DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Pogovor Literatura Pregledana arhivska građa i objavljeni izvori slika, karata i tablica Bilješka o piscu Prilozi — pregled listača i četinjača Hrvatskoga zagorja Prema autoru ... u svom tristoljetnom razvoju, od XVII. do XX. stoljeća, perivoji uz dvorce Hrvatskoga zagorja razvijali su se u kontekstu srednjoevropske vrtne umjetnosti — od ranobaroknog vrta XVII. st., preko baroknog vrta XVIII. st., pa engleskog i romantičarskog perivoja do historički oblikovanih vrtnih prostora. Prema oblikovanju i prostornoj organizaciji svi ti perivoji su: pejzažno oblikovani, geometrijski oblikovani, pejzaž- NEKE TEME IZ ŠUMARSTVA U TRI INOZEMNE PUBLIKACIJE Časopisi, iz kojih se prikazuju neki članci, neki su datumirani s 1988. godinom, ali su Savezu DITHŠDIH stigli u 1989. godini. 1. Zbornik VEDECKE PRACE (Znanstveni radovi), kojeg izdaje Institut za istraživanja u šumarstvu u Zvolenu, u 38. svesci, datumiranoj s 1988. godinom, sadrži 21 znanstveni rad Instituta. Od ovih izdavajamo radove Ivana W o 1 f a: Rentabilnost proizvodnje pojedinih šumskih vrsta, Dagmara Švanterova: Analiza izabranih problema između šumarstva i drvne industrije i Ondrije Čizmar a — Jana H a 1 a t h a: Sigurni gubici pri iskorišćavanju dozrelih sastojina. I. Wolf rentabilnost pojedinih vrsta analizirao je prema stanju u 1984. godini. Najvrednije vrste bile su ariš, javor, jasen, smreka i bor, prosječnu vrijednost imala je bukva, lipa i hrast a najmanju grab, breza, cer, joha, te topola — jasika — vrba. Troškovi iskorišćivanja gono- geometrijske koncepcije i slobodno oblikovani ... Većinom su velike znanstvene, odgojno-obrazovne i gospodarske važnosti pa su kao hortikulturni spomenici zaštićeni na osnovi Zakona o zaštiti prirode, a kao neposredna okolica dvoraca i po Zakonu o zaštiti spomenika kulture. Jedinstvena po sadržaju i tretmanu, knjiga je zanimljiva i korisna različitim stručnjacima koji se profesionalno bave ili zanimaju za vrtnu arhitekturu, hortikulturu, pejzaž, zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode, a istodobno je i vrlo privlačno štivo za širok krug čitalačke publike, ljubitelja prirode i poštovalaca hrvatske kulturno-povijesne baštine. Dr. S. Bertović tovo su u suprotnom odnosu, pa su sa stanovišta rentabiliteta na prvom mjestu ariš, jela, smreka i bor a zatim slijede ostale vrste. Zaključak je autora, da je ovisnost troškova proizvodnje i cijene drva posredna a između rentabiliteta i troškova uža nego između rentabiliteta i prihoda. Na rentabilitet znatno utječe struktura sortimenata pojedinih vrsta. Ova saznanja dobro će doći šumarskoj operativi, na uređenju šuma i u odgoju kadrova, zaključuje autor. Iz članka D. Švanterova saznajemo, da i u Čehoslovačkoj Republici postoje suprotnosti između šumske proizvodnje i drvoprerađivačke industrije (primarne prerade, proizvodnje pokućstva i celuloze te industrije papira). Suprotnosti su posljedica, što šumska proizvodnja ni po volumenu ni po strukturi ne može zadovoljiti potrebe odnosne kapacitete drvoprerađivačke industrije. Stoga je potrebno, zaključuje autor, da se s jedne strane drvoprerađivački kapaciteti usklade s mogućnosti šumarstva, a s druge strane da šumarstvo racionalizira strukturu drvnog fonda u cilju povećanja proizvodnje ekonomičnijih vrsta drveća. To je put stvarnog povećanja ekonomičnosti |