DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 61 <-- 61 --> PDF |
1. Vrbova staništa na dunavskim adama kod Vukovara treba tretirati kao 5 različitih boniteta. 2. Kod osnivanja budućih kultura, radi povećanja stabilnosti ekosistema potrebno je pretpostaviti multiklonski uzgoj monoklonskom ili oligoklonskom, uz mozaik (grupimičan) raspored klonova u kulturama. 3. Podizanje kultura primjenom jeftine tehnologije, pomoću jednogodišnjih prutova preporuča se samo na staništima I i III boniteta, dok se na bonitetima II, IV i V preporuča sadnja jakih ožiljenica, odnosno kolaca. 4. Na I, II i III bonitetu preporučamo veće razmake sadnje u tom smislu, da osnovna mreža sadnje sadnica bude 4 x 4 m. Da bi se zadovoljile potrebe na trupcima te potražnja kemijske industrije za celuloznim drvetom, predlažemo da se unutar osnovnog rasporeda umetne jedan međured, od istog klona, gdje bi sadnice bile posađene, uz razmake od 2 m (4 x 2 m). Sječom stabala u međuredu izbjegle bi se prorede, koje se prakticiraju u kulturama uz razmake sadnje 3 x 3 m, osigurala bi se dodatna sirovina za kemijsku industriju, a stabla u osnovnoj kulturi nakon sječe ostala bi a razmacima 4x4 m. Sječa međureda mogla bi se obaviti nakon 8—10 godina plantažne starosti, a razmaci stabala 4 x 4 m u preostaloj kulturi omogućili bi ukupnu ophodnju od 20 godina. Na bonitetima IV i V preporučamo razmake sadnje 3 x 3 m. 5. Za svaki pojedini bonitet predlažemo optimalnu smjesu klonova, koji se uzgajaju u rasadniku Opatovac, Šumarije Vukovar" a) I Bonitet: V 160, V 161, V 99, MB 368, S 86, V 093, Br 1 BB i V 158. b) II bonitet: V 160, S 131, S 143, V 99, MB 368, S 86, V 158, V 093, V 83, S 118, 235, V 052 i MB 15. c) III bonitet: V 160, V 99, MB 368, S 86, V 093, S 70, V 158, S 118, V 052, 11/1 i S 106. d) IV bonitet: V 160, V 052, 11/1, V 40, V 01, V 04, V 0239 i S 106. e) V bonitet: V 160, V 052, 11/1, V 40, Spačva 5, V 04 i V 0239. Napominjemo, da su navedeni klonovi testirani u mreži terenskih pokusa, koji pokrivaju različite biotope na različitim tipovima hidromorfnih tala. Navedene kolekcije klonova, selekcije Šumarskog fakulteta u Zagrebu, mogu se nadopunjavati provjerenim klonovima Instituta za topolarstvo u Novom Sadu i Šumskog i lovnog gazdinstva »Jelen«, Bilje. Smatramo da se, pravilnim izborom staništa uz odabir optimalne smjese klonova uz primjenu propisane tehnologije uzgoja sadnog materijala te poboljšnjem tehnike rada na terenu kod osnivanja kultura, može bitno unaprijediti produkcija u osnovanim kulturama u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. ZAKLJUČCI 1. U razdoblju od 1967. do 1988. godine na području nekih šumskih gospodarstava SRH, koja su locirana na području nizinskih šuma, podignuto je 1530 ha kultura stablastih vrba, s perspektivom udvostručenja površina pod kulturama u narednih 5 godina. 2. Povećanom intenzitetu osnivanja vrbovih kultura pogodovale su stvorene kolekcije selekcioniranih i u mreži pokusa verificiranih klonova. |