DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 19 <-- 19 --> PDF |
/.raka, koji pročišćen krošnjama drveća dolazi u prizemni sloj bez štetnih supstancija koje nepovoljno utječu na čovjeka. Onečišćen zrak, koji daljinskim transportom dolazi iz udaljenih industrijskih centara (Rijeka, Italija, Plomin i dr.), opterećuje značajno park šumu Čikat, što se vidi po njezinu današnjem zdravstvenom stanju, koje je vrlo loše, pa je potrebno otkriti izvore imisija i inzistirati na pročišćavanju ili zaustavljanju emisija. Krošnjama i tlom šuma Čikat utječe na vodni režim prostora, što se prvenstveno odnosi na zračnu vlagu kao posljedicu procesa transpiracije. Najznačajnija uloga parka šume Čikat jest u njenoj turističkoj, estetskoj i rekreacijskoj funkciji, koju je potrebno pod svaku cijenu zadržati. UZGOJNI ZAHVATI NJEGE I OBNOVE U SASTOJINAMA ALEPSKOG BORA NA ČIKATU Šume alepskog bora na Čikatu su pretežno nastale intervencijom čovjeka sadnjom sadnica na degradiranom kršu. Ti su radovi započeli 1886. godine, tako da su se tijekom vremena šume alepskog bora širile na ostale površine krša sadnjom sadnica i naletom sjemena bora na degradirane površine. Osim toga napuštanjem površina koje su bile pod vinogradima i maslinicima stvoreni su idealni uvjeti za dalje širenje alepskog bora. Prema tome, alepski bor na Čikatu predstavlja pionirsku vrstu drveća koja se naselila (umjetno ili spontano) na degradirana staništa šuma hrasta crnike. Iz toga izlazi za nas vrlo značajna i temeljna konstatacija da na području Čikata od prirode dolazi šuma hrasta crnike koja je u davnoj prošlosti bila dominantna na ovim prostorima. Nestankom šume hrasta crnike nestali su i uvjeti za njen neposredni povratak na te površine. Prije svega nestalo je pravo šumsko tlo koje ima sve preduvjete za razvoj crnike, nastao je krš sa svim svojim obilježjima s jedne strane i ponegdje poljoprivredne površine s kulturom masline i vinograda. I jedne i druge površine ne stvaraju uvjete za spontani i prirodni povratak šume hrasta crnike. Crnika ima velike prohtjeve na šumskom tlu koje mora biti formirano za njen povratak. Fizikalna i kemijska svojstva te biološka aktivnost šumskog tla predstavlja značajne parametre i limitirajuće vrijednosti o kojima ovisi pridolazak i opstanak crnike. Prema tome, formiranje šumskog tla sa svim njegovim obilježjima u određenim ekološkim uvjetima predstavlja preduvjet povratka autohtone vegetacije na ta tla. Pošumljavanje degradiranih površina na kršu sa sadnicama alepskog bora predstavlja prvi korak zaustavljanja degradacijskill procesa na tom staništu. Budući da je alepski bor, kao i sve drveće četinjača na Lošinju, alohton, strana vrsta drveća, koja na tim prostorima ne pridolazi prirodnim putom, njenim unošenjem namijenjena joj je pionirska, meliorativna uloga. Upravo njegovo stvarno porijeklo, a i njegova biološka svojstva ne daju mu vitalnost i dugotrajnost kao što je imaju autohtone vrste drveća. Zbog toga za vrijeme trajanja jedne ophodnje sastojine alepskog bora (oko 80 godina) stvore se uvjeti za povratak sastojine crnike ili pak u slučaju jako degradiranog tla mješovite šume alepskog bora i crnike. Formiranjem pravoga šumskog tla alepski bor nema uvjeta za prirodno pomlađivanje zbog |