DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 109     <-- 109 -->        PDF

i pismene ponude otvarale se ne samo pred prodajnom komisijom nego i pred
dražbovaleljima, pa prema tome nije bilo mogućnosti nikakvog mešetarenja.
Kao primjer navodimo prodaju hrvatskih stabala u šumama II. Banske imovine
općine (Petrinja) prema podacima objavljenim u Šumarskom listu 1889. godine
(str. 83. i 132.) Na prodaju iznijeto je osam skupina u osam šumskih predjela,
ali prodanu je samo sedam. Prodano je bilo 426 hrastovih stabala-s iskličnom
cijenom 15.675 forinti, a prodani su (dostalna) vrijednost) za 26.802 for. ili
za IQfity/o više. Dostalci tih sedam skupina bilo je pet dražbovatelja. Za osmu,
neprodanu skupinu (u šumi Nartak) od 674 hrastova stabla raspisana je ponovna
dražba na kojoj su stabla prodana, ali ispod iskličnc cijene. Isklična cijena u
obje dražbe bila je 1935 for. a dostalna 1877 for. (što dokazuje da se radilo i o
manje kvalitetnim stab lima nego u već prodanim skupinama).


Može se postaviti pitanje, kako mogu biti tako velike razlike između isklične
i dostalne (postignute cijene? I ne samo u ovom, nego i u drugim slučajevima,
kako možemo saznati iz podataka u Šumarskom listu (za većinu slučajeva, vjerojatno,
jedini izvor podataka). Prvi je, što je između kalkulacije isklične cijene
i dana dražbe prošao veći vremenski razmak (ponekad i više mjeseci), pa su
prema tome nastupile i promjene na drvnom tržištu. U ovom slučaju na drvnom
tržištu u času dražbe bile su povoljnije nego u času kalkulacije isklične cijene,
ali ima i obratnih slučajeva, kada ponuđena drvna masa ostaje neprodana. Drugo,
procjena kupca bilo s kojeg razloga ne mora biti istovjetna s procjenom prodavača
(šumara procjenitelja) a i drvna masa mu je nužna pa nudi višu dostalnu
cijenu, koja nerijetko može biti i znatno viša nego drugog reflektanta za istu
drvnu masu. Primjer iz moje prakse: kod prodaje hrastovih stabala ZZ Stupnik
(kod Zagreba u predjelima Gardun i Dolenica) dostalna cijena bila je oko 50:´/o
viša od isklične. Zašto? Isklična cijena kalukulirana je za prodaju svih stabala
kao cjeline i na osnovu procjene sortimenata svakog stabla prema uzansama,
ali je ZZ odlučila, da prodaja bude po pojedinim stablima, kako bi i pojedinci
mogli kupiti potrebnu građu. Dok je kalkulacija za tanja stabla bila prema cijenama
stupova za vodove, pojedini kupac takva je stabla kupovao za grede i mogao
više platiti to više, što su stabla bila tako rekuć pred njegovom kućom.
Cijena pilanskih trupaca III. klase bila je niža od cijene oblovine za izradu pragova,
ali ih je jedan kupac sve platio za pragovsku, jer mu je trebala za ugovorenu
isporuku željezničkih pragova. Pa, iako je zarada bila možda manja,
glavno da posao nije propao.


Između dva rata u Šumarskom listu nalaze se redovno samo oglasi o prodajama
drva (to je ujedno bio i doprinos državnih šuma, šuma imovnih općina i
zemljišnih zajednica za financiranje Šumarskog lista). Jedan izuzetak je saopćenje
pod naslovom »Velika potražnja za bukovinom«, objavljenom u 4. broju Šumarskog
lista iz 1941. godine a za prodaje izvršene u 1940. i 1941. godini. Vrijednost
ovog saopćenja manje je u tome, da je za prodaju bukovih stabala iz Crno
Kamanje uz sudjelovanje šestorice dražbovatelja najviša dostalna cijena za 61´Vo
premašila iskličnu a više u tomee, da je pilanska bukovina postigla cijenu višu
od pilanske oblovine jelovine!


Valja naglasiti, da su isklične ili ugovorne10 cijene drva na panju (šumska
lakša) detaljno kalkulirane. Primjerak takve kalkulacije objavit ću posebno kao


10 J. Waszner : Kalkulacija šumske takse, šumarski list br. I. i V.,/1924.,


A. Lohwass e r: O postotku poduzetničke dobiti, šumarski list br. 11/1924.,
R. Pipan : Izračunavanje šumske takse, šumarski list br. 5/1935. i drugi.