DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 52 <-- 52 --> PDF |
51 kg/stanovniku godišnje, Jugoslavija je rangirana vrlo nisko u odnosa na ostale evropske zemlje). Izvoz celuloze iz Jugoslavije za razdoblje 1984 — 1986. kretao se u rasponu između 98.344 i 120.979 t/godišnje, dok se u isto vrijeme uvoz kretao između 214.946 i 229.052 t/godišnje. Dakle, uvoz celuloze je dvostruko veći od izvoza! Isto tako izvozimo i uvozimo celulozno drvo, budući postojeća proizvodnja u Jugoslaviji ne zadovoljava optimalno korištenje instaliranih kapaciteta drvne industrije. Sječa celuloznog drveta u društvenim i privatnim šumama zadnjih 5 godina iznosi oko 2.000.000 m3 godišnje, dok se 2000. godine predviđa manjak drveta od 3.500.000 m:!/godišnje. Deficit u drvetu, posebno onom namijenjenom kemijskoj preradi, znatno bi se ublažio, ukoliko bi u Jugoslaviji do kraja ovog milenija osigurali sječivi etat mekih listača od 4.000.000 m´/godišnje na površini od oko 200.000 ha. U ovom radu želimo upoznati stručnu javnost s različitim aspektima podizanja kultura stablaistih vrba u operativnom smislu, na području spomenutih gospodarstava, kroz protekle 22 godine. Valorizaciju uspijevanja klonova u osnovanim kulturama dat ćemo samo generalno za sva spomenuta šumska gospodarstva, izuzev Vinkovaca, gdje ćemo na primjeru uspijevanja triju klonova na duvanskim adama kod Vukovara pokušati izvršiti kvantifikaciju uspijevanja na površini od 225,48 ha za različite bonitete staništa te starosti kultura od 4 — 16 godina. Podaci o dinamici podizanja vrbovih kultura, izvršenju i planovima za osnivanje novih kultura za razdoblje 1967 — 1992. godine dani su u tabeli 1. i grafikonu 1. Iz priložene tabele 1 i grafikona 1 vidljivo je, da je od 1967. godine do 1988. godine, neprestano prisutan trend povećanja površina pod vrbovim kulturama. Do 1967. godine bilo je podignuto samo 31,2 ha kultura, da bi 1988. godine površine pod vrbovim kulturama iznosile 1529,7 ha. Osobito intenzivno povećanje površina pod vrbovim kulturama prisutno je zadnjih 10 godina, kada je podignuto 71% od do sada osnovanih površina kultura. Trend povećanja površina pod vrbovim kulturama predviđa se i u narednim godinama, pa na osnovi planova spomenutih gospodarstava (izvršeno anketiranje!) predviđamo skoro 100% povećanje površina, tj. od sadašnjih 1529,7 ha na 2990,2 ha. Koji su činioci uvjetovali ovakvo naglo intenziviranje radova na osnivanju vrbovih kultura na području SR Hrvatske? 1. Kroz eksperimentalni rad dokazano je, da su stablaste vrbe vrlo podesne za osnivanje kultura. 2. Postojanje značajne kolekcije klonova stablastih vrba autohtonog porijekla, ispitanih bioloških svojstava i ekoloških zahtjeva, divergentne genetske konstitucije, omogućava osnivanje vrbovih kultura u različitim biotopima na području nizinskih šuma. 3. Pokazalo se,da (selekcionirani klonovi stablastih vrba daju zadovoljavajuće rezultate i na onim staništima, koja su nepovoljna za uzgoj drugih vrsta listača. Kod toga je dokazano, da su vrbove kulture vrlo podesne kao predkulture u smislu lakše obnove vrednijih autohtonih listača (hrast luž |