DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS ODK 630*582.4 (497.1) 001 (Cornus sp.) Sum. list CXIV (1990) 127 CORNUS HUNGARICA KARPATI U DENĐROFLORI HRVATSKE Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: U radu se iznosi taksonomska analiza srodstvenog kruga Cornus sanguinea s.l. s posebnim osvrtom na rasprostranjenost taksona C. hungarica u denđroflori Hrvatske. Isto je tako istaknuto da na teritoriju Jugoslavije pridolaze sve tri vrste srodstvenog kruga C. sanguinea s.l.— C. hungarica L., C. australis C. A. Meyer i C. hungaricaKarpati. Ključne riječi: Cornus sanguinea s.l, C. h u tigar i c a, rasprostranjenost u Hrvatskoj. UVOD Iako vrste roda Cornus (drijenovi, svibovi) nemaju u šumarstvu direktni proizvodni značaj, dobro poznavanje pojedinih vrsta, pogotovo međusobno razlikovanje vrsta srodstvenog kruga C. sanguinea s.l., mogu nam poslužiti kao indikatori određenih ekoloških uvjeta staništa na kojem rastu. U opsegu roda Cornus u denđroflori Hrvatske, a i čitave Jugoslavije ističu se dvije vrste — dren (Cornus mas) i svib (C. sanguinea). Te su dvije vrste tako međusobno različite da ih praktički nikada ne bismo zamijenili, a uglavnom se dobro razlikuju i ekološki. Do zabune, odnosno zamjene bi eventualno moglo doći kod mladih biljaka ili mladih, lisnatih sterilnih grančica, ali ih i tada možemo lagano razlikovati. C. mas — drijen, ima pupove s ljuskama, lisni su pupovi duguljasti i strše, a cvjetni su kuglasti; listovi su s donje strane, uz glavnu žilu, u uglovima postranih žila sa čupercima vunastih dlačica. C. sanguinea — svib, ima pupove bez ljusaka, svi su međusobno jednaki i prilegli uz grančicu; listovi su u uglovima žila bez čuperaka vunastih dlačica. Manje je poznato da sve ono što skoro u pravilu označavaju imenom C. sanguinea nije na prostoru Evrope i zapadne Azije jedna jedinstvena vrsta, već čak tri vrste: C. sanguinea, C. hungarica i C. australis (usp. Holub, 1981), premda kod nekih drugih autora taksoni C. hungarica i C. australis predstavljaju samo podvrste ili varijetete vrste C. sanguinea (Hayek, 1927, * Prof. dr. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska 25, YU-41000 Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Ball, 1968, Meusel et al. 1978, Palamarev, 1979, Grcuter et al. 1986). Na teritoriju Jugoslavije svakako najviše podataka ima za vrstu C. sanguined, dok vrstu C. australis za Srbiju navodi B. Jovanović (1973), a C. hungarica za Vojvodinu i Bosnu bilježi Holu b (1981). S obzirom na formiranje i diferencijaciju vrsta srodstvenog kruga C. sanguinea s.l., a na temelju do sada poznatih podataka o njihovoj rasprostranjenosti, možemo uočiti da je svaki od navedenih taksona značajan za posebno, ekološki specifično i više manje izolirano područje i da se je svaki od njih razvio alopatrički. C. sanguinea L., prva opisana vrsta vezana je na područje srednje, zapadne i južne Evrope s atlantskom ili umjereno kontinentalnom klimom. C. australis C. A. Meye r je opisana iz samoga istočnog ruba Evrope, iz okolice Istanbula, a vezana je na istočni dio Balkanskog poluotoka, sjeverni dio Male Azije, Krim i južni dio Ukrajine (usp. Meuse l et al. 1978), dakle, područje izrazite kontinentalne i stepske klime. Za Jugoslaviju se navodi iz istočne Srbije (usp. B. Jovanović , 1973). C. hungarica Karpati posljednja je opisana i prema broju do sada poznatih nalazišta ograničena je prvenstveno na panonski bazen s kontinentalnom klimom panonskih značajki. Poznata je iz Poljske, čehoslovačke, Mađarske, Rumunjske i zapadnog dijela