DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 105 <-- 105 --> PDF |
GOSPODARENJE SA ŠUMAMA U JUGOSLAVIJI DO 1945. GODINE NIJE BILO STIHIJSKO U svom prikazu »Neke istorijske karakteristike šuma i šumske privrede Jugoslavije« obavljenog u ediciji »Šume i prerada drveta Jugoslavije«1 Dušan Simeunovi ć navodi, da je »podruštvljenjem nedržavnog šumskog poseda... stvorena mogućnost da se dotadašnje primitivne i ekstenzivne metode gajenja i eksploatacije šuma postupno i planski zamene savremenim metodama« (str. 8.). Kako je podruštvljenje do tada nedržavnih šuma odnosno »komunalnih, plemenskih, banaka, akcionarskih društava i velikih posednika, te šume zemljišnih zajednica i imovnih opština« kojih su šume (i ostala zemljišta) proglašena općenarodnom imovinom, to bi značilo da do tada u pretežnom dijelu šuma nije bilo racionalnog gospodarenja. Takav pogled na prošlost našeg cjelokupnog šumarstva nije osamljen, posebno povjesničara od struke pa i kod mlađih šumara (da se o novinama i ne govori). Tako sam, npr. kao recenzent u povijesnom pregledu jedne regije takav navod brisao, a u prikazu jednog šumskog kompleksa od Uredništva edicije zatražio da taj navod autor dokaže. Ako je navod autora točan, postavio sam pitanje, kako je onda moguće, da je iz tog šumskog kompleksa već 1945. godine alimentirala pilanu, koja je za preradu drva iz tog kompleksa bila sagrađena još u prošlom stoljeću? Uostalom, dokaz o stanju gospodarenja s tom šumom od unatrag bar stotinu godina postoji u gospodarskoj osnovi izrađenoj poslije Oslobođenja odnosno u reviziji te osnove. Kako je D. Simeunović za »uništavanje dalmatinskih šuma« okrivio posebno Mlečane, to se prvo osvrćemo na tu tvrdnju, a zatim na ostale koje ne odgovaraju stvarnosti ili su prikazane izvan općih prilika u odnosnom vremenu, dakle nedijalektički. 1. MLETAČKA DRŽAVA I ŠUME NA NAŠEM JADRANSKOM PODRUČJU »Mlečani su za vreme svoje vladavine (XV — XVII vek) bezobzirno uništavali dalmatinske šume radi dobijanja građevinskog materijala i ogrevnog drveta, a Venecija je posebno koristila drvo iz naših šuma za građenje brodova i za temeljenje (pilotiranje) najvećeg broja zgrada koje čine današnju staru Veneciju« (str. 4.) tekst je D. Simeunovića. Za pitanje, da li su Micani uopće ili u kolikoj mjeri »bezobzirno uništavali dalmatinske šume« imademo dva odgovora. Prvi odgovor slijedi iz činjence, da su Mlečani većim ili manjim dijelom Dalmacije s otocima vladali gotovo četiri stoljeća tj. do pred sam kraj XVIII. stoljeća, kada je Napoleon (1797. god.) likvidirao Veneziju kao državu ustupivši je zajedno s do tada mletačkim zemljama od Istre do Dalmacije Austriju u zamjenu za Nizozemsku. Kako su Mlečani na istarsko-dalmatinskom području smatrali svojim sastavnim dijelom zar bi bez ikakvih ograničenja prepustili šume na tom području uništenju mjesto da vode računa o tim krajevima kao traj 1 Više autora: šume i prerada drveta Jugoslavije. Edicija za XVIII IUFRO svjetski kongres održan u Ljubljani 1986. god. — Prikaz ove knjige nalazi se u Šumarskom lislu br. 11—12 1986., str. 566—569. 307 |