DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Kalabvije još uvijek ima lijepih jelovih sastojina šuma crnog bora (Pimislaricio). Na Siciliji kestenici rastu do 1.500 metara nadmorske visine. o rt) CO E o o rt) a cr s c > o o < o c I > i a i M I 11 to 1 i o I a o 1 0. _J CL Q. U. -4 UJ -S D -1J s5 O 0. > > < m o m w 28,80 prosjek prosjek U 1.534 5 Postotak šumovitosti Šumska površina po „ n .iednoia stanovniku u m SI. 1. Postotak šumovitosti i šumska površina po jednom stanovniku u pojedinim pokrajinama Italije Na južnim padinama dominira crni bor a bukva se nalazi samo u najužim dijelovima tamošnjih planinskih masiva. Na Sardiniji nema više bukve, kestenici su rijetki a prevladavaju panjače hrastova, pojnaviše Ouercus pubescens. Oblast makije. Karakteristična je po aridnoj mediteranskoj klimi u kojoj prosječne oborine u proljeće ne prelaze iznos od 200 mm a ljeti iznos od 100 mm. Godišnje oborine su često manje od 500 mm a rijetko prelaze iznos od 850 mm. Tla su vrlo različita, često su razvijena na vulkanskim stijenama. Ovdje rastu ove vrste drveća: Quercus ilex, Quercus suber, Pinus pinaster, Pinus pinea, Pinus halepensis, zatim sastojine Cupressus sempervirens te makija s Arbutus unedo, Olea oleaster, Phyllirea variabilis, Pistacia leniiscus, Myrtus communis, Laurus nobilis, Juniperus´ macrocarpa etc. Najveći dio šume je degradiran pa se uz makiju mogu naći različiti njezini degradacijski oblici. INVENTARIZACIJA ŠUMA (1987) Inventarizaciju šuma u Italiji vodio je Institut za uređivanje šuma u 7rentu pod rukovodstvom prof. dr. Camillo CASTELLANI-a. Rezultati te inventarizacije objelodanjeni su u publikaciji »Inventario Forestale Nazionale, Roma 1987. Evo najvažnijih podataka iz te publikacije. Sveukupna površina šuma Italije iznosi 8,675.100 ha što je oko 29,;7o od ukupne površine te zemlje (30,120.000 ha). Na spomenutoj šumskoj po |