Ukrajine u SSSR-u. U Jugoslaviji je do sada bila poznata iz Vojvodine u Srbiji i Bosne (Holub , 1981). U sklopu kompleksnih istraživanja biljnog pokrova Ornitološkog rezervata Krapje đol kraj Jasenovca u Hrvatskoj, a u opsegu florističkih istraživanja, podvrgnute su taksonomskoj analizi i populacije sviba — »Cornus sanguinea s.l«. Preliminarna istraživanja (usp. Trinajsti ć i Zi. Pavletić , 1989) su pokazala da na lokalitetu Krapje đol pridolaze dvije vrste i to C. sanguinea i C. hungarica. Detaljnim komparativnim istraživanjima je to i potvrđeno. Pojava mješovitih populacija vrsta C. so.nguine.a-C. hungarica, C. sanguine- C. australis i C. hungarica-C. australis uočena je upravo na širem prostoru Panonije, dakle, u opsegu areala C. hungarica, a najvjerojatnije je u vezi s ornitohorijom, jer ptice jedući plodove sviba ujedno pridonose njegovu širenju. Budući da plodovi dozrijevaju u jesen, možemo smatrati da ptice prilikom jesenske selidbe mogu takve plodove prenijeti i na veće udaljenosti. Zbog toga je i pojava mješovitih populacija na lokalitetu Krapje đol, poznatom po tome što služi kao važna postaja u selidbi srednjoevropskih ptica prema jugu, zasigurno povezana s ornitohorijom. NOMENKLATURA TAKSONA SRODSTVENOG KRUGA Cornus sanguinea s.l. Kao i kod mnogih drugih vrsta, pogotovo u sklopu polimorfnih rodova, nomenklaturni odnosi i sinonimika vrlo su komplicirani i često nejasni (konfuzni), pa se u šarenilu različitih imena teško snalaze i stručnjaci, nije moglo mimoići ni rod Cornus, iako u stvari obuhvaća maleni broj vrsta. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Danas u pogledu taksonomije roda Cornus L. postoje uglavnom dva gledišta. Prema jednom to bi bio jedan rod — Cornus sa sekcijama (odnosno podrodovima), Cornus, Krainopsis (=Thelycrania) i Arctocrania. Prema drugom gledištu radilo bi se o dva samostalna roda Cornus i Swida, dok bi ostala imena (Krainopsis, Thelycrania, Acrocrania) u statusu roda bili sinonim roda Swida. Po tom gledištu rod Cornus obuhvaćao bi drijenove i pripadala bi mu samo vrsia C. rnas (dren), dok bi svibovi bili uključeni u rod Swida (latinizirano staroslavensko ime »swjda« — svib) i u opsegu srodstvenog kruga S. sanguinea s.l. obuhvaćene bi bile vrste S. sanguinea, S. hungarica i S. australis. Mi bismo se, kao i većina evropskih autora, priključili onim shvaćanjima koji unutar jednog jedinstvenog roda Cornus razlikuju tri podroda — Cornus, Krainopsis i Arctocrania. Rod Cornus podrod Cornus obuhvaćao bi dren — C. mas, rod Cornus podrod Krainopsis obuhvaćao bi svibove — C. sanguinea, C. hungarica i C. australis, a rod Cornus podrod Arctocrania vrstu C. alba. Nomenklaturne odnose navedenih taksona (s obzirom na teritorij Jugoslavije) možemo pregledno prikazati na slijedeći način: Rod Cornus L., Spec. PL 117 (1753); Gen. PI. ed. 5, 14 (1754) Podrod Cornus 1. C. mas L., Spec. PL 117 (1753) Podrod Krainopsis Rafin., Alsogr. Amer., 58 (1838) = podrod Thelycrania (Dumort.) C.K. Schneider, 111. Handb. Laubholzk. 2: 437 (1909), comb, invalid, = Swida Opiz in Berchtold et Opiz, Oekon. Techn. Fl. Bdhmen 2(1) : 174 (1938) — »Swjda« 2. C. sanguinea L., Spec. PL 117 (1753) = Swida sanguinea (L.) Opiz in Berchtold et Opiz, Oekon. Techn. Fl. Bohmen 2(1) : 174 (1838) = Thelycrania sanguinea (L.) Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon s.n. 16: 394 (1868), nom. invalid. 3. C. australis C. A. Meyer, Bull. Phys. Math. Acad. Sci. Petersb. 3: 372 (1845) = C. sanguinea var. australis (C. A. Meyer) Koehne, Dendrol. 