih staništa i vrstama koje na njima pridolaze. Prije svega moramo respektirati prirodne zakonitosti režima vlaženja ovih šuma poplavnim, oborinskim i podzemnim vodama te njihov utjecaj na formiranje i opstanak ovih sastojina. Također je neophodno poznavati biološka svojstva autohtonih i alohtonih vrsta drveća koja se nalaze u omjeru smjese ovih šuma. Pri tom je neophodno imati u vidu dinamiku uroda, klijavost i mobilnost sjemena, brzinu klijanja i otpornost na poplave, brzinu rasta, otpornost na mraz i jaru, izdanačku snage iz panja i žilja. Treba voditi računa o utjecaju biotskih čimbenika na ove šume, a posebno divljači, domaćih životinja i čovjeka. Mogućnost transporta drvne mase i dovlačenja do vodenih saobraćajnica također mora imati utjecaj na intenzitet, način, dinamiku i vrijeme izvođenja uzgojnih zahvata. Sve navedeno mora biti ukomponirano u radnje koje se odnose na uzgajanje šuma, a kako te radnje traju od momenta postanka do pomlađivanja sastojina, tj. za vrijeme cijele ophodnje, respektiranje navedenog predstavlja osnovni preduvjet uspješnosti izvedenih uzgojnih zahvata. 2.1. Uzgojni zahvati na pomlađivanju ritskih šuma Pomlađivanje ritskih šuma obavljamo prirodnim i umjetnim putem. Kad se radi o sastojinama opisanim u tipovima I i II, pomlađivanje se obavlja čistim sječama na velikim površinama i prugama. Obilan i čest urod sjemena autohtonih vrsta topola i vrba, njegova mobilnost na vodi i po zraku, dobro tjeranje iz panja (vrba) i žilja (bijela topola), otpornost na mraz i jaru te brzi rast u mladosti samo su neki od razloga zašto smo se odlučili na ovakav način pomlađivanja. |