DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1990 str. 96 <-- 96 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Zbornik radova JOSIP KOZARAC književnik i šumar Izdavač: JAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci 1988. Centar za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima organizirao je u povodu 80. godišnjice smrti Josipa Kozarca znanstveni skup, koji je održan 19. i 20. prosinca 1986. godine u Vinkovcima. Zbornik radova ovog Skupa izašao je datumiran s 1988. godinom. Sadržaj tog Zbornika ili drugim riječima sadržaj Znanstvenog skupa predočujemo u dva dijela. U prvom dijelu izlaganje je prof. dr. Dušana K1 e p c a, izvanrednog člana JAZU i voditelja Centra u Vinkovcima, prilikom prezentiranja Zbornika 7. prosinca 1989. godine u Vinkovcima, a u drugom dijelu ostali sadržaj. 1. Izlaganje prof. dr. Dušana Kl epc a Pred tri godine, upravo 19. i 20. prosinca 1986, Centar za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima organizirao je Znanstveni skup u povodu 80. obljetnice smrti Josipa Kozarca. Tom prilikom podneseno je 13 referata i to 7 iz područja književnosti i 6 iz područja šumarstva. Ti su referati u cijelosti tiskani u Zborniku »Josip Kozarac — književnik i šumar« na 222 stranice u izdanju spomenutog Centra u Vinkovcima financijskom pomoći »Slavonske šume« a posebno vinkovačkog šumarstva. Tako su se vinkovački šumari odužili svome sunarodnjaku, velikom slavonskom i hrvatskom književniku i šumaru Josipu Kozarcu. Pošto vam je akademik Frange š predstavio književni dio Zbornika radova o Josipu Kozarcu, dopustite mi, da ja to učinim za šumarski dio tog Zbornika. Kao što rekoh, iz područja šumarstva ima 6 referata. Ti se referati odnose na slavonsko šumarstvo. Tu je hrast najraširenija i najvrednija vrsta drveća. U slavonskoj šumi žive hrastovi nalik na nekadašnje krajiške vojnike koji su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu, rekao bi Josip Kozarac. To je razlog da je Mirko Vidaković s Ivom Trinajstićem obradio hrast lužnjak s botaničko-morfološko-genetičkog gledišta u radu »Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka«. Latinsko ime Quercus robur odnosi se na hrast lužnjak koga zovu također i Quercus pedunculata. Hrast lužnjak zauzima vrlo prostrani areal u Evropi, od obale Atlantskog oceana na zapadu do Ukrajine na istoku i od Baltika na sjeveru do Sredozemlja na jugu. Zasada je utvrđeno da se unutar vrste Quercus robur mogu razlikovati nekoliko geografskih rasa (podvrsta). Mirko Vidaković i Ivo Trinajstić navode u svome radu pregled nižih taksona vrste Quercus robur u flori Jugoslavije. Hrast lužnjak je vrlo polimorfna i genetički varijabilna vrsta. Genetička varijabilnost utvrđena je pokusima o provenijencijama hrasta lužnjaka. Takav pokus izveden je u Zap. Njemačkoj, u pokusnoj šumi Šumarskog fakulteta u Gottingenu. Još i danas su mi u živom sjećanju uspomene iz pokusnog polja spomenutog Fakulteta kad mi je svojedobno prof. Krahl Urban rekao: »A sad ću Vas provesti 206 |