436 (1893) = C. sanguinea subsp. australis (C. A. Meyer) Javorka in Soo et Javorka, Mag. Nov. Kez. 1: 398 (1951) = Swida australis (C. A. Meyer) Pojark. ap. Grossgeim, Opredel. Rostl. Kavkaza, 205 (1949) = Thelycrania australis (C. A. Meyer) Sanadze, Trudy Tbilis. Univ. 29a: 38 (1946), nom. invalid. 4. C. hungarica Karpati, Agrartud. Egyet. Kert.-Szologazdasagtud. Karavak Kozi. 13: 121 (1949) = C. sanguinea var. hungarica (Karpati) Soo in Javorka et Soo, Mag. Nov. Kez. 1: 398 (1951) |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 20 <-- 20 --> PDF |
= C. sanguinea subsp. hungarica (Karpati) Soo, Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 10: 371 (1964) = Swida hungarica (Karpati) Sojak, Not. Bot. Del. Sem. Hort. Bot. Univ. Carol. Prag. 1960: 9 (1960) KLJUČ ZA ODREĐIVANJE VRSTA SRODSTVENOG KRUGA Cornus sanguinea s.l. Da bismo na terenu ili u laboratoriju mogli prepoznati i odrediti o kojoj se vrsti srodstvenog kruga C. sanguinea s.l. radi, donosimo ovdje tzv. »dihotomski analitički ključ« diferencijalnih značajki koje su dijagnostički važne za razlikovanje pojedinih vrsta: 1 a) Mlade grančice (izbojci) su gole; listovi su s donje strane s nepravilno raspoređenim, jednokratkim, stršećim, rutavim dlakama: C. sanguinea b) Mlade grančice (izbojci) su prileglo dlakove; listovi su s donje strane s ± pravilno usmjerenim (orijentiranim) dvokrakim, u sredini pričvršćenim, ± prileglim dlakama (»kompas-dlake«) ... . 2 2 a) Dvokrake dlake su kratke, ± 0,6 mm duge, sve su na čitavoj površini pravilno poredane (orijentirane) u jednom smjeru, izrazito prilegle: C. australis b) Dvokrake dlake su duže, preko 1 mm duge, na pojedinim dijelovima lista drugoga smjera, nisu izrazito prilegle: C. hungarica ZAKLJUČAK Prilikom istraživanja biljnog pokrova Ornitološkog rezervata ICrapje đol u Hrvatskoj, u opsegu populacija sviba — Cornus sanguinea s.l. ustanovljeno je i prisustvo vrste C. hungarica. To je prvi nalaz navedene vrste u dendroflori Hrvatske. Pridolazak vrste C. hungarica na lokalitetu Krapje đol može se dovesti u vezu s ornitohorijom, ostvarenom jesenskom selidbom srednjoevropskih ptica prema jugu. LITERATURA Bali, P. W., 1968: Cornus L. In T. G. Tutin and W. H. Heywood (eds.) Flora Euro- pea 2, 313—314. Greuter, W., Burdet, H. M., Long, G., 1986: Med-Chechlist 2. Conservatoire et Jardin botaniques Ville de Geneve. Hayek, A., 1927: Prodromus florae peninsulae Balcanicae 1: 954. Berlin-Dahlem. Holub , J., 1981: Poznamky k slovenskym zastupeum radu Cornales I. Zpr. Čs. Bot. Společ., Praha, 16: 81—111. Jovanović, B., 1973: Cornaceae Link. In M. Josifović (ed.) Flora SR Srbije 5, 175—179. Meusel, H., Jager, E., Rauschert, S,, Weinert, E., 1978: Vergleichende Cliorologie der Zentraleuropaischen Flora 2. Jena. 130 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Palamarev, E., 1979: Cornaceae Dum. In D. Jordanov (ed.) Fl. Nar. Rep. Balgaria 7, 486—490. Trinajstić, L, Pavletić, Zi., 1989: Flora Ornitološkog rezervata Krapje đol Biosistematika (u tisku). Cornus hungarica Karpati in the Dendroflora of Croatia Summary During the explorations of the floristic cover of the reservation Krapje đol by the analysis of the populations Cornus sanguinea s. 1. the species C. hungaricahas been discovered. It is the first finding of the said species in the dendroflora of Croatia. Therefore, the taxonomic analysis of the congenetic circle of Cornus sanguinea s. 1. was made, since all three species known presently (C. sanguinea C. australis, C. hungarica) are represented in the territory of Yugoslavia. |