DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 80 <-- 80 --> PDF |
nati sa progresivnom potrajanošćn, koja će ubuduće zadovoljavati ne samo sve veće potrebe društva za proizvodima šumarstva nego i povećanim općekorisnim funkcijama od šuma. U narednom periodu može se analiziranom području računati s povećanjem sadašnjeg clata od 1,130.000 m3 godišnje na 1,300.000 do 1,400.000 ma godišnje. (11). 4. Sastojine hrasta lužnjaka koje po drvnoj zalihi, broju stabala i njihovoj strukturi i kvaliteti zaostaju, posjeći će se sa ophodnjama od 100 i 120 godina, dok će se za većinu sastojina ophodnja prolongirati na 140 i više godina. 5. Prorede se u svim dobnim razredima tretiraju u prvom redu kao uzgojna mjera. Odlučno se odbacuje tvrdnja da je oko intenziteta prorjedivanja u dosadašnjem radu bilo nekih nejasnoća i dilema, a pogotovo da su se u starijim šumama sjekla kvalitetnija stabla kako bi se namirivao nedostatak glavnog prihoda. Ovu tvrdnju iznosimo za načelno postavljanje zadataka u gospodarske osnove a što se u praksi i provodi, što nikako ne isključuje mogućnost i pojedinačnih promašaja. 6. Sadašnje stanje u nekim šumama hrasta lužnjaka ne može nas zadovoljiti, no u ocjeni toga stanja glavne razloge pripisujemo sušenju hrasta lužnjaka, sušenju nizinskog brijesta, te zakašnjeloj sječi poljskog jasena u tim šumama za vrijeme rata i u poslijeratnom periodu. 7. Pojave sušenja šuma, koje se dešavaju u posljednje vrijeme, nisu jako izražene u području nizinskih šuma hrasta lužnjaka. Neki čak šumarski stručnjaci smatraju da su one na nivou dugogodišnjeg prosjeka. Mišljenja smo da ta pojava koja je i vjerojatno u najvećoj mjeri uzrokovana novim poremećajima može biti jedini zabrinjavajući faktor za budućnost šuma i šumarstva ovog područja. 8. Do sada su znanstveno utvrđene neke aktivnosti šumarstva koje dovode do poremećaja u ekosistemu šuma. Zadatak je struke i znanosti da zajednički pronalaze najpovoljnije postupke za rad u šumi koje će u najvećoj mjeri pomiriti najčešće suprotne interese koji se pojavljuju uvođenjem moderne tehnologije s većini ekonomskim efektima s problemima zaštite šuma, te očuvanju stabilnosti ekosistema šuma. LITERATURA 1. Bezak, K., Proučavanje strukture i veličine sastojinskog debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robur) u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae — Quercetum roboris, Horv. 1938). Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi br. 52, 1982. 2. Dekanić , I., Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u Slavonskoj šumi hrasta lužnjaka. ŠPP »Slavonska šuma«, Zagreb, 1976. 3. Dekanić , I., Način i intenzitet proreda u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba. SOUR »Slavonska šuma«, Vinkovci, 1980. 4. Dekanić , I., Mogućnosti unapređenja šumske proizvodnje primjenom uzgojnih mjera — proreda — u prirodnim šumama. Jugoslavenski simpozij o šumskim proredama, Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar, Beograd, 1985. 5. Đ o r đ e v i ć, P., Bolest slavonskih hrastika. Beograd, 1930. 6. Hren , V., Ocjena stanja sastojine i jačine uzgojnog zahvata uz pomoć frekvencijske krivulje. Šumarski list 1—2, 1958, str. 5—14. 190 |