DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1990 str. 93     <-- 93 -->        PDF

SI. 3. Palača Talijanske Akademije šumarskih znanosti u Fircnzi


vršini rastu najviše punjače (3,858.300 ha ili 44,5V«), manje ima sjemenjačaili visokili šuma (2,577,600 ha ili 29,7%) a degradirane šume su vrlo rašiirene
(2,239.200 ha ili 25,8%). U panjačama je drvna zaliha oko 88 m:i/ha
a u sjemenjačama oko 163 m:>/ha. Prema tome Italija danas raspolaže drvnom
zalihom od oko 75,7 milijuna m3 na panju.


Što se tiče vlasništva najviše ima privatnih šuma (66%), zatim dolaze
općinske šume (25%), državne (7%) i ostalo (2%).


Sastav talijanskih šuma je ovakav: 80% su listopadne, 16"/« crnogorične
i 4% su mješovite šume.


U pogledu rasprostranjenosti s obzirom na nadmorsku visinu 16%
šuma se nalazi u nizinama i brežuljcima do 500 m, 37;l/» šuma je smješteno
na nadmorskoj visini od 500—1.100 m, 18% na visinama od 1.000—1.500
i oko l´Vc šuma se nalazi iznad 1.500 m nadmorske visine.


Šumovitost Italije (28.80s/«) i šumska površina po jednom stanovniku


(1.534 m-) prikazana je po pokrajinama na si. 1.
Na toj slici se vidi da je postotak šumovitosti najmanji u pokrajini
Puglia (7%) gdje na jednog stanovnika odpada samo 390 m- šumske površine.
Slično je i na otoku Siciliji. Ali ima pokrajina gdje je postotak
šumovitosti vrlo velik kao npr. u Liguriji (69%), Prov. Trento (58l]/o) i Prov.
Toscana (43%). Uopće se može reći da je sjeverni dio Italije (41%) mnogo
šumovitiji od centralnog (19,8%), južnog dijela (24,7%) i otoka (14,3%).