DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 84 <-- 84 --> PDF |
te količine su minimalne. Takvi pašnjaci daju jedva 1—3 kvintala suhe trave godišnje po 1 ha, što znači da bi po gruboj procjeni dozvoljeno opterešenje pašarenjem moglo iznositi 1 ovcu na 2—3 ha. Sastav biljnih vrsta na ovim površinama je vrlo nepovoljan, siromašan po broju i učešću. Manjkaju najvrednije vrste — leguminoze (Medicago sp., Melilolus sp. Lotus corniculatus i dr.), koje su uvijek prve na udaru stoke i ne mogu se radi toga regenerirati. Obzirom da su ove površine i dalje pod intenzivnim procesom degradacije i da njihova plodnost stalno opada, neophodno je i osnovno spriječiti daljnju eroziju. Stoga je uređenje pašnjaka i njihovo pravilno iskorištavanje jedno od najvažnijih pitanja, tim više što su te površine znatne i u sadašnjem stanju predstavljaju veliki ekonomski gubitak kako za ovo područje, tako i za zajednicu uopće. Prema tome, za unapređenje proizvodnje na degradiranim kraškim površinama (kamenjarama) potrebne su melioracione mjere koje će spriječiti degradaciju i omogućiti povećanje proizvodnje. Ta proizvodnost može se povećati i samim administrativnim mjerama, kako to pokazuju provedena istraživanja (8) na eksperimentalnim objektima submedileranskog kraškog područja. Godine 1974, 1980. i 1982. izlučeno je u ovom području više parcela površine od 5 m2, kako u eksperimentalnim objektima gdje se nije paslo više godina, tako i na otvorenim slobodnim površinama gdje se stalno nekontrolirano vrši ispaša. S tih ploha temeljito je skinuta trava, te sabrani uzorci odmah mjereni, zatim sušeni na zraku u laboratoriju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša i ponovno mjereni. Dio rezultata tih izmjera prikazan je u tabeli broj 4. Tabela 4. Prinosi travne mase na kraškim pašnjacima — kamenjarima Prinosi Prinosi Prinosi zelene suhe mase suhe mase Uzorak mase (sijeno) (sijeno) Primjedbe kg/m2 kg/m2 kg/ha 1 0,329 0,113 1.130 2 3 4 5 6 0,366 0,667 0,793 0,334 0,211 0,148 0,307 0,255 0,203 0,133 1.480 3.070 2.550 2.030 1.330 Prinosi s parcela nakon obnove vegetacije zabranom 7 8 0,094 0,048 0,035 0,027 350 270 Prinosi s parcela koje se iskorištavaju ispašom Iz prednjih podataka je vidljivo da se samo najjednostavnijom melioracionom metodom-zabranom (osiguranje mirnog razvoja vegetacije kroz određeno vrijeme) prinos travne mase na kraškim pašnjacima može pove |