DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 55 <-- 55 --> PDF |
»T«. Izrada jama i sadnja prutova vršena je istovremeno. Učvršćivanje prutova u zemlju vršeno je također sadiljem i to tako, da se sa strane utiskivala zemlja u prazan prostor između sadnice i stijenke jame. Na ovaj način posađeni prutovi imali su prosječnu visinu od oko 2,0 m. Sadnja prutova vršena je za vrijeme mirovanja vegetacije, tj. u vremenu između 15. 11. i 31. 3. Radovi su prekidani, kada bi temperatura zraka pala ispod —2°C. Sadnice, odnosno prutovi, triju klonova sađene su u redove. Učešće klonova u kulturama je podjednako s time, da je u šibljaku rakite podignuta mono klonska kultura od klona 1-4, te u fitocenozi trstike, monoklonska kultura od klona V 158. Sadnja prutova vršena je uz razmake ´sadnje 3 x 3 m, dok je samo jedna manja površina kulture osnovana i uz razmake sadnje 4x 4 m. Staništa na kojima su osnovane kulture stablastih vrba pripadaju slijedećim biljnim zajednicama: Populetum nigro-albae Slav. 1952, Šalici — Populeltimnigrae rubetosum caesii Ra uš 1973, Gulio — Salicetum albae Ra uš 1973, Salicetum purpureae Wend. — Z e i. 1952, Scirpo — Phragmitetum W. K o c h 26, Uligines et Paludes (vlažne i mokre mikroudubine). Za utvrđivanje uspijevanja (preživljavanje i produkcija) pojedinih klonova na specifičnim staništima, odnosno fitocenozama, vršili smo izmjere totalnih visina i prsnih promjera, uz utvrđivanje preživljavanja sadnica. Izmjere su osim cenoza i klonova obuhvatile i različite plantažne starosti uzgojenih klonova, pa je Lako uzeto ukupno 38 uzoraka izmjera. Svaki pojedini uzorak sadržavao je od 50 — 100 stabala. Plantažne starosti, za koje smo uzimali uzorke (izmjere) bile su 4, 7 ili 8 i 16 godina. Za svaki klon, starost i cenozu računat je volumen srednjeg stabla, te su konstruirane krivulje iz kojih je bilo moguće očitati i volumen srednjeg stabla dotičnog klona i za one plantažne starosti kod kojih nismo vršili izmjere. Na bazi produkcije drvne mase klonova u kulturama vršili smo bonitiranje pojedinih staništa. Zbog nehomogenosti staništa unutar pojedinih fitocenoza vršili snio procjenu površina tipične cenoze, dok smo za preostale površine vršili procjene produkcije danog klona, prema rezultatima uspijevanja istog na sličnom staništu. Npr. na staništu (cenozi) bijele i crne topole, procijenili smo da oko 20% površina predstavlja stanište vlažnih bara, pa je na tom dijelu površina produkcija računata prema produkciji danog klona na staništu vlažnih bara. Produkcija klonova, te produkcija najboljeg klona (pod pretpostavkom njegovog uzgoja na cijeloj površini) komparirana je s produkcijom bijele vrbe na I bonitetu Podunavlja (prema Žuti , 1963). Podatke o uspijevanju klonova V 160 i V 158 na staništima na kojima isti nisu testirani (zajednice Salicetum purpureae odnosno Scirpo — Phragmitetum) dobili smo na osnovi rezultata uspijevanja spomenutih klonova u kulturama na staništu vlažnih bara. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Rezultati uspijevanja triju klonova, s obzirom na preživljavanje i produkciju, dani su u tabeli 2, Hist. 1 i Gral. 4. Iz tabele 2 je vidljivo, da su staništa dunavskih ada kod Vukovara na kojima su podignute kulture, podijeljena u 7 kategorija. Staništa su definirana biljnim zajednicama, koje najbolje reflektiraju različite režime plavljenja te tipove zemljišta. Verifikacija boniteta je izvršena na osnovi produkcije triju klonova na svim sta |