DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Jazište s obzirom na to da su se sjekli »elementi makije«, težeći za čistom šumom alepskog bora i eventualno želeći postići nikad nepostignuto prirodno pomlađivanje bora. Tamo gdje ne postoje pomladne jezgre, a uvjeti tla se ocjenjuju kao povoljni, potrebno je otvaranjem malih površina (1—2 stabla) dovesti više svjetla na tlo, ubrzati procese mineralizacije, humifikacije i biološke aktivnosti u tlu, što će rezultirati pojavom odgovarajućeg pomlatka. Na takvim je mjestima potrebno unositi žir ili sadnice hrasta crnike, crnog jasena, lovora i drugih autohtonih elemenata. Na taj način uz prirodnu sukcesiju autohtonih elemenata osigurat će se dobra obnova tih površina. Proširivanje postojećih obnovljenih površina uz kombiniranje prirodne i umjetne obnove predstavlja pravac koji treba slijediti u pomlađivanju tih šuma. Osnovni preduvjet koji treba obaviti u tim sastojinama, kad je riječ o pomlađivanju, jest kompletna zaštita pomladne površine posebno od devastacije koju čine ljudi i stoka. Zbog toga ograđivanje i vidno isticanje zabrane gaženja i uništavanja tih površina mora biti prioritetan zadatak. Prema svemu navedenom, kad je u pitanju njega i obnova šuma alepskog bora na Čikatu, model za njegu i obnovu tih šuma mora sadržati ovo stajalište: — Radovima na njezi i pomlađivanju tih sastojina treba postići potpunu prirodnost šumskih sastojina na svim staništima. — Hrast crnika i ostali pratioci trebaju biti dominantne vrste drveća, koje će davati osnovno obilježje području i predstavljati značajno ekološko uporište tog kraja. — Iz estetskih razloga moguće je u omjeru smjese tih sastojina podržavati do 30% alohtonih vrsta drveća (mediteranski borovi, cedrovi, čempres i dr.) — Sve radove na njezi i obnovi sastojina treba izvoditi uz respektiranje daljeg razvoja turističke privrede. Također je prijeko potrebno posvetiti pažnju da se ne naruši biološka ravnoteža razvoja prirodne sastojine (ograničenje frekvencije, zaštita površina usmjeravanjem prometa, gradnje i dr.). — Potrebno je energično zaustaviti sve izvore opterećenja šumskih ekosistema štetnim supstancijama (S02, fotooksidanti i dr.). Provodeći navedene mjere i pothvate, park šuma Čikat će se svrstati u one šumske sastojine koje će biti stabilne, dobrih općekorisnih funkcija i trajne. Trajnost će joj osigurati prirodnost ekosistema te šumskouzgojni zahvati temeljeni na principima suvremene šumarske znanosti. ZAKLJUČAK Na temelju obavljenih istraživanja parka šume Čikat možemo zaključiti slijedeće: 1. Obrađene su ekološko-vegetacijske osobine parka šume Čikat. 2. Prikazan je povijesni dio nastanka parka. 223 |