DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 71     <-- 71 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630*62


GOSPODARENJE ŠUMAMA NA PODRUČJU ROŠ »SLAVONSKA ŠUMA«
S POSEBNIM OSVRTOM NA ŠUME HRASTA LUŽNJAKA


Dragutin BED2ULA*


SAŽETAK: Autor članka analizom sadašnjeg stanja šuma na
području Radne organizacije šumarstva (ROŠ) »Slavonska šuma«,
te promjena koje su ostvarene u razdoblju od 1970. do 1985. g.
ustanovio je:


— Da zaposleni u šumarstvu bitno utječu na šume kojima
gospodare, što se može sagledati samo ako se laj utjecaj razmatra
u dužem vremenskom razdoblju;
— Da je stanje drvne zalihe, naročito u šumama hrasta lužnjaka,
u prosjeku gotovo na nivou teoretskih vrijednosti koje sagledava
sadašnja znanost o proizvodnim mogućnostima tih šuma.
Kao takove, a naročito obzirom na strukturu dobnih razreda one
imaju odličnu perspektivu. Prema produkciji od 9,60 m3 po ha,
te drvnoj zalihi, koja se gomila svake godine, može se očekivati
normalno stanje i normalna drvna zaliha od 350 m7, po ha za
cea 15 do 20 godina;
— U koliko u pojedinim sastojinama stanje nije na zadovoljavajućoj
razini, autor navodi mnogobrojne događaje u prošlostikoji su mogli dovesti do tog stanja, odlučno odbacujući tvrdnjukoja se protura od strane nekih znastvenih radnika, da su ta stanja
prouzrokovana svjesnim nastojanjem operative da propisujei provodi prejak intenzitet proreda u starijim sastojinama, te
tako smanjuje produkciju, a što dovodi do devastacije tih sastojina.
UVOD


ROŠ »Slavonska šuma« gospodari danas šumama, koje se prostiru na
području istočnog dijela Panonske ravnice, u porječju rijeke Save, Drave
i Dunava, u Panonskom gorju Dilja, Papuka, Krndije i Psunja, Požeške gore
i Sjeverne Babje gore, te Požeške kotline. Šumsko gospodarskom osnovom
područja od 1. 1. 1986. g., gospodarske su šume razvrstane u 42 uređajna
razreda, pri čemu pojedine vrste zauzimaju kako slijedi: šume hrasta lužnjaka
38%, hrasta kitnjaka 20%, šume bukve i bukve i jele 23%, poljskog
jasena 2%, ostale tvrde listače 9%, meke listače 6%, te četinjače 2% ukupne
površine šuma.


* Dragutin Bedžula, dipl. inž., Osijek, Ulica Republike 18.


ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Tablica 1.


Površina šuma


Neobraslo


OOUR za uzgoj


Obraslo
Neplodno Ukupno


i zaštitu
proizneproizvodno
vodno


ha


Našice 50.718 799 1.308 550 53.375
Osijek 27.993 1.156 767 514 30.430
Pod. Slatina 26.342 623 481 140 27.586
SI. Brod 21.462 493 400 279 22.634
Vinkovci 62.376 685 1.300 1.576 65.937


Ukupno 188.891** 3.756 4.256 3.059 199.962


SI. Požega 46.718 506 640 375 48.239


SVEUKUPNO 235.609* 4.262 4.896 3.434 248.201


* Gospodarske
šume 232.389. Ostale su zaštitne šume i šume s posebnom namjenom.
** Površina šuma bez SI. Požege je posebno iskazana radi kasnije analize
samo dijela područja bez tog OOUR-a.


Tablica 2.


