DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 49 <-- 49 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630-631.4 + 546.4/.5/.8.002 Šum. list (X1V71990) 251 TEŠKI METALI (Pb, Zn, Cu) U TLIMA NIZINSKIH ŠUMA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE Branimir MAYER, Nadežda PEZDIRC SAŽETAK: U radu se iznose rezultati istraživanja sadržaja olova, cinka i bakra u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne Hrvatske. Utvrđene su znatno veće količine na površinama izvrgnutimpoplavama, osobito u aluvijalnim naplavinama rijeke Drave. Ključne riječ i: Teški metali, olovo, cink, bakar, tla nizinskih šuma, unos onečišćenja poplavnim vodama, sjeverozapadna Hrvatska. 1. UVOD Najvrednije nizinske šume hrasta lužnjaka u dolinama rijeka Save, Drave i pritoka već su značajno oštećene (38%>) (Prpi ć et al. 1988, Prpić , 1989). Propadanje hrasta lužnjaka zauzima velike razmjere u srednjoj Posavini, osobito u šumama Odranskog polja pokraj Zagreba i Sunjskog polja kod Siska, a sušenje podravskih vrbika i topolika sve se više širi. Propadanje ovih šuma pripisuje se kombiniranom djelovanju promjena vodnog režima (regulacije rijeka, hidromelioracije, izgradnja hidrocentrala), onečišćenju zraka i poplavnih voda, klimatskim promjenama (suše, zimske studeni) i promjenama prirodne strukture šuma. U okviru multidisciplinarnih istraživanja uzroka i posljedica propadanja naših nizinskih šuma neophodno je dalje širiti bazu podataka o opterećenosti tala polutantima, posebno onih koja su plavljena onečišćenim vodama na što se ukazuje u radovima M a y e r a (1986, 1987). 2. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Kartografski prikaz i opis lokacija izraživanja dat je u slici 1 i tablici 1. U šumama srednje Posavine i Pokuplja itrsaživanja su provedena u zajednicama hrasta lužnjaka i poljskog jasena na pseudoglejnim, semiglejnim i amfiglejnim tlima, a istraživanja u Podravini kod Varaždina obuhvatila su šume vrba i topola na fluvisolima rijeