DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 60 <-- 60 --> PDF |
IZ INOZEMSTVA Uzgoj i korištenje hrasta plutnjaka za proizvodnju čepova Hrast plutnjak (Quecus suber L.) uspijeva oko jugozapadnog Sredozemlja, u sjevernim državama Afrike i na nekim otocima u samom Sredozemlju. Međutim, glavni uzgoj plutnjaka za proizvodnju kvalitetnih čepova nalazi se na Iberskom poluotoku, u Španjolskoj i u Portugalu. U te dvije zemlje koristi se za pluto površina od oko 1 milijun hektara hrasta plutnjaka. Radi se o sjemenskim nasadima kao i panjačama jer plutnjak ima veliku izbojnost. Kod nas ga ima sađenog malo, ali se ne koristi za pluto. Zimzeleno je stablo, zbijene krošnje, visine i do 22 m. Može doživjeti visoku starost, i do 300 g. Mladom se stablu oko 8—10 g. skine primarna kora, pa zatim raste sekundarna koja može biti vrlo debela. Ona se koristi kao pluto, u različite svrhe ali najviše za proizvodnju kvalitetnih čepova koje još nije premašila nikakva umjetna masa za čepove. Nakon što naraste sekundarna kora, pluto, onda se ono skida (reže) svakih 1 g. sve do oko 150 g. Plutanjak tada i dalje raste ali je za proizvodnju pluta nerentabilan. Zanimljivo je da su već vojnici rimskih legija nosili sandale od pluta, da su ranije od njega činile i košnice, a danas još za podove, zidove, kao brtvilo, no jviše za čepove. Upotreba za čepove nije stara, smatra se da je to otkrio podrumar Don Pennon, redovnik samostana Hautvillers u francuskoj pokrajini Champagne, u 17. iljeću. Danas se posvuda koristi za čepove vinskih boca i proizvodnja u Špa njolskoj i Portugalu pokriva oko 75" n svjetskih potreba. To čini oko 300.000 tona. Pluto iz ostalih zemalja oko Sredozemlja nema tu kvalitetu iako se upotrebljava. Potreba za plutenim čepovima je tolika da se danas rade i čepovi sljepljiva njem otpadnih dijelova pluta. Bilo je pokušaja prenijeti uzgoj hrasta plutnjaka, tako primjerice u Kaliforniju. Međutim, kvaliteta tamošnjeg pluta ne odgovara, tako da su tamo veliki nasadi ostali samo za šetnje jer čine ugodnu hladovinu. Zanimljivo je da zemlje EZ nastoje još proširiti proizvodnju pluta, jer se ne boje konkurencije, pa su šumarski stručnjaci izradili za Španjolsku i Portugal plan za još daljnje podizanje nasada s tim da ih sufinanciraju. Kako plutnjak rađa plutom do 150 godina, to bar tri generacije jedne obitelji koja ga uzgaja arože od toga posve dobro živjeti. Plutasta kora po svojoj debljini u hrasta plutnjaka je jedinstvena, i ostale vrste drveća imaju koru od pluta ali ne takve debljine ni kvalitete. Pluto se sastoji od nebrojenog broja stanica koje su opkoljene stanišnim stijenama koje sadrže nešto smolastih tvari. Kemijski u pluta je glavna supstanca suberin. Stanične su stijenke pluta krutoelastične, ono je lagano, stabilno i ne propušta vodu. I naša zemlja mora pluto odnosno čepove uvoziti. Kratak prikaz po vijesti u švicarskom časopisu za voćarstvo i vinogradarstvo, br. 25/88. Priopćio: prof. J. Kišpatić |