DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 74 <-- 74 --> PDF |
2. STANJE, UZAJAMNOST I PERSPEKTIVA ODNOSA ŠUMARSTVA I STOČARSTVA NA KRŠU 2.1. Stanje šuma. i šumskih zemljišta na području krša Šume i šumska zemljišta na kraškom području Jugoslavije zauzimaju površinu od 4,572.000 ha. Od toga na uščuvane, ekonomske šume otpada 947.000 ha, na degradirane šume (degradirane panjače, šikare, makije, šibljaci i garizi) 1.158.000 ha i na šumom neobrasle površine (kamenjare i planinske pašnjake) 2.467.000 ha (3). Obzirom na klimatske prilike, sastav i stanje šumske vegetacije na kraškom području Jugoslavije razlikuju se dva osnovna dijela: primorski i kontinentalni. Primorski dio dijeli se opet u šumsko vegetacijskom smislu na eumediteranski pojas zimzelene šumske vegetacije koja zauzima otoke i pretežni, ali uski, dio obale te pripada svezi crnikinih šuma (Ouercion ilicis) i submediteranski pojas predstavljen svezom listopadnih šuma hrasta medunca s bijelim i crnim grabom (Carpion orientalis) (4). Šumska vegetacija primorskog dijela krša razvila se pod utjecajem mediteranske klime i ima kserofilno obilježje. Nasuprot, u kontinentalnom i planinskom dijelu vladaju za vegetaciju općenito povoljnije klimatske prilike pa ona ovdje ima mezofilan karakter. Upravo razlike u klimi ovih dijelova krša uvjetovale su da se način korištenja šumskih površina različito odrazio na njihovo stanje. Reljefna razvijenost kraškog područja i oskudica obradivog zemljišta uvjetovali su da je tu stočarstvo bilo osnovna i često jedino moguća grana poljoprivredne proizvodnje. Da bi omogućio prehranu stoke i došao do nešto plodnog tla, čovjek je vjekovima prekomjerno iskorištavao šume sječom i pašom i krčio ih. Štetne posljedice takvog ekstenzivnog i primitivnog načina korištenja šumskih površina posebno su se nepovoljno odrazile u primorskom dijelu krša radi klimatskih prilika, pa su ovdje procesi degradacije bili intenzivniji i obuhvatili pretežni dio šumskih površina. Naprotiv, u kontinentalnom dijelu, zahvaljujući povoljnijim prilikama, šume su ostale sačuvanije. Zato se i materija koju ovdje razmatramo odnosi na primorski krš, posebno na njegov submediteranski dio, na kojem su problemi, vezani za korištenje degradiranih šumskih površina od strane stočarstva i po veličini površina i po težini posljedica, najizraženiji (izuzetak jo područje Istre i submediterana Slovenije, gdje su problemi znatno blaži radi specifičnih povijesnih i klimatskih činilaca). Na razlike u stanju šuma u pojedinim dijelovima krša ukazuje podatak da na kontinentalnom dijelu na šumom obrasle površine otpada 64% šumskih zemljišta s prosječnom drvnom maso´.n od 137 m:i po 1 ha, a na primorskom dijelu obraslih je šumskih površina tek 40% i drvna im masa iznosi samo 45 m3 pa 1 ha. Kamenjare — krajnje degradirane površine s kojih je šumska vegetacija potpuno potisnuta — čine u primorskom dijelu čak 60% šumskih zemljišta, a u kontinentalnom dijelu 36% (3). 72 |