DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 22 <-- 22 --> PDF |
3. Radovima na njezi i pomlađivanju treba postići potpunu prirodnost Šumskih sastojina na svim staništima. 4. Hrast crnika i ostali pratioci trebaju biti dominantne vrste drveća, koje će davati osnovno obilježje području i predstavljati značajno ekološko uporište toga kraja. 5. Iz estetskih razloga moguće je u omjeru smjese tih sastojina podržavati do 30% alohtonih vrsta drveća (mediteranski borovi, cedrovi, čempres i dr.). 6. Sve radove na njezi i obnovi sastojina treba izvoditi uz respektiran je daljeg razvoja turističke privrede. Također je prijeko potrebno posvetiti pažnju da se ne naruši biološka ravnoteža razvoja prirodne sastojine (ograničenje frekvencije, zaštita površina usmjeravanjem prometa, gradnje i dr.). 7. Potrebno je energično zaustaviti sve izvore opterećenja šumskih ekosistema štetnim supstancijama (SO.,, fotooksidanti i dr.). 8. Provodeći navedene mjere i pothvate, park šuma Čikat će se svrstati u one šumske sastojine koje će biti stabilne, dobrih općekorisnih funkcija i trajne. Trajnost će joj osigurati prirodnost ekosistema te šumskouzgojni zahvati temeljeni na principima suvremene šumarske znanosti. LITERATURA Komlenović, N. i Pezdirc, N. (1987): Koncentracija sumpora u lišću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom primorju, Šum. list 1—2. M a t i ć, S. (1983): Struktura šuma hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis H-ić 1958) na Rabu. Zbornik Roberta Visijanija Šibenčanina, Šibenik. Matić , S. (1986): Šumske kulture alepskog bora i njihova uloga u šumarstvu Mediterana, Glasnik za šumske pokuse. Posebno izdanje, 2, str. 123—145, Zagreb. Matić , S. (1987): Uzgojni zahvati u Mediteranskim šumama kao mjera povećanja njihove stabilhnosti i produktivnosti. III kongres biologa Hrvatske, Mali Lošinj. Prpić , B. (1980): Problematika Motovunske šume s prijedlogom rješenja, Šum. list 5—6, str. 189—200. Prpić , B. (1986): Ekologija šuma — razvoj i primjena, Šum. list, str. 279—281. Prpić , B. (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i svjetlu, Glasnik za šumske pokuse, str. 69—77. Rauš , Đ. (1983): Parkovi otoka Raba i njihovo hortikulturno i estetsko i turističko značenje, Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, str. 247—266, Šibenik. Rauš , Đ. & S. Mati ć (1984): Sinekološko-uzgojno istraživanje u šumama otoka Raba. Šum. list, br. 3—4, str. 131—145, Zagreb." Rauš , Đ. (1986): Uloga šuma i parkova u prostornom i privrednom planu otoka Raba. Posebno izdanje Glasnika za šumske pokuse Šumarskog fakulteta Zagreb, br. 2, 199—206. Rauš, Đ., Prpić, B. i Matić, S. (1988): Studija tala i površina pogodnih za poljoprivredu i šumarstvo. Prostorni plan općine Cres-Lošinj. Zagreb. R a u š, Đ., Šumarska fitocenologija, Liber, Zagreb 1987. š u ga r i ostali: Vegetacijska karta SR Hrvatske, List Rab, 1976. Šumsko-privredna osnova 1963—1972. G. j . »Čikat« — Šumarija Mali Lošinj. Urbanistički institut SR Hrvatske — Zagreb PUP za Čikat 1987. 224 |