DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 47 <-- 47 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 233 + 56.001/2 (Salix alba) Šum. list CXIV (1990) 45 UTJECAJ STANIŠTA I KLONA NA PRODUKCIJU DRVNE MASE U KULTURAMA STABLASTIH VRBA NA DUNAVSKIM ADAMA KOD VUKOVARA* A. KRSTINIĆ, Ž. MAJER i D. KAJBA* SAŽETAK: U razdoblju između 1967. i 1988. godine na području šumskih gospodarstava Varaždin, Bjelovar, Zagreb, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Vinkovci i Osijek podignuto je 1530 ha kultura stablastih vrba. Za slijedećih 5 godina planira se da bi ukupne površine pod kulturama vrba iznosile 2990 ha. Valorizacija uspijevanja triju klonova u kulturama stablastih vrba na području dunavskih ada kod Vukovara pokazala je, da se ova staništa mogu podijeliti na 5 boniteta: I Staništa bijele vrbe s bročikom, II Stanište crne i bijele topole, III Stanište bijelevrbe i crne topole s plavom kupinom, IV Stanište rakite, obične trske, vlažnih bara i čistina i V Mokre bare. Da bi se unaprijedila proizvodnja drvne mase u vrbovim kulturama, potrebno je za svaki tip staništa odabrati optimalnu smjesu klonova. Ključne riječi: klon, stablaste vrbe, stanište, bonitet, multiklonske kulture, mozaičan (grupimičan) raspored klonova. UVOD Stablaste vrste vrba spadaju u vrste drveća s izrazito visokim produkcionim potencijalom. Da bi se unaprijedio uzgoj stablastih vrba u smislu produkcije i kvalitete, potrebno je kod osnivanja kultura respektirati najvažnije faktore, koji bitno utječu na proizvodnju drvne mase, a to su stanište i klon. Budući se fenotipske ekspresije za dani klon mijenjaju od staništa do staništa, kroz interakciju klon x istanište, potrebno je izučiti dobivene modifikacije za svaki pojedini klon u odnosu na različita staništa, kako bi se s uzgojnog aspekta selekcionirali klonovi s najpovoljnijom genetskom osnovom za optimalne modifikacije za dano stanište ili grupe srodnih staništa. Kod osnivanja budućih kultura stablastih vrba neophodno je, s aspekta stabilnosti ekosistema, favorizirati multiklonski tip kultura u odno * Istraživanja su financirana putem Poslovne zajednice »Exportdrvo«, Zagreb ** Prof, dr Ante Krstinić i Ing. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Zagreb, Ing. Željko Majer, ROŠ »Slavonska šuma«, Vinkovci, OOUR Uzgoja i zaštite šuma, »Hrast«, Vinkovci, Poslovna jedinica Vukovar. |