Stanje gospodarskih šuma po dobnim razredima


Dobni razred
Oznaka I II III IV V VI VII Ukupno
ha 31.689 26.771 52.757 49.901 46.391 19.061 5.816 232.386
14 11 23 21 20 8 3 100
000 m3
m3/ha —
3.013
112
11.389
216
14.984
300
16.641
359
6.784
355
1.860
319
56.672
243


Osnovom područja utvrđeni godišnji etat iznosi:
glavnog prihoda 704.600 m´1
prethodnog prihoda 628.000 m3


Ukupno
~ 1.332.000 m3


— Plan sječa (neto masa) za 1988. iznosi:
trupci (krupno drvo) 478.124 m3
tanka oblovina 126.176 m3
drvo za kemijsku preradu 203.815 m3
ogrjevno drvo 256.078 m3


Ukupno
1.064.593 m3


Šumsko uzgojni radovi za 1988. godinu (jednostavna biološka repro


dukcija)


priprema staništa
2774 ha


obnova šuma (pošumljivanje) 551 ha




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 73     <-- 73 -->        PDF

popunjavanje 1094 ha


njega i čišćenje 8478 ha


zaštita (din) 1,909.171


doznaka m3 1,251.000


Ukupno 12.897 ha


— Proširena biološka reprodukcija 1988. g.
pošumljivanje 950 ha
njega šuma 1.830 ha


Ukupno 2.780 ha


— 30. IX 1988. g. u ROŠ »Slavonska šuma« bilo je zaposleno 4.450 stalnih
radnika.
Ovih nekoliko podatka navedeni su samo radi najosnovnijeg uvida u sadašnje
stanje šuma i poslovanje na ovom području. No kako je ŠGP »Slavonska
šuma« dio šuma OOUR »SI. Požega« uvršteno tek nakon provedbe
Zakona o šumama 1985. g. radi korektne analize gospodarske politike i poslovanja
na području bivše Složene organizacije »Slavonska šuma«, u daljnjem
toku analize podatka, služit ćemo se samo podacima za 5 OOUR-a,
koji su se 1. 01. 1970. god. udružili u ŠPP »Slavonska šuma«.


Uzeo sam si u zadatak analizirati, da li se na našem gospodarskom području
vodila pravilna gospodarska politika ili se: »već decenijama vrši devastacija
šumskog fonda« kako to navode neki znanstveni radnici (vidi u
lit. 16) odnosno da 16.000 zaposlenih u šumarstvu veoma malo pridonosi
postojećem šumskom fondu koji je stvoren jednu, dvije ili tri generacije
ispred nas«.


Ovu ću analizu izvesti i posebno s podacima o sastojinama hrasta lužnjaka,
za koje se tvrdi (vidi u lit. 19) »Nestručni i nepravovremeni uzgojni
zahvati, posebno kod izvođenja oplodnih sječa, slabog i nedovoljnog pomlađivanja,
neprovedenih njega, fc prejakog intenziteta prorjeda u starijim sastojinama
« dovodi do »pada kvalitete sastojina i nikakove budućnosti šuma
i šumarstva tog područja .. .«.


Ove tvrdnje nisu ničim ograničene, a kako se one iznose u poglavlju 3.1.
Visoke regularne šume, uz naglasak i uže lociranje na nizinske šume hrasta
lužnjaka, smatramo da se te primjedbe i tvrdnje odnose i na naše područje,
jer »Slavonska šuma« gospodari sa 47%> svih šuma hrasta lužnjaka u SR
Hrvatskoj. Ovakove tvrdnje proturaju se i u rasprave o zakonskom reguliranju
problematike šumarstva, pri čemu se paušalno blati ugled struke, a
zakonskom regulativom pokušava šume po tim prijedlozima u prvom redu
»zaštititi« od stručnjaka u šumarstvu.


Na neke primjedbe i tvrdnje ne može se nažalost dati odgovor na temelju
analize podataka tj. pomoću brojki. Odgovor se može dobiti samo uvidom
u stvarno stanje na terenu. Vjerojatno bi se oko iznešenih tvrdnji, trebao
najviše zamislili naš Komitet za poljoprivredu i šumarstvo sa odnosnom Inspekcijskom
službom, te na to dali mjerodavno mišljenje.


