DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Ad. 6. Uvodno izlaganje na temu: »Suvremenije metode gospodarenja prirodnim šumama hrasta lužnjaka« podnio je dr. Đuro K o v a č i ć, a na temu: »Primjena hrastovine u proizvodnji finalnih proizvoda visoke kvalitete« podnio je prof. dr. Stjepan Tkale c* Sažetak uvodnog izlaganja: »Suvremenije metodti gospodarenja prirodnim šu mama hrasta lužnjaka« Slavoniju pored ostalog karakteriziraju u svijetu dobro poznate prirodne šume hrasta lužnjaka. Zbog toga je razumljivo da je mjesto održavanja godišnje Skupštine Saveza utjecalo na izbor naslovne teme o kojoj je bilo riječi u drugom, isključivo stručnom dijelu dnevnog reda Skupštine. U daljnjem sadržaju ovog zapisa naći ćemo da u pogledu posjedovanja Iužnjakovih šuma nadprosjeČne kvalitete, područje Slavonskog Broda zauzima posebno mjesto. Izučavajući u proteklih 10 godina strukturu prirodnih Iužnjakovih šuma, zastupljenih na području čitave Hrvatske, autor je na temelju dobivenih rezultata istraživanja zaključio da karakteristike strukture i njen razvoj, mogu poslužiti kao temelj suvremenijeg gospodarenja prirodnim šumama. U spomenutim istraživanjima uočena je zakonitost da se kod visokih regularnih šuma, bez obzira na starost, struktura prema broju stabala i drvnoj zalihi, podvrgava normalnoj raspodjeli. Ovi rezultati pored teoretske imaju s druge strane i svoju gospodarsku, odnosno praktičnu vrijednost. Kao prvo, na temelju analitičkog prikaza učestalosti prsnih promjera stabala po dobi, zaključeno je da je kod Iužnjakovih sasto jina, do sada primjenjivana ophodnja od 100 do 120 godina daleko preniska, te da ju je nužno, barem kod onih kvalitetnijih, osjetno produžiti. Nadalje, ako nam je uspjelo kod vrlo kompliciranog razvoja strukture uočiti zakonitosti, i nju objektivno numerički prikazati, onda nam nije potrebno, pri svakoj reviziji uređajnih elaborata vršiti skupe terenske izmjere radi obračuna nove inventarizacije drvne zalihe, već se mala revizija može izvršiti računskim putem, a pri gospodarenju koristiti normale. U tu svrhu je autor, u suradnji s V. Hrenom, izradio normale za čiste i mješovite prirodne sastojine lužnjaka i kitnjaka, objavljene u publikaciji Šumarskog instituta Jastrebarsko »Radovi«, Zagreb, 1984. i 1987. godine. U šumskom fondu drvne zalihe Hrvatske lužnjak je s 40 mil. m´1 (oko 16%) bruto drvne zalihe na drugom mjestu. Bez obzira što je najzastupljenija bukva, oko 80 mil. m:l (32a/o), lužnjak je i gospodarski i ekonomski najvrijednija vrsta. U tom smislu vrlo su interesantne sastojine hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici »Ilijanska Jelas«, područje Slavonski Brod, starosti od 85 do 95 godina, gdje je u više odjela, površine preko 100 ha, s drvnom zalihom od 650—750 m:!/ha, godišnji tekuće prirast od 12 do 13,5 nv1 ha. Sve ovo poprima drugi značaj kada se ima na umu da se toliki prirast akumulira u šumi sa srednjim prsnim promjerom iznad 45 cm. Prihvaćen je prijedlog da se ove sastojine u budućim znanstvenim israživanjima posebno izuče. Pored normala, suvremenijem gospodarenju šumama pridonijet će osnivanje informacijskog sistema na nivou Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske. Nije dovoljno u uređajnim elaboratima na temelju smjernica gospodarenja propisati etate i potrebne šumskouzgojne radove. Daleko je efektnije evidentirati za sva područja sve gospodarske jedinice, sveobuhvatno, sadržajno i točno, s kojim uspjehom su propisane odredbe realizirane. Učesnici Skupštine su informirani da se informacijski sistem sastoji iz dva dijela, banke podatake (datoteke), koja sadrži za sva područja po gospodarskim jedinicama fond površina i drvne zalihe, s prirastom, propisanim etatom i šumskouzgojnim radovima i drugi dio evidencije, koje također po područjima, za nivo gospodarske jedinice, evidentiraju po godinama, s kojim uspjehom su realizirane propisane odredbe. Ovdje je za svaku gospodarsku jedinicu, i sve kategorije podataka, izrađen mehanizam bilanciranja koji sadrži usporedbu propisa i izvršenja. Osnivanje i ažuriranje ovako velikog fonda podataka omogućuje vlastiti kompjutorski centar u Radnoj zajednici Slz.-a šumarstva Hrvatske. * Uvodna izlaganja objavit će se u narednom Šumarskom listu. |