DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Kalabvije još uvijek ima lijepih jelovih sastojina šuma crnog bora (Pimislaricio). Na Siciliji kestenici rastu do 1.500 metara nadmorske visine.


o
rt) CO E o o rt) a
cr s c > o o


< o c I >
i


a i
M I 11 to
1 i o I


a
o 1
0. _J CL Q. U. -4 UJ -S D -1J s5 O 0.
> >
< m o m w


28,80


prosjek


prosjek


U 1.534


5
Postotak šumovitosti
Šumska površina po „


n .iednoia stanovniku u m


SI. 1. Postotak šumovitosti i šumska površina po jednom stanovniku u pojedinim
pokrajinama Italije


Na južnim padinama dominira crni bor a bukva se nalazi samo u najužim
dijelovima tamošnjih planinskih masiva. Na Sardiniji nema više bukve,
kestenici su rijetki a prevladavaju panjače hrastova, pojnaviše Ouercus
pubescens.


Oblast makije. Karakteristična je po aridnoj mediteranskoj klimi u
kojoj prosječne oborine u proljeće ne prelaze iznos od 200 mm a ljeti iznos
od 100 mm. Godišnje oborine su često manje od 500 mm a rijetko
prelaze iznos od 850 mm. Tla su vrlo različita, često su razvijena na vulkanskim
stijenama. Ovdje rastu ove vrste drveća: Quercus ilex, Quercus
suber, Pinus pinaster, Pinus pinea, Pinus halepensis, zatim sastojine Cupressus
sempervirens te makija s Arbutus unedo, Olea oleaster, Phyllirea


variabilis, Pistacia leniiscus, Myrtus communis, Laurus nobilis, Juniperus´
macrocarpa etc. Najveći dio šume je degradiran pa se uz makiju mogu naći
različiti njezini degradacijski oblici.
INVENTARIZACIJA ŠUMA (1987)


Inventarizaciju šuma u Italiji vodio je Institut za uređivanje šuma u
7rentu pod rukovodstvom prof. dr. Camillo CASTELLANI-a. Rezultati te
inventarizacije objelodanjeni su u publikaciji »Inventario Forestale Nazionale,
Roma 1987. Evo najvažnijih podataka iz te publikacije.


Sveukupna površina šuma Italije iznosi 8,675.100 ha što je oko 29,;7o
od ukupne površine te zemlje (30,120.000 ha). Na spomenutoj šumskoj po