DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 15     <-- 15 -->        PDF

S obzirom na rast hrast lužnjak je najjače pozitivno reagirao na primjenu
CaCO.i. Aplikacija kalcijskog karbonata samo je slabije utjecala na
rast odnosno do određene su granice prema njemu bili tolerantni hrast crnika,
alepski i crni bor te čempres. Kod primorskog bora i smreke utvrđeno
je samo negativno djelovanje CaC03, posebno njegovih visokih doza. Primijenjena
hraniva utjecala su i na porast njihovih koncentracija u biomasi.
Niže doze CaCO.. pozitivno su djelovale na koncentracije dušika i fosfora u
asimilacijskim organima nekih vrsta, a više na njihovo sniženje, kao i na
pad koncentracije kalija i cinka.


Primijenjena NPK-gnojidba je utjecala na povećanje, a CaCO:! na sniženje
koncentracija klorofila a i b u iglicama alepskog i primorskog bora.


Prije korištenja treseta za uzgoj šumskih biljaka trebalo bi ga laboratorijski
ispitati te na osnovu dobivenih rezultata donijeti odluku o primjeni
mineralnih gnojiva.


LITERATURA


Anić, J. (1984): Problemi deficijencije željeza u intenzivnoj biljnoj proizvodnji. IV
Seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka, Beograd.
Anić, J., Ko m 1 e n o vi ć, N. (1983): Utjecaj različitih oblika fosfora na ishranu
biljaka običnog bora (Pinus sylvestris L.). Šumarski list, 7—8, 1983.


Che val i e r, G., Clement, A., Gar bay e, J., Letacon, F., Monsian, D.
(1976): Calcium carbonate in coniferous trees: Influenze of ectomycorhizae on
nitrogen metabolism and cationic nutrition. XVI IUFRO World Congress, Division
II, Norway.


Durman, P., Rađano vie, D. (1988): Utjecaj kalcifikacije pseudogleja na povećanje
prihoda kukuruza i pšenice 1982—1986. VIII. kongres JDPZ, Cetinje.
Ellenberg , H. (1958): Bodenreaktion (einschlisstich Kalkfrage). Handbuch der
Pflanzenphysiologie, Band IV.


Hesselman , H. (1926): Studien iiber die Humusdecke des Nadelvvaldes, ihre
Eigenschaften und deren Abhangigkeit vom Waldbau. Medd. fr. Statens Skogsforsoksanst.
22.


Hoy e rt, J., H. and Axley, H. (1952): Influence of liming material on pH
values of six Maryland soils. Soil Sci. 71


Komi eno vic, N. (1984): Mineralna ishrana nekih vrsta listača i četinjača na
posebnim supstratima. Fiziološki aspekti mineralne ishrane biljaka, JDFB,
Beograd.


Komlenović , N. (1980): Prilog poznavanju kloroze borovca (Pinus strobus L.)
na karbonatnim tlima, Agrohemija 1—2.


Komlenović, N., Nedović, V. (1979): Uspijevanje biljaka običnog bora (Pinus
sylvestris L.) i obične smreke (Picea abies Karst.) s obzirom na neka
svojstva supstrata. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb.


Komlenović, N., R a s t o v s k i, P., Mar koja, Đ. (1980): Rast biljaka crnog
bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutia
Ten.) s obzirom na upotrebljene supstrate i mineralna gnojiva. Šumarski list,
11—12, 1980.


Komlenović, N., Rastovski, P., Mar koja, Đ. (1983): Istraživanja utjecaja
sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta
drveća i grmlja. Šumarski list, 3—4, 1983.


Komlenović, N., Rastovski, P. (1986): Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje
tri vrste četinjača. Šumarski list, 1—2, 1986.
Komlenović, N., Rastovski, P. (1988): Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje
biljaka sedam vrsta drveća. VIII. kongres JDPZ, Cetinje.
Longenecker, D., and Merkle, F. Y. (1952): Influence of placement of lime
compounds on root development and soil characteristics. Soil Sci. 73.


125