DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Pogovor Literatura Pregledana arhivska građa i objavljeni izvori slika, karata i tablica Bilješka o piscu Prilozi — pregled listača i četinjača Hrvatskoga zagorja Prema autoru ... u svom tristoljetnom razvoju, od XVII. do XX. stoljeća, perivoji uz dvorce Hrvatskoga zagorja razvijali su se u kontekstu srednjoevropske vrtne umjetnosti — od ranobaroknog vrta XVII. st., preko baroknog vrta XVIII. st., pa engleskog i romantičarskog perivoja do historički oblikovanih vrtnih prostora. Prema oblikovanju i prostornoj organizaciji svi ti perivoji su: pejzažno oblikovani, geometrijski oblikovani, pejzaž- NEKE TEME IZ ŠUMARSTVA U TRI INOZEMNE PUBLIKACIJE Časopisi, iz kojih se prikazuju neki članci, neki su datumirani s 1988. godinom, ali su Savezu DITHŠDIH stigli u 1989. godini. 1. Zbornik VEDECKE PRACE (Znanstveni radovi), kojeg izdaje Institut za istraživanja u šumarstvu u Zvolenu, u 38. svesci, datumiranoj s 1988. godinom, sadrži 21 znanstveni rad Instituta. Od ovih izdavajamo radove Ivana W o 1 f a: Rentabilnost proizvodnje pojedinih šumskih vrsta, Dagmara Švanterova: Analiza izabranih problema između šumarstva i drvne industrije i Ondrije Čizmar a — Jana H a 1 a t h a: Sigurni gubici pri iskorišćavanju dozrelih sastojina. I. Wolf rentabilnost pojedinih vrsta analizirao je prema stanju u 1984. godini. Najvrednije vrste bile su ariš, javor, jasen, smreka i bor, prosječnu vrijednost imala je bukva, lipa i hrast a najmanju grab, breza, cer, joha, te topola — jasika — vrba. Troškovi iskorišćivanja gono- geometrijske koncepcije i slobodno oblikovani ... Većinom su velike znanstvene, odgojno-obrazovne i gospodarske važnosti pa su kao hortikulturni spomenici zaštićeni na osnovi Zakona o zaštiti prirode, a kao neposredna okolica dvoraca i po Zakonu o zaštiti spomenika kulture. Jedinstvena po sadržaju i tretmanu, knjiga je zanimljiva i korisna različitim stručnjacima koji se profesionalno bave ili zanimaju za vrtnu arhitekturu, hortikulturu, pejzaž, zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode, a istodobno je i vrlo privlačno štivo za širok krug čitalačke publike, ljubitelja prirode i poštovalaca hrvatske kulturno-povijesne baštine. Dr. S. Bertović tovo su u suprotnom odnosu, pa su sa stanovišta rentabiliteta na prvom mjestu ariš, jela, smreka i bor a zatim slijede ostale vrste. Zaključak je autora, da je ovisnost troškova proizvodnje i cijene drva posredna a između rentabiliteta i troškova uža nego između rentabiliteta i prihoda. Na rentabilitet znatno utječe struktura sortimenata pojedinih vrsta. Ova saznanja dobro će doći šumarskoj operativi, na uređenju šuma i u odgoju kadrova, zaključuje autor. Iz članka D. Švanterova saznajemo, da i u Čehoslovačkoj Republici postoje suprotnosti između šumske proizvodnje i drvoprerađivačke industrije (primarne prerade, proizvodnje pokućstva i celuloze te industrije papira). Suprotnosti su posljedica, što šumska proizvodnja ni po volumenu ni po strukturi ne može zadovoljiti potrebe odnosne kapacitete drvoprerađivačke industrije. Stoga je potrebno, zaključuje autor, da se s jedne strane drvoprerađivački kapaciteti usklade s mogućnosti šumarstva, a s druge strane da šumarstvo racionalizira strukturu drvnog fonda u cilju povećanja proizvodnje ekonomičnijih vrsta drveća. To je put stvarnog povećanja ekonomičnosti |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 115 <-- 115 --> PDF |
