DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Umjetna obnova ovih saslojina obavlja se čistim sječama autohtone sastojine uz unošenje i stvaranje šumskih kultura euroameričkih topola i selekcioniranih bijelih vrba. Na taj način od prirodnih sastojina stvaramo šumske kulture te od mješovitih sastojina — monokulture. Razlozi takve obnove nalazili su opravdanje u ekonomskim pokazateljima, prije svega u velikom prirastu kvalitetne drvne mase klonova topola i vrba. Gledajući u povijest radova na osnivanju kultura topola i vrba u ovom području, možemo uočiti da su prvi radovi pokazali dobre rezultate, dok radovi na ponovnom osnivanju kultura topola svakim danom pokazuju sve više neuspjeha. Prije svega, razlog takvu stanju moramo tražiti u šumsko-uzgojnim prilikama ovog područja, koji karakteriziraju ekološki uvjeti, biološka svojstva vrsta, biotski utjecaji te gospodarski momenti. Nužno je ovu problematiku promatrati u kontekstu ekoloških promjena, gdje su nivo podzemnih voda i dinamika plavljenja doživjeli velike promjene, što itekako ima utjecaja na šumsko tlo i šumu. Osim toga biotski utjecaji zbog poremećenih odnosa u ekosistemu očituju se u sastojim posebno u pojavi gljivičnih oboljenja, kukaca, gusjenica, divljači, stoke i čovjeka. Progresivni razvoj staništa ide u pravcu klimatogene zajednice hrasta lužnjaka preko autohtonih zajednica vrba i topola, koje obiluju većim brojem vrsta drveća. Nakon sječe postojeće kulture topola ili sječe autohtone sastojine šumsko tlo, formirano u uvjetima koji su optimalni za prirodnu sastojinu, pruža najbolje uvjete takvim vrstama drveća i sastojinama. Strane vrste, klonovi topola, ne mogu izdržati konkurenciju s domaćim vrstama te uz djelovanje ostalih faktora propadaju. Pionirske vrste drveća, kao što su i klonovi topola, imaju prednost na tlima koja nemaju svojstva šumskog tla (poljoprivredno tlo, livade, pašnjaci i dr.) i tu se ponašaju slično kao i ostale pionirske vrste listača i četinjača. Naše je mišljenje da se pomlađivanje ritskih šuma na području gospodarske jedinice »Vukovarske dunavske ade« mora isključivo obavljati prirodnim putem. Pri tom mislimo na sve sastojine obuhvaćene tipom I, II, VI, VII i VIII. Čista sječa zrelih sastojina treba se obaviti u prugama (širina pruge 2—3 visine stabla) i na većim površinama. Nakon obavljene čiste sječe neophodno je urediti sječinu te posječenu površinu prepustiti prirodnom naplođivanju sjemenom vrba, crne i bijele topole, veza, negundovca, poljskog i američkog jasena, duda i drugih vrsta koje tu pridolaze. Osim sjemena tih vrsta za pomlađivanje mogu doći u obzir i izbojci iz žilja (bijela topola) te izbojci iz panja pojedinih vrsta drveća. Nakon čiste sječe i uređenja sječine potrebno je pomladnu površinu prepustiti spomenutim procesima pomlađivanja. U drugoj vegetacijskoj godini od sječe treba obaviti njegu novostvorenog pomlatka i popunjavanje nedovoljno pomlađenih površina. Za popunjavanje prije svega dolaze u obzir kvalitetne sadnice euroameričkih topola, deltoidnih topola i bijele i crne topole i selekcioniranih bijelih vrba. U principu ne bi se unosilo više od 100 komada spomenutih sadnica po 1 ha, što će ovisiti o stanju konkretne sastojine. Na taj bi način bile osigurane stabilnost novonastalih sastojina (autohtona vegetacija) i produktivnost (autohtona vegetacija i unesene vrste) te. osiguran vrijedan prirast i kvalitetni sortimenti. |