DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 93 <-- 93 --> PDF |
SI. 3. Palača Talijanske Akademije šumarskih znanosti u Fircnzi vršini rastu najviše punjače (3,858.300 ha ili 44,5V«), manje ima sjemenjačaili visokili šuma (2,577,600 ha ili 29,7%) a degradirane šume su vrlo rašiirene (2,239.200 ha ili 25,8%). U panjačama je drvna zaliha oko 88 m:i/ha a u sjemenjačama oko 163 m:>/ha. Prema tome Italija danas raspolaže drvnom zalihom od oko 75,7 milijuna m3 na panju. Što se tiče vlasništva najviše ima privatnih šuma (66%), zatim dolaze općinske šume (25%), državne (7%) i ostalo (2%). Sastav talijanskih šuma je ovakav: 80% su listopadne, 16"/« crnogorične i 4% su mješovite šume. U pogledu rasprostranjenosti s obzirom na nadmorsku visinu 16% šuma se nalazi u nizinama i brežuljcima do 500 m, 37;l/» šuma je smješteno na nadmorskoj visini od 500—1.100 m, 18% na visinama od 1.000—1.500 i oko l´Vc šuma se nalazi iznad 1.500 m nadmorske visine. Šumovitost Italije (28.80s/«) i šumska površina po jednom stanovniku (1.534 m-) prikazana je po pokrajinama na si. 1. Na toj slici se vidi da je postotak šumovitosti najmanji u pokrajini Puglia (7%) gdje na jednog stanovnika odpada samo 390 m- šumske površine. Slično je i na otoku Siciliji. Ali ima pokrajina gdje je postotak šumovitosti vrlo velik kao npr. u Liguriji (69%), Prov. Trento (58l]/o) i Prov. Toscana (43%). Uopće se može reći da je sjeverni dio Italije (41%) mnogo šumovitiji od centralnog (19,8%), južnog dijela (24,7%) i otoka (14,3%). |