DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 111 <-- 111 --> PDF |
ugovora. Tako Mira Kolar-Dimitrijević14 piše: »Kao i ranije zarade su se i tada umanjivale različitim globama. Tako je jednom 1937. godine za bukvu koja je bila označena kao sjemenjača, a radnici ju posjekli, čitava partija Dane Škendera bila globljena sa 312 dinara« (str. 232). Poduzeće je, dakle, odštetu i globu koju je Šumska uprava obračunala za posječeno nedoznačeno stablo refundiralo od neposrednog izvršitelja. Tako i ovaj primjer potvrđuje, da se ne može baciti anatema na rad šumara i šumarske struke u prošlosti, kako to proizlazi iz već navedene tvrdnje D. Simeunovića, da se racionalno počelo gospodariti šumama tek poslije Oslobođenja, poslije 1945. godine. 3. ZAKLJUČAK Na kraju, uz već naprijed izrečene pozitivne ocjene za gospodarenje s našim šumama u prošlosti, prije drugog svjetskog rata, da navedem i ocjene I. S m ilaja i A. Abramovića. Ing. I. Smilaj u referatu održanom na 57. redovnoj glavnoj skupštini Jugoslavenskog šumarskog udruženja 3. septembra 1933. u Banja Luci15 konstatira: »Vodeći racionalno gospodarenje — svaka imovna općina prema svojim specijalnim prilikama — imovne općine do svjetskog rata i za vrijeme svjetskog rata vršile svoju zadaću ...« Ing. A. Abramović pak 1940. godine naglašava da »smatra dužnošću svoje prve misli obratiti našim pokojnicima i u dubokom pijetetu pokloniti se sjenama naših stručnih velikana, koji su kao pokretači i nosioci šumarskih ideja sa mnogo borbe, energije i poleta utirale staze našem narodnom šumarstvu i stvorili neprolazne vrednote za naše mlađe generacije na polju šumarstva«."1 Pozitivnih ocjena šumarskog rada, a time i racionalnog gospodarenja pa i unapređenja šumske proizvodnje, može se naći i za oostale dijelove Jugoslavije. Takvim se, bez sumnje, može ocijeniti i inventarizacija šuma, koje je proveo dr Dragoljub Petrović sa suradnicima tridesetih godina na području koje je oslobođeno ratom 1912. godine tj. od bosanske granice u području Čajnića i Foče do Kajmakčalana? Ti su podaci, da napomenem, objavljeni i u Šumarskom listu.17 Završavajući ovaj osvrt naglašavam, da mi je bila osnovna svrha upozoriti buduće pisce s područja povijesti šumarstva na nužnost realnog i dijalektičkog prikaza što znači ne samo s gledišta u času pisanja nego uzimajući u obzir cjelokupnost životnih uslova odnosnog vremena. Smatram, nadalje, da u prikazima povijesti šumarstva cijele države Jugoslavije treba naglasiti, pogotovo ako je tekst namijenjen inozemstvu, da Jugoslavija datira od kraja 1918. godine, a jedinstvena šumarska politika zapravo od 1929. godine, kada je, tek u uslovima diktature, bio donesen Zakon o šumama za cijelu državu. Oskar Piškork 14 Dr M. Kola r-D imitrijević: Položaj šumskih radnika u šumi Garjevica kod Cazmc u deceniju pred drugi svjetski rat, objavljen u Zborniku »ČAZMA 1226—1976.« Čazma, 1979. 15 I. Smilaj : Pitanje imovnih općina. Šumarski list, br. 10/1933. 16 A. Abralović : Proglas predsednika Društva članovima, šumarski list, br. 4—-5/1940. 17 D. Petrović : Površine šuma Južne Srbije. Šumarski list, br. 8—11/1935. |