DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 115 <-- 115 --> PDF |
šumarstva i drvoprerađivačke industrije u budućnosti. Na osnovu jednogodišnjeg istraživanja O. Čizmar i J. Halath kod sječe i otpreme deblovine daju ove prosječne gubitke drvne mase: a) izvlačenjem žičarom na više: za bukovinu i javorovinu 3,5%) za smrekovinu i jelovinu 0,5iri/o b) spuštanjem žičarom za jelovinu i smrekovinu 1,5´Vo c) korišćenjem šumskog traktora LKT-80 i gusjeničara TDT-55 za bukovinu 6´Vo a za javorinu 6,57a d) gravitacionim transportom (točilima) za bukovinu 8´3/w a za jelovinu i smrekovinu 4:3/o´. 2. WISSENSCHAFTLICHE ZEITSCHRIFT der TECHNISCHEN UNIVERSITAT DRESDEN izlazi kao osnovno ili skupno izdanje i u posebnim nizovima. Pet je posebnih nizova od kojih je jedan »Bau-, Wasser — und Forstvvesen« (Građevinarstvo, vodogradnje i šumarstvo). Uz to sastavni dio ovog znanstvenog časopisa drezdenskog Tehničkog sveučilišta su i tematski nizovi. Jedan od osam tematskih nizova namjenjen je »intenziviranju proizvodnje i racionalnog kompleksnog iskorišćavnja drva kao sirovine«. Sastavni dio šestog sveska ovog znanstvenog časopisa je 25. svezak posebnog niza Građevinarstvo, vodogradnja i šumarstvo. Od 17 priloga 13 je s područja šumarstva, dva s područja geodezije, jedan o ekonomičnom korišćcnju voda tekućica a uvodnik je posvećen »Herrn Professor- u Dr. se. techn. Wassi´i Đmitriewitsch BOLSCHAKOV«. 2.1 Vasiliju Dmitroviču Bolšakovu posvećen je uvodnik povodom dodjele počasnog doktorata drezdenskog Tehničkog sveučilišta za njegov doprinos razvoju geodetske znanosti i tehnike te posebnih zasluga za produbljavnje odnosa između SSSR-a i DDR-a na području geodezije i kartografije. »Laudacio« je napisao prof. F. Deumlich, koji, uz ostalo, naglašava, da je »životni put slavljenika primjer, kako je Velika socijalistička revolucija iz 1917. godine omogućila slobodan razvoj osobnosti i stvaraičke mogućnosti «. V. D. Bolšakov rođen je 1927. godine u selu Ihovalša u području Arhangelska. Do 1946. godine bio je kolhoski radnik a potom studira na moskovskoj Visokoj školi za geodeziju, zračno snimanje i kartografiju. Na istoj školi 1960. godine izabran je za docenta, a 1968. godine, nakon doktoriranja imenovan je profesorom na Katedri za geodeziju. Sudjeluje u sovjetskim istraživanjima Svemira fotografskim snimanjem zemlje i druge strane mjeseca (u sondama 5—8) a sudjelovao je i na počecima istraživanja prirodnih resursa zemlje snimanjem iz zemaljske orbite. U te svrhe bio je inicijator, da se na školi uvedu novi predmeti kozmička geodezija, pomorska geodezija, istraživanja prirodnih resursa zemlje i reprografijc. Od ostalih djelatnosti navodimo, da je pisac (sam ili sa suradnicima) i 28 udžbenika i monografija. Jedan udžbenik, Teorija mjernih pogrešaka s osnovama računa vjerojatnosti, kako stoji u tekstu, preveden je i na »srpski jezik« Znatan udio imao je Bolšakov i u izdanju »prvog zajedničkog udžbenika autora iz SSSR-a i DDR-a na području geodezije, elektronskog daljinskog mjerenja«, koji je 1895. godine izašao na ruskom jeziku u Moskvi, a na njemačkom u Berlinu «. Bolšakov je, uz ostalo, i član jedne komisije Međunarodnog udruženja za geodeziju te vođa sovjetske delegacije u Međunarodnom udruženju mjeriteljskih inženjera. ltd. 2.2 S područjaa geode z ij e prikazani su dinamički modeli za utvrđivanje deformacija u inžinjerskoj geodeziji te kompleksna automatska obrada mjerenja za određivanje geodetskih koodinata. Iz vodoprivrede je prilog o ekonomičnom iskorišćivanju vode u uzdužnom profilu vodotoka. 317 |