U daljnjem toku rasprave pozabavit ćemo se sa dva osnovna gospodarska
problema, koji se mogu analitički sagledati i to:




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 74     <-- 74 -->        PDF

1. Gospodarenje šumama — ophodnja — produkcija — etat
2. Intenzitet prorjeđivanja.
GOSPODARENJE ŠUMAMA NA PODRUČJU »SLAVONSKE ŠUME«
OD 1970—1985. G.


Šumsko privredno poduzeće (ŠPP) »Slavonska šuma« nastalo je udruživanjem
(putem referenduma) iz 5 dotadašnjih radnih organizacija. Nakon
donošenja Zakona o udruženom radu organizacija je transformirana u Složenu
organizaciju udruženog rada (SOUR).


Ulaženje u motive, koji su doveli do ovakvog organizacijskog modela,
traži znatno veći prostor. Ovom prilikom ću samo navesti, da je na ovoj
reorganizaciji rađeno dugo, te da je kao podloga izrađen Elaborat »Projekt


o integraciji šumarstva Istočne Slavonije« na 172 stranice, te 48 stranica tabelarnog
prikaza organizacija koje su se udružile.
Uz prikaz kako smo gospodarili šumama, tj. što smo nakon osnivanja
poduzeća zatekli, a kakvo je stanje bilo 1985. g., prikazat ćemo u slijedećim
tabelama:


Tablica 3.


Analiza osnovnih gospodarskih pokazatelja o šumama


P> j vr šina Drvna S a Prirast Etat


Godina obraslo neobraslo Ukupno zaliha
ha 000 m:! m´Vba
1 2 3 4 5 6 7 8


31. XII 1969. 182.458 13.633 196.091 32.11.7 967 785 176
31. XII 1985. 188.891 11.071 199.962 46.772 1.549 1.130 247
Razlika 6.433 —2.562 + 3.871 +14.655 +71
j-


U periodu 1970—1985. je posječeno 15,799.000 m3 glavnog (54«/o) i prethodnog
(46°/o), tj. 5,22 m:"ha godišnje.
Tablica 4.


Analiza drvne zalihe po dobnim razredima


Godina L d ;
1—20 21—40 41—60
Dobn i61—80
razr e
81—100
d i
101—120 > 120 Ukupno
ha 30.765 44.441 36.080 38.022 19.183 10.541 2.426 182.458
31. XLL1969.
QQQ m:; 941 5.485 7.212 9.972 5.358 2.484 665 32.117
m :Vh — 123 200 262 279 235 274 176
ha 24.903 21.129 39.762 38.970 42.075 16.508 5.544 188.891
31. Xi.11985.
riQQ
JU U ! m3 — 2.599 8.879 12.238 15.278 6.075 1.731 46.772
m3/ha — 123 223 314 363 368 312 247
Indeks porasta
drvnezalihe
°/o — 0 111 120 130 156 114 140




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Komentar tablice 3. i 4.


Iz tih podataka prikazanih na tablicama 3. i 4. vidi se da je u analiziranom
periodu tj. za 16 godina:


— povećana površinama pod šumama za 6.433 ha, tj. za 402 ha godišnje,
— drvna zaliha povećana je za 14.655.000 m3, a prosječno po 1 ha za
71 m3 (razlika između drvne zalihe 31. XTI. 1969. g. i drvne zalihe 31. XII.
1985. g. u koloni 8 tablica 3),
— da je najviše rasla drvna zaliha po 1 ha u starijim dobnim razdobljima
(V — 130°/o i VI — 156%). Najstariji dobni razredi preko 100 i 120
godina moraju se izuzeti radi započete oplodnje sječe. (Do 1983. g. provodila
se je sječa velikog dijela hrastovih šuma sa oplodnjom od 100 godina).
— da je ostvarena produkcija od 0,68 m:w´/ha po formuli:
M 1986 + (prosječno od 1970. do 1986) —M 1970.