šumarstva i drvoprerađivačke industrije u budućnosti. Na osnovu jednogodišnjeg istraživanja O. Čizmar i J. Halath kod sječe i otpreme deblovine daju ove prosječne gubitke drvne mase: a) izvlačenjem žičarom na više: za bukovinu i javorovinu 3,5%) za smrekovinu i jelovinu 0,5iri/o b) spuštanjem žičarom za jelovinu i smrekovinu 1,5´Vo c) korišćenjem šumskog traktora LKT-80 i gusjeničara TDT-55 za bukovinu 6´Vo a za javorinu 6,57a d) gravitacionim transportom (točilima) za bukovinu 8´3/w a za jelovinu i smrekovinu 4:3/o´. 2. WISSENSCHAFTLICHE ZEITSCHRIFT der TECHNISCHEN UNIVERSITAT DRESDEN izlazi kao osnovno ili skupno izdanje i u posebnim nizovima. Pet je posebnih nizova od kojih je jedan »Bau-, Wasser — und Forstvvesen« (Građevinarstvo, vodogradnje i šumarstvo). Uz to sastavni dio ovog znanstvenog časopisa drezdenskog Tehničkog sveučilišta su i tematski nizovi. Jedan od osam tematskih nizova namjenjen je »intenziviranju proizvodnje i racionalnog kompleksnog iskorišćavnja drva kao sirovine«. Sastavni dio šestog sveska ovog znanstvenog časopisa je 25. svezak posebnog niza Građevinarstvo, vodogradnja i šumarstvo. Od 17 priloga 13 je s područja šumarstva, dva s područja geodezije, jedan o ekonomičnom korišćcnju voda tekućica a uvodnik je posvećen »Herrn Professor- u Dr. se. techn. Wassi´i Đmitriewitsch BOLSCHAKOV«. 2.1 Vasiliju Dmitroviču Bolšakovu posvećen je uvodnik povodom dodjele počasnog doktorata drezdenskog Tehničkog sveučilišta za njegov doprinos razvoju geodetske znanosti i tehnike te posebnih zasluga za produbljavnje odnosa između SSSR-a i DDR-a na području geodezije i kartografije. »Laudacio« je napisao prof. F. Deumlich, koji, uz ostalo, naglašava, da je »životni put slavljenika primjer, kako je Velika socijalistička revolucija iz 1917. godine omogućila slobodan razvoj osobnosti i stvaraičke mogućnosti «. V. D. Bolšakov rođen je 1927. godine u selu Ihovalša u području Arhangelska. Do 1946. godine bio je kolhoski radnik a potom studira na moskovskoj Visokoj školi za geodeziju, zračno snimanje i kartografiju. Na istoj školi 1960. godine izabran je za docenta, a 1968. godine, nakon doktoriranja imenovan je profesorom na Katedri za geodeziju. Sudjeluje u sovjetskim istraživanjima Svemira fotografskim snimanjem zemlje i druge strane mjeseca (u sondama 5—8) a sudjelovao je i na počecima istraživanja prirodnih resursa zemlje snimanjem iz zemaljske orbite. U te svrhe bio je inicijator, da se na školi uvedu novi predmeti kozmička geodezija, pomorska geodezija, istraživanja prirodnih resursa zemlje i reprografijc. Od ostalih djelatnosti navodimo, da je pisac (sam ili sa suradnicima) i 28 udžbenika i monografija. Jedan udžbenik, Teorija mjernih pogrešaka s osnovama računa vjerojatnosti, kako stoji u tekstu, preveden je i na »srpski jezik« Znatan udio imao je Bolšakov i u izdanju »prvog zajedničkog udžbenika autora iz SSSR-a i DDR-a na području geodezije, elektronskog daljinskog mjerenja«, koji je 1895. godine izašao na ruskom jeziku u Moskvi, a na njemačkom u Berlinu «. Bolšakov je, uz ostalo, i član jedne komisije Međunarodnog udruženja za geodeziju te vođa sovjetske delegacije u Međunarodnom udruženju mjeriteljskih inženjera. ltd. 2.2 S područjaa geode z ij e prikazani su dinamički modeli za utvrđivanje deformacija u inžinjerskoj geodeziji te kompleksna automatska obrada mjerenja za određivanje geodetskih koodinata. Iz vodoprivrede je prilog o ekonomičnom iskorišćivanju vode u uzdužnom profilu vodotoka. 317 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 116 <-- 116 --> PDF |
