DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 71     <-- 71 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630*62


GOSPODARENJE ŠUMAMA NA PODRUČJU ROŠ »SLAVONSKA ŠUMA«
S POSEBNIM OSVRTOM NA ŠUME HRASTA LUŽNJAKA


Dragutin BED2ULA*


SAŽETAK: Autor članka analizom sadašnjeg stanja šuma na
području Radne organizacije šumarstva (ROŠ) »Slavonska šuma«,
te promjena koje su ostvarene u razdoblju od 1970. do 1985. g.
ustanovio je:


— Da zaposleni u šumarstvu bitno utječu na šume kojima
gospodare, što se može sagledati samo ako se laj utjecaj razmatra
u dužem vremenskom razdoblju;
— Da je stanje drvne zalihe, naročito u šumama hrasta lužnjaka,
u prosjeku gotovo na nivou teoretskih vrijednosti koje sagledava
sadašnja znanost o proizvodnim mogućnostima tih šuma.
Kao takove, a naročito obzirom na strukturu dobnih razreda one
imaju odličnu perspektivu. Prema produkciji od 9,60 m3 po ha,
te drvnoj zalihi, koja se gomila svake godine, može se očekivati
normalno stanje i normalna drvna zaliha od 350 m7, po ha za
cea 15 do 20 godina;
— U koliko u pojedinim sastojinama stanje nije na zadovoljavajućoj
razini, autor navodi mnogobrojne događaje u prošlostikoji su mogli dovesti do tog stanja, odlučno odbacujući tvrdnjukoja se protura od strane nekih znastvenih radnika, da su ta stanja
prouzrokovana svjesnim nastojanjem operative da propisujei provodi prejak intenzitet proreda u starijim sastojinama, te
tako smanjuje produkciju, a što dovodi do devastacije tih sastojina.
UVOD


ROŠ »Slavonska šuma« gospodari danas šumama, koje se prostiru na
području istočnog dijela Panonske ravnice, u porječju rijeke Save, Drave
i Dunava, u Panonskom gorju Dilja, Papuka, Krndije i Psunja, Požeške gore
i Sjeverne Babje gore, te Požeške kotline. Šumsko gospodarskom osnovom
područja od 1. 1. 1986. g., gospodarske su šume razvrstane u 42 uređajna
razreda, pri čemu pojedine vrste zauzimaju kako slijedi: šume hrasta lužnjaka
38%, hrasta kitnjaka 20%, šume bukve i bukve i jele 23%, poljskog
jasena 2%, ostale tvrde listače 9%, meke listače 6%, te četinjače 2% ukupne
površine šuma.


* Dragutin Bedžula, dipl. inž., Osijek, Ulica Republike 18.