DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 83     <-- 83 -->        PDF

3.1.3. Proizvodnost tipova
U tabeli 3 izneseni su podaci o proizvodnosti nekih tipova pri punom
obrastu, koji svi pripadaju niskom (grmolikom) obliku (a), i to u petoj godini
nakon sječe na panj (9).


Podaci su dobiveni izmjerom u pojedinim sastojinama koje se koriste
za sabiranje lisnika.


Prinos sijena na submediteranskim pašnjacima — kamenjarama kreće
se kod pustopašice od 1—3 q po 1 hektaru. Ako se to uzme u obzir, kao i
da je sijeno s kamenjara po kvaliteti vrlo loše, onda iz iznesenih podataka
proizlazi da je proizvodnja krme na degradiranim šumama i šikarama i u
sadašnjim uvjetima korištenja mnogo veća i kvalitetnija nego na ispašnim
površinama.


Tabela 3.


Prozvodnja lista u nekim tipovima niskih šuma u petoj godini


nakon sječe na panj
Prinos lista po 1 hasvježeg suhogOdgovara po
hranjivoj
vrijednosti
količini
dobrog sijena
mtc
hrast medunac 56 30 41
crni jasen 55—63 25—28 36—41
tilovina 30 15 20


3.2. Istraživanja na kraškim
pašnjacima — kamenjarama
Kraški pašnjaci — kamenjare su degradirane šumske površine obrasle
travnim vrstama kao osnovnom vegetacijom. Dominiraju Brachypodium ramosum,
Chrysopogon grillus, Andropogon ischaemum, Carex humilis. Osim
travnog pokrova na ovim površinama nalazimo nerijetko i polugrmolike vrste
(Helychrisum italicum, Euphorbia spinosa), te grmolike forme Carpinusorientalis, Quercus pubescens i Fraxinus ornus.


Kraški pašnjaci — kamenjare pokrivaju 2.467.000 ha ili 44% ukupne površine
krša Jugoslavije (3).


Paralelno s degradacijom vegetacije odvijala se na ovim površinama i
degradacija tla, tako da je ono u najvećoj mjeri odneseno uslijed nesmetanog
djelovanja vode i vjetra. Razlog za to je primitivan način iskorištavanja i
preopterećenost ispašom. To su vrlo plitka skeletna i skeletoidna zemljišta
(litosol i kalkomelanosol) siromašna humusom i mineralnim materijama. Na
takvim terenima ne postoje uvjeti za bujniji razvitak travne vegetacije jer
tome ne pogoduje ni sama klima ovog područja. U ljetno doba visoke temperature
i trajne suše potpuno isušuju travni pokrov. Tijekom proljeća ove
goleti produciraju nešto trave, ali u sušno doba koje traje 3 pa i 4 mjeseca,


81