2.3 S područja šumarstva šest tema odnosi se na oštećivanje šuma imisijama, a ostale obrađuju: — Izgledi razvoja šumarstva Saske u ogledalu dugoročne statistike, — Radno-zdravstveno opterećenje kod rada s motornom pilom, — Sistemi strojeva za obnovu šuma u sredogorju i u ravnicama, — Opis debljinske strukture i njezinog razvoja pomoću Weilbull-distribucije, — Održavnje šumskotehničkih sredstava rada, — Karakteristike analize lišća roda Viburnum u šumskobotaničkom vrtu Tharandt i — Primjena kompjutera u šumskobotaničkom vrtu u Tharandt-u. U thardantskom šumskobotaničkom vrtu nalazi se 19 vrsta hudika (Viburnum sp.) od ukupno 110, koliko ih ima na svijetu, pretežno u umjerenom i subtropskom pojasu Azije, Evrope i Sjeverne Amerike. Od 19 hudika u ovom botaničkom vrtu samo su dvije iz Evrope — Viburnu opulus L. iV. lantana L. U % utvrđen je sadržaj makroelemenata (N, P, K, Ca i Mg) i Si, a u ppm mikroelemenata (Mn, Fe, Zn, Cu i Al). Razlike makroelemenata u lišću pojedinih vrsta dosižu i do četiri puta (za K i Ca), a mikroelemenata i do 70 puta (za Mn); vrlo je različit i sadržaj Si i kreće se u rasponu od 0,08 do 0,42l|l/o s prosjekom od 0,18%. Razlike kod naših dviju vrsta znatno su manje i iznose (u obliku »razlomka« V. opulus V. lantana): N 1,53 /1,44 — P 0,126/0,176 — K 0,93/0,60 — Ca 1,65/1,13 — Mg 0,220/0,412 i Si 0,23/0,14% te Mn 243/163 — Fe 473/226 — Zn 66/52 — Cu 6,2/7,6 i Al 686/131 ppm. Površina šumskobotaničkog vrla u Tharandt- u, kojeg su 1811. godine osnovali H. Cotta i J. A. Reum, iznosi oko 18 ha i sadrži preko 2000 botaničkih vrsta i varijeteta. Kako »broj vrsta drveća i grmlja još nije točno poznat«, to se pristupili kompjuteriziranoj inventarizaciji. S područja suvremene problema tike opterećenja šuma imisij a m a donosimo samo zaključke istraživanja H. J. F i e d 1 e r a za melioraciju površina stradalih od emisija u uslovima sredogorja. Kako potpuna obrada tla ubrzava razlaganje humusa i oticanje vode s posljedicom gubitka mineralnih hraniva to visinu vegetacije koja ometa rast podmlatka treba samo mehanički smanjiti a nikako koristiti herbicide, tj. mehaničkim načinom kulture držati čistom od vegetacije. Gdje je iz klimatskih i šumskouzgojnih uvjeta moguća sjetva leguminoza treba ih sijati i tako poboljšati stanje humusa kako po količini tako i po kakvoći. Dodavanjem teško topivih KL, KP (kalij — fosfatnog gnojiva) osigurat će se bolji režim vode i postići bolja otpornost biljaka na mraz. Dušično gnojivo nije potrebno dodavati, jer će dušika biti dovoljno u humusu te atmosferkim donosom. Dakako, da je potrebno obaviti pedokemijsku analizu konkretne površine, koja će dati podatke o eventualnoj potrebi vapnjenja. No za vapnjenje treba koristiti dolomitni materijal, kojim se u tlo unosi i magnezij. Ukoliko se kod smreke pojavi žućenje iglica, treba primijeniti prihranu preko lišća s magnezijem u obliku magnezij-sulfata (10 kg Mg po ha). Biološka svojstva tla za kulture smreke poboljšat će se i sadnjom brzorastućih listača. Zanimljivosti radi dodajemo, da su usporedno istraživane količine imisijskog materijala zaostalog poslije oborina, kiše ili snijega, (wet only) i kada oborina nema (bulk taloženje) na slobodnom i ispod mlade smrekove sastojine, Prema garafičkom prikazu šuma zadrži više iona SO-, H i Ca u odnosu na slobodnu površinu. U oba slučaja tih iona više je u bulk nego u wet only situaciji. 3. REVUE FORESTIERE FRANCAISE u br. 3/1989. godine na prvom mjestu donosi prikaz Arboretuma d´A ni ance autora j. P. Picarda i M. Vermiera. Ovaj arboretum 1901. godine osnovala je |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 117 <-- 117 --> PDF |
