DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 49     <-- 49 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS


UDK 630-631.4 + 546.4/.5/.8.002 Šum. list (X1V71990) 251


TEŠKI METALI (Pb, Zn, Cu) U TLIMA NIZINSKIH ŠUMA
SJEVEROZAPADNE HRVATSKE


Branimir MAYER, Nadežda PEZDIRC


SAŽETAK: U radu se iznose rezultati istraživanja sadržaja olova,
cinka i bakra u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne Hrvatske.
Utvrđene su znatno veće količine na površinama izvrgnutimpoplavama, osobito u aluvijalnim naplavinama rijeke Drave.


Ključne riječ i: Teški metali, olovo, cink, bakar, tla nizinskih
šuma, unos onečišćenja poplavnim vodama, sjeverozapadna
Hrvatska.


1. UVOD
Najvrednije nizinske šume hrasta lužnjaka u dolinama rijeka Save, Drave
i pritoka već su značajno oštećene (38%>) (Prpi ć et al. 1988, Prpić ,
1989). Propadanje hrasta lužnjaka zauzima velike razmjere u srednjoj Posavini,
osobito u šumama Odranskog polja pokraj Zagreba i Sunjskog polja
kod Siska, a sušenje podravskih vrbika i topolika sve se više širi. Propadanje
ovih šuma pripisuje se kombiniranom djelovanju promjena vodnog režima
(regulacije rijeka, hidromelioracije, izgradnja hidrocentrala), onečišćenju
zraka i poplavnih voda, klimatskim promjenama (suše, zimske studeni)
i promjenama prirodne strukture šuma.


U okviru multidisciplinarnih istraživanja uzroka i posljedica propadanja
naših nizinskih šuma neophodno je dalje širiti bazu podataka o opterećenosti
tala polutantima, posebno onih koja su plavljena onečišćenim vodama na
što se ukazuje u radovima M a y e r a (1986, 1987).


2. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA
Kartografski prikaz i opis lokacija izraživanja dat je u slici 1 i tablici


1. U šumama srednje Posavine i Pokuplja itrsaživanja su provedena u zajednicama
hrasta lužnjaka i poljskog jasena na pseudoglejnim, semiglejnim i amfiglejnim
tlima, a istraživanja u Podravini kod Varaždina obuhvatila su šume
vrba i topola na fluvisolima rijeke Drave. Vodotehnički zahvati, izgradnja
šumskih prometnica i HE »Varaždin« značajno su promijenili dinamiku plav-
Ijenja u posljednjih nekoliko decenija, posebno u pravcu kraćeg trajanja i
smanjenja plavljenih površina.
´´´ Dr. Branimir Mayer, mr. Nadežda Pezdirc, Šumarski institut, Jastrcbarsko


251