Pr = produkcija


M = drvna zaliha


Ako se od godišnje produkcije odbije godišnje posječena masa od 5,22
nr/ha tada se po 1 ha godišnje akumulira 4,66 m3. Svi ti naprijed navedeni
pokazatelji odnose se na šume i na ukupni potencijal područja iz analize tj.
na području SPP odnosno SOUR »Slavonska šuma« od 1970. do 1985. g.


Kako za naše poduzeće najveće površine i najveću vrijednost imaju šume
hrasta lužnjaka, posebno ćemo analizirati stanje tih šuma na dan 1. 1. 1986.
godine.


Za sada je u šumama hrasta lužnjaka utvrđena ophodnja od 120 godina
s tim da je manji dio već predviđen sa ophodnjama od 140 godina, a drugi
manji dio sa ophodnjama od 100 godina.


Iz razmjera dobnih razreda svih lužnjakovih šuma, kao i odnosne drvne
zalihe se vidi, da je ophodnja od 120 godina neodrživa, te da će se ona povećati
na 140 i više godina, kad dođu na red sječe petog dobnog razreda, gdje
je nagomilana ogromna drvna zaliha i čija površina je dvostruko veća od
normalne, ako se računa sa ophodnjama od 140 godina.


Pretpostavimo li da se u hrastovim šumama, kao i u prosjeku na tom
području, godišnje akumulira po 1 ha 4,0—4,5 m:!, tada se očekuje normalno
stanje, kako razmjera dobnih razreda, tako i 350 m:! prosječne drvne zalihe
u roku od 15—20 godina.


ETAT MEĐUPRIHODA — INTENZITET PRORJEĐIVANJA


Utvrđivanje etata prethodnog prihoda, vrši se na području ROŠ »Slavonska
šuma« na temelju prethodno utvrđenih numeričkih pokazatelja, uspješno
ostvarene prorede u sastojinama sličnih karakteristika (iskustva),


* Zamjerka koja se može staviti na ovaj obračun je činjenica da je u toku
promatranog perioda mijenjane tarife kod izrade šumsko-gospodarskih osnova.


ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 77     <-- 77 -->        PDF

prirasno prihodnih tablica koje su stajale na raspolaganju stručnjacima i
provjeravanja pomoću Klepčev e formule za etata međuprihoda. Ovakav
način utvrđivanja etata međuprihoda moguć je u uvjetima približno normalnih
sastojina. Ako je pak u nekoj sastojini utvrđen broj stabala za glavne
vrste drveća koji je niži od podataka iz prirasno prihodnih tablica, u tom
se slučaju proreda svodi na minimum usmjerena na sanitarnu sječu, odnosno,
izuzetno na prorjeđivanje pojedinih grupa, koje su normalnog obrasta
i sklopa za tu dob.


U poslijeratnom razdoblju su se problematikom rasta i prirasta, te načinom
utvrđivanja etata međuprihoda bavili mnogi znanstveni radnici (K1 epac,
Dekanić, Hren, Cestar, Pranjić, Kovačić i dr.). Cilj
svih tih znanstvenih istraživanja je bio kako izgospodariti optimalne tipove
šuma u našim ekološkim uvjetima, a što znači »izgospodariti optimalni broj
stabala i optimalnu drvnu zalihu kojom se u određenoj starosti postiže najveći
prirast, kao i kritični broj stabala i kritičnu drvnu masu koja se nalazi
na donjoj granici, koju treba zadržati u sastojini da ne dođe do pada proizvodnje
« (12).


Odgovor na to pitanje, po našem mišljenju samo djelomičan, dobili smo
kroz radove Šumarskog instituta Jastrebarsko, čiju ekipu je prilikom istraživanja
vodio dr. Cestar , a čiji finalni proizvod su prirasno prihodne tablice
(lit. 7). Ove tablice odražavaju mogućnost i optimalnu proizvodnju ako
se šumama gospodari kako smo u njima do sada gospodarili, a do kojih su
optimalnih stanja svojim istraživačkim radom došli istraživači toga instituta.
Svi ti rezultati su ostvareni uz postavljene ciljeve gospodarenja koji su
definirani ekonomskom zrelošću naših šuma ili utvrđeni Zakonom o šumama.


Nove spoznaje o većim mogućnostima produkcije u našim šumama,
započeo je istraživati Dekanić . Ova bi istraživanja svakako trebalo nastaviti
pri čemu koristiti i spoznaje do kojih je došao kroz svoja istraživanja
dr. Kovači ć koji je istraživao utjecaj distribucije broja stabala
na prirast u šumama hrasta lužnjaka.


Nažalost ima znanstvenih radnika koji iz određenih podataka, a bez
argumenata, izvode pogrešne zaključke. Jedan od takovih je zaključak: »da
nije bilo jasno definirano, koliko drvne mase treba u pojedinom dobnom
razredu proredom posjeći, te zaključak kako je radi toga došlo i dolazi do
utvrđivanja prejakog intenziteta prorjeđivanja u starijim sastojinama hrasta
lužnjaka« (vidi lit. 14).


Suprotno tom mišljenju Dekani ć je provodio pokuse u sastojinama
90—100 godina starosti sa jakim intenzitetom prorede, mjerenjem utvrdio
neznatno smanjenje prirasta i tvrdi: »Pravilnom pripremom sastojina za
rcgeneraciju primjenom svijetlih proreda (sječa i do 100°/o prirasta) mi možemo
zamijeniti sve faze oplodne sječe za obnovu sastojina« (vidi u lit. 19).
Pri tome sklop se samo djelomice prekida i zbog toga ne dolazi do zakorovljenja.


Slijedom misli prof. K1 e p c a koji kaže: »Kada se određuje prirast
pojedinih sastojina — treba imati pred očima ne samo konkretno stanje
nego i dosadašnji način gospodarenja«, naveo bih samo neke od nedaća
koje su lužnjakove šume prošle da bi ih mogli promatrati nakon isteka 100
i više godina a to su:


187




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 78     <-- 78 -->        PDF

A) Sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama spominje se tokom čitavog
njihovog razvitka, posebice od 1901. godine, zatim intenzivnije 1910.
i 1911. godine (sušenje 200—300.000 m:i). Posebno bih naveo za ovu priliku
sušenje iz 1924. i 1925. godine (vidi u lit. 14) kada ing. D. Muždeka navodi:
»Ako se intenzitet sušenja izrazi u postocima koji pokazuju koliko su drvne
mase od celog kubnog sadržaja odnosno sastojine osušilo onda se poslednje


sušenjeovako:
hrastika na području Kraljevske direkcije šuma Vinkovci kretalo
Tablica 7.
Intenzitet Površine šuma ha
sušenja zapadne šume istočne šume ukupno
15% 2.470 19.000 21.470
30°/«
50»/o
75"/«
100%*
3.000
1.550
1.260
2.650
7.750
1.780
1.330
50
10.750
3.330
2.590
2.700
UKUPNO 10.930 29.910 40.840


Na zapadu se osušilo svega oko 800.000 m3 a na istoku 950.000 m3. Svega
se osušilo 1,850.000 m3, što predstavlja 10 godišnji prirast na drvnoj masi
posavskih šuma«, (citat završen).


Tadašnja Kraljevska direkcija šuma Vinkovci je gospodarila sa 51.980 ha
nizinskih šuma što znači da je sušenjem bilo obuhvaćeno preko 78°/o površine.


Sušenje se dakako nastavilo i u poslijeratnom periodu. Prema analizama,
koje je proveo B. Jureš a (vidi u lit. 7) »U u cijelom razdoblju od
1950—1985. godine osušilo se prosječno godišnje 0,57 m3 po hektaru, što
iznosi 0,20% od drvne zalihe« (hrasta 0,28 m3 ha — 0,15% od drvne zalihe).


B) Sušenje nizinskog brijesta u razdoblju od 1930—1980. g. na području
nizinskih šuma istočne Slavonije potpuno se osušio. Kao jedna od
glavnih vrsta drveća uz hrast i poljski jasen nestao je iz svih starijih sastojina,
pa danas kao raritet promatramo 16 starih stabala nizinskog brijesta
u odsjeku 3a šumskog predjela Sjeverno Radiševo.


Prema podacima šumsko-gospodarske osnove za Vrbanjske šume (C r-
n a d a k 1937. g.) na 9.099 ha površine utvrđena je slijedeća drvna zaliha:


Tablica 9.


Vrst drva Drvna zaliha
m3 m3/ha Učešće
hrast lužnjak
jasen
brijest
ostalo
462.365
226.938
351.256
211.653
50
25
38
23
37
18 |
28 63´Vo
17 J
ukupno 1,252.212 136 100




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 79     <-- 79 -->        PDF

C) Problem poljskog jasena pokazuje se u činjenica da se danas u šumama
hrasta lužnjaka od glavnih vrsta zadržao jedino s lužnjakom poljski
jasen. No poljski jasen ne može zbog tehnoloških svojstava imati istu ophodnju
kao hrast lužnjak. Njega valja u dobi od 80 do 100 godina posjeći
uz zadržavanje sjemenjaka u sastojim.


U uređajnom razredu hrasta lužnjaka od 120 godina imamo danas slijedeću
zastupljenost jasena u °/o-cima od ukupne drvne zalihe:


II. dobni razred 16,5«/o V. dobni razred 14% (8)*
III. dobni razred 11 «/<» VI. dobni razred 10<>/o (6)*
IV. dobni razred 10 °/o VII. dobni razred 6°/o
* pretpostavljeno učešće poljskog jasena (autor)
Zastupljenost poljskog jasena u V. i VI. dobnom razredu je prevelika
u odnosu na današnja saznanja. Taj poljski jasen, ako je u grupimičnoj
smjesi, često se ne može posjeći, a da se pri tom ne ugrozi budućnost sastojine.
Do ovog stanja vjerojatno je došlo zbog već prethodno navedenog
sušenja hrasta lužnjaka i nizinskog brijesta, kao i nedovoljnog tretiranja
ovih sastojina u ratnim i poratnim vremenima kada se je gospodarilo na
temelju brze inventarizacije.


Iz svega naprijed navedenog izvodimo slijedeće


ZAKLJUČKE


— Šumarski stručnjaci jedne generacije bitno utječu na šume na području
na kojem djeluju. Sagledavanje tog utjecaja može se bolje uočiti samo
ako se promjene na šumsko-gospodarskom području promatraju u dužem
vremenskom periodu. Pri tome nikako ne stoji tvrdnja da oni veoma malo
pridonose postojećem fondu koji je stvoren više generacija prije njih.
— Analizom podataka smo utvrdili da je na našem području bitno povećana
ukupna drvna zaliha po 1 ha a naročito u starijim dobnim razredima.
Prema tome za ovo područje ne stoji ni tvrdnja da se već decenijama vrši
devastacija šumskog fonda kroz prejak intenzitet sječa u starijim šumama.
— Analizom stanja u sastojinama hrasta lužnjaka smo utvrdili:
1. Da je prosječno stanje drvne zalihe u svim dobnim razredima gotovo
na nivou teoretskih vrijednosti za odgovarajuća stanja kako je sagledava
današnja znanost o proizvodnim mogućnostima tih šuma. Kao takove one
imaju odličnu perspektivu tim više što se približavaju normalnoj šumi kojaće uskoro imati i normalnu drvnu zalihu.
2. Na našem području je od 1970. do 1985. g. ostvarena prosječna produkcija
po 1 ha od cea 9,60 m1, a u hrastovim šumama vjerojatno i više. Ako
se od ove produkcije i dalje bude sjeklo oko 5 m3/ha godišnje, tada će se
godišnje i dalje akumulirati 4—4,5 m:!/ha a normalno stanje od 350 m3/ha
u hrastovim šumama će se postići u narednih 15—20 godina.
3. Kako se iz podataka vidi na ovom se području povećava površina pod
šumama. U periodu od 1970—1985. g. oko 400 ha godišnje, a srednjoročnim
planom proširene biološke reprodukcije je predviđeno od 1986—1990., 950 ha
godišnje. Prema tome u ovim šumama može se u narednom periodu raču


ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 80     <-- 80 -->        PDF

nati sa progresivnom potrajanošćn, koja će ubuduće zadovoljavati ne samo
sve veće potrebe društva za proizvodima šumarstva nego i povećanim općekorisnim funkcijama od šuma. U narednom periodu može se analiziranom
području računati s povećanjem sadašnjeg clata od 1,130.000 m3 godišnje na
1,300.000 do 1,400.000 ma godišnje. (11).


4. Sastojine hrasta lužnjaka koje po drvnoj zalihi, broju stabala i njihovoj
strukturi i kvaliteti zaostaju, posjeći će se sa ophodnjama od 100 i
120 godina, dok će se za većinu sastojina ophodnja prolongirati na 140
i više godina.
5. Prorede se u svim dobnim razredima tretiraju u prvom redu kao uzgojna
mjera. Odlučno se odbacuje tvrdnja da je oko intenziteta prorjedivanja
u dosadašnjem radu bilo nekih nejasnoća i dilema, a pogotovo da su
se u starijim šumama sjekla kvalitetnija stabla kako bi se namirivao nedostatak
glavnog prihoda. Ovu tvrdnju iznosimo za načelno postavljanje
zadataka u gospodarske osnove a što se u praksi i provodi, što nikako ne
isključuje mogućnost i pojedinačnih promašaja.
6. Sadašnje stanje u nekim šumama hrasta lužnjaka ne može nas zadovoljiti,
no u ocjeni toga stanja glavne razloge pripisujemo sušenju hrasta
lužnjaka, sušenju nizinskog brijesta, te zakašnjeloj sječi poljskog jasena u
tim šumama za vrijeme rata i u poslijeratnom periodu.
7. Pojave sušenja šuma, koje se dešavaju u posljednje vrijeme, nisu jako
izražene u području nizinskih šuma hrasta lužnjaka. Neki čak šumarski
stručnjaci smatraju da su one na nivou dugogodišnjeg prosjeka. Mišljenja
smo da ta pojava koja je i vjerojatno u najvećoj mjeri uzrokovana novim
poremećajima može biti jedini zabrinjavajući faktor za budućnost šuma i
šumarstva ovog područja.
8. Do sada su znanstveno utvrđene neke aktivnosti šumarstva koje dovode
do poremećaja u ekosistemu šuma. Zadatak je struke i znanosti da
zajednički pronalaze najpovoljnije postupke za rad u šumi koje će u najvećoj
mjeri pomiriti najčešće suprotne interese koji se pojavljuju uvođenjem
moderne tehnologije s većini ekonomskim efektima s problemima
zaštite šuma, te očuvanju stabilnosti ekosistema šuma.
LITERATURA


1.
Bezak, K., Proučavanje strukture i veličine sastojinskog debljinskog prirasta
hrasta lužnjaka (Quercus robur) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
(Genisto elatae — Quercetum roboris, Horv. 1938). Šumarski institut
Jastrebarsko, Radovi br. 52, 1982.
2.
Dekanić , I., Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u Slavonskoj
šumi hrasta lužnjaka. ŠPP »Slavonska šuma«, Zagreb, 1976.
3.
Dekanić , I., Način i intenzitet proreda u šumi hrasta lužnjaka i običnog
graba. SOUR »Slavonska šuma«, Vinkovci, 1980.
4.
Dekanić , I., Mogućnosti unapređenja šumske proizvodnje primjenom uzgojnih
mjera — proreda — u prirodnim šumama. Jugoslavenski simpozij o šumskim
proredama, Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar, Beograd, 1985.
5.
Đ o r đ e v i ć, P., Bolest slavonskih hrastika. Beograd, 1930.
6.
Hren , V., Ocjena stanja sastojine i jačine uzgojnog zahvata uz pomoć frekvencijske
krivulje. Šumarski list 1—2, 1958, str. 5—14.
190




ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 81     <-- 81 -->        PDF

7.
Hren , V., Kovačić , D., Normalna raspodjela stabala po debljinskom stupnjevima
i dobnim razredima u ekološko gospodarskim tipovima šuma: II G-10;
II G-ll; II G-12; II G-13; II G-22. Šumarski institut Jastrebarsko, radovi 72,
1987.
8.
Jur e š a, B., Sušenje šuma na području jugoistočne Slavonije. Šumarski list
1—2, 1988, str. 51—64.
9.
Klepac , D., Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Zagreb, 1963.
10.
Klepac , D., Uređivanje šuma, Zagreb, 1965.
11.
Klepac, D., Etatne mogućnosti »Slavonske šume«. Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1985.
12.
Klepac , D., O numeričkim proredama (rukopis), str. 1—38.
13.
Kovačić , Đ., Raspodjela učestalosti broja stabala i drvne mase kao mjera
unapređenja šumske proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka
u SR Hrvatskoj, Doktorska disertacija, Zagreb, 1981.
14.
Matić , I., Intenzitet proreda i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i
pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka — umnoženo ciklostilom, Zagreb, 1984,
str. 1—10.
15.
Muž deka, D., Stanje šuma Kr. direkcija šuma Vinkovci. Referat povodom
ekskurzije studenata Visoke šumarske škole iz Brna, Vinkovci, 1927, str. 1—27.
16.
S a b a d i, R., Krznar, A., J a k o v a c, H., Koliko društvena zajednica pridonosi
održavanju i proširenju potencijala općih koristi od šume? Šumarski
list 5—6, 1988, str. 255—265.
17.
Služba za uređivanje šuma ROŠ »Slavonska šuma«, Analiza šumsko gospodarskih
osnova područja Našice, Osijek, P. Slatina, Slavonski Brod i Vinkovci,
Osijek, 1970.
18.
Šumsko gospodarska osnova područja na Slavonsko-baranjskom šumsko gospodarskom
području, Vinkovci, 21. 12. 1987.
19.
Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskih uvjetima. Zbornik plenarnih
referata i sažetak priopćenja. Zagreb, 1988.
20.
Unapređivanje gospodarenja u hrastovim šumama, Osijek, 17. 12. 1982. — Stenogram
sa održanog savjetovanja, str. 1—69.
Forest Management in the Arefa of R. O. š. »Slavonska šuma« with Particular
Reference to Common OAK Forests


Summary


Through the analysis of the present conditions of the forests in the area of
the R.O.Š. »SLAVONSKA ŠUMA« and of the changes which occurred over the
period between 1970 and 1985, the author has found out as follows:


— the workers employed in forest management greatly influence the condition
of the forests under their management, which can be noticed only if this
influence is considered over a longer period of time;
— the average wood stock, particularly that of the common oak trees, are
almost at the theoretical level established by the current scientific knowledge
about the productive capacity of such forests. This considered, and particularly
in view of the age structure, these forests have an excellent perspective. Taking
into account the production of 9.60 m´/ha and the existing wood stock which amasses
every year, in approximatelly 15 to 20 years we can expect a normal state and
normal wood stock of 350 m:l per hectare;
— in cases when in certain stands the situation is not quite satisfactory, the
author states a number of historical events which could have caused such conditions,
but he resolutely rejects the idea diffused by some scientists who assert
that such conditions are the result of the international approach by the operativestaff prescribing and carrying out too intensive thinning of the older stands, thus
decreasing the production, which leads to the devastation of such stands.
191