L´Ecole nationale des Eaux et Forets u Nancy-u, od koje je u pravcu ENE udaljen 13 km. Danas je u sklopu Centra za šumarska istraživanja INRA u NancyChampenoux- u. Prvotna površina bila je 8,86 ha a danas, nakon postepenog povećavanja između 1936. i 1965. godine, 16 ha. Kako se nalazi u području bojišta iz Prvog i drugog svjetskog rata to je u svakom doživio stanovita oštećenja. Prema povedenoj inventarizaciji od 1984. do 1986. godine, u Arboretumu nalazi se 4813 vrsta drveća, višeg i nižeg grmlja. Porijeklo drveća i grmlja potječe: (četinjače/ listače), iz Evrope i Zapadne Azije 63/37%, Istočne Azije 66/34"7o, s pacifičke strane Sjeverne Amerike 91/9lo/oi a s atlantske 52/ 487«. Za dio vrsta dani su i podaci o njihovom uspijevanju, a među tim je i P a nčićeva omorika (na francuskom srpska omorika), te je i ona povod za ovaj prikaz. Za Pančićevu omoriku piše da je značajna, ne po rastu koji je više nego osrednji, nego po svojoj krošnji. Krošnja Pančićke, pa i u slobodnom pix>storu, je uska s granama nejednake dužine upravljene prema dolje. Prema tome u tom arboretumu razvila je svoju karakterističnu krošnju, što nije uvijek slučaj za primjerke uzgojene izvan svog prirodnog staništa. Arboretum pak, nalazi se na nadmorskoj visini između 250 i 260 m a srednja godišnja temperatura iznosi 9,1°C. Od ostalih vrsta navodim još perzijsku parociju (Parrotia persica C. A. Mey). Ova vrst je doduše, navedena i u našoj Šumarskoj enciklopediji, ali nije posebno naglašena njezina dekorativna (parkovna) vrijdnost koja se sastoji u bujnoj krošnji, u dugim tamnocrvnim tučkovima cvjetova, u kori koja se ljuska poput planine i u jesen crvenim ili zlatnožutim lišćem. Iz ovog broja registriramo još i zapis L. B a 1 a n g er a »O izuzetnim stablima ili ´Vi bi htjeli znati sve, sve, sve o Golemom, Velikom i Malom´«. Veliki, Golemi i Mali su tri stabla hrasta (u tekstu nije navedena vrst, ali po položaju šume bit će hrasta kitnjaka), koji su u Francuskoj imali značaj, koji značaj za nas imaju hrastovi u šumi Prašnik. Ovaj zapis ima svrhu da ne padnu u zaborav, budući da su stradali od nevremena. Naime, 11. srpnja 1984. godine ja ko nevrijeme prohujalo je istočnom Francuskom zahvativši i državnu šumu Durnay u Vogezima (u istočnoj Francuskoj na lijevoj obali Rajne). Kako piše Balanger u nevremenu potpuno su stradale sastojine na 1600 ha a jako su bile oštećene na površini 1286 ha. U toj šumi nalazila se i navedena tri hrasta, koja su ovim zapisom ovjekovječena. Da li su zavrijedili ovjekovječenje neka nam kažu niže navedeni podaci. Dimenzije stabala Golemog, Velikom i Malog iznosile su: prsni promjer 1,59/1,32 /0,96 m, visina 32,75/32,50/32,25 m, a masa (uključujući i krošnju) 37,0/25,0/ 13,0 m3 visina debla do prve grane iznosila je 12,25/14,75 ´16,80 m a prodajna 21,23/18,20 ,23,40 m. Ovo su dimenzije ustanovljene 1978. godine, kada je drvna masa, oblovine za prodaju procjenjuje s 17,6/15,8/10,8 m:l. Obaranje stabala izvršeno je 20. ožujka 1987. godine s »velikom svečanošću«. Nakon obaranja utvrdilo se, da je Golemi bio u sredini debla šupalj na dužini 3,5 m, a Veliki na dužini 33,0 m; iskoristiva deblovina iznosila je 15,98/10,73/9,40 m3 a prodajom postigla se jedinična cijena (po 1 m3) za trupac Golemog srednjeg promjera 108 cm (dužine 11,5 m) 19 450 Franaka, a za Velikog 8 m dugog isto 108 cm srednjeg promjera 7 456 Franaka a od Malog 6 383 Fr. Šuplji trupac Golemog dužine 1 m, promjera 160 cm i mase 2,01 m:1 poklonjen je muzeju d´Hennezel. Za Golemog starost na 3,5 m iznosila je 350 godina. Oskar Piškorić 319 |