DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ispitanicima sa NKV kvalifikacijom. Ovi podaci mogu se protumačiti da će stupanj obrazovanja utjecati na socioekonomski status zaposlenih u šumarstvu. Rezultati o broju zaposlenih članova domaćinstva kod ispitanika ukazali su na to da postoji utjecaj ove varijable na način života ispitanika. Ukrštanjem varijable »broj zaposlenih u domaćinstvu« i indeksa socioekonomskog statusa dobio se položaj ispitanika prema broju zaposlenih u svome domaćinstvu. Rezultati naših istraživanja pokazuju da je ukupno ispitanika sa jednim zaposlenim članom u domaćinstvu 369. Iz ove kategorije, 32 (8,7%) ispitanika ima visok socioekonomski status (rang 1); 80 (21,7°/o) ima dobar status (rang 2); 69 (18,7%) ima srednji status (rang 3); 75 (20,3%) ima niži status (rang 4) i 113 (30,6%) ima nizak socioekonomski status (rang 2). Indeks V segmentarne asocijacije ukazuje, da će se ispitanici sa jednim zaposlenim članom u domaćinstvu u pravilu nalaziti na donjim dijelovima ljestvice socioekonomskog statusa. Naime, za rang 1, rang 2 i rang 3 indeks V ima negativan predznak, a kod ranga 4 pozitivan V = 0,05 i rang 5 izražen (V = 0,19). Ispitanika sa dva zaposlena člana ima ukupno 398. Visoki položaj (rang 1) zauzima 120 (30,1%) ispitanika, srednji položaj (rang 3) ima 90 (22,6%) ispitanika, niži položaj 56 (14,0%) i nizak položaj (rang 5) ima 37 (9,3%) ispitanika. Indeks V koji za rang 1 u korelaciji sa dva zaposlena člana iznosi 0,19 ukazuje na to da će ispitanici sa dva zaposlena člana u domaćinstvu imati »visoki položaj« na ljestvici socioekonomskog statusa. Za drugo i treće mjesto ove ljestvice indeksi segmentarne asocijacije su također pozitivni, mada nisu visoki, a za četvrto (V = —0,17) i peto (V = —0,52) osim što su negativnog predznaka, izražavaju i tendenciju da ispitanici sa dva zaposlena člana u domaćinstvu u pravilu neće imati nizak socioekonomski status. Značajnost koeficijenta kontingencije za ukrštanje varijable »površina kuće« i indeks socioekonomskog statusa (C = 0,32) ukazuje da nije bitno posjedovanje kuće, već veličina kuće, što će utjecati na generalni položaj pojedinca kod zaposlenih u šumarstvu. Naime, veličina kuće bitan je elemenat u načinu seoskog života, odnosno to je »statusni simbol« sela. Zbog toga se u okvirima seoskog načina života izdvajaju i cijene ona domaćinstva koja imaju veliku kuću, iako je njezina iskorištenost neracionalna. Ovaj elemenat je već dobro poznata činjenica tradicionalnog seoskog života koja i dalje ostaje pored utjecaja urbanog načina života što donosi zaposlenost i obrazovanje. Tako je i ovo istraživanje pokazalo da ispitanici sa većom površinom kuće od 76 m2 imaju i visoki socioekonomski status među zaposlenima u šumarstvu. Od 863 ispitanika, 320 (37,1%) odgovorilo je da nema vlastitu kuću. Za ovu kategoriju u okviru ovog ukrštanja značajno je da se nalazi nisko na ljestvici socioekonomskog statusa. Vidi se da je za više položaje socioekonomskog statusa indeks V negativnog predznaka a za rang 5 iznosi 0,12. Dakle, ipak, i posjedovanje i veličina kuće određuje socioekonomskoj položaj ispitanika. Međutim, opet postoji i različit položaj ove kategorije ispitanika u odnosu na to kako i na koji način imaju riješeno stambeno pitanje. Prema tome gornja mjesta na ljestvici socioekonomskog statusa zauzimat će iz kategorije ispitanika koji nemaju vlastitu kuću, oni ispitanici koji |