DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 50 <-- 50 --> PDF |
2. METOD I PREDMET ISTRAŽIVANJA Metod rada je prilagođen rešavanju specifičnog problema rekonstrukcije poplavnog talasa pošto je on već prošao, u uslovima kada nema osmatranja na vodomernoj stanici. Istraživanja su obuhvatila sledeće aktivnosti: — proučavanje prirodnih fizičko-geografskih karakteristika sliva, koje mogu biti značajne za formiranje poplavnog talasa, — proračun (rekonstrukcija) maksimalnog proticaja vode na osnovu tragova velike vode (na osnovu hidrauličkih elemenata toka), — određivanje povratnog perioda sračunatog maksimalnog proticaja vode. Predmet istraživanja je bio sliv Prisjanske reke uzvodno od ušća Pasjačke reke. Sliv Prisjanske reke nalazi se južno od Pirota i ima pravac pružanja jug-sjever. Sliv je brdsko-planinskog tipa, relativno uzdužen. Najviša tačka u slivu je vrh Sveti Ilija — 1264 m. n.m., a najniža tačka sliva je uzvodno od ušća Pasjačke reke 442 m. n.m. Kao što se vidi sliv ima dosta veliku energiju reljefa (lokalni erozioni bazis iznosi 822 m). Rekonstrukcija maksimalnog proticaja (špica poplavnog talasa) vršena je na relativno pravilnoj deonici dužine 45 m´, uzvodno od ušća Pasjačke reke. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3.1. Fizičko-geografske karakteristike sliva Proučavane su na osnovu topografske karte razmere 1:25.000 i neposrednog uvida obilaskom sliva i kartiranjem načina korišćenja zemljišta i rasprostranjenosti erozionih procesa. Osnovni parametri sliva su: površina sliva F = 34,29 km2 dužina sliva L = 14,0 km´ dužina do težišta sliva Lc = 6,0 km´ obim sliva po vododelnici O = 33,8 km´ kota vrha sliva Hi = 1264 m nm kota ušća sliva Ho = 442 m nm srednja nadmorska visina sliva Nsr = 832,9 m nm srednji pad sliva Jsl = 29,02 uravnati pad toka Ju = 3,58 Za analizu pluviometrijskog režima sliva korišćeni su podaci sa kišomernih stanica Pirot, Babušnica, Sukovo, Prisjan i Kijevac, ali metodom Tisena je utvrđeno da su za sliv merodavne kišomerne stanice Prisjan (obuhvata oko 70%> površine sliva) i Kijevac (obuhvata oko 30°/o površine sliva). Od geoloških formacija u slivu su zastupljene: flišoliki sedimenti, škriljavi glinci devona, konglomerati i peščari sa alevrolitima perma, krečnjaci i laporci, u gornjem delu sliva. U srednjem delu sliva su čvršće stene (što se tiče erodibilnosti): kvarcni konglomerati i peščari trijaske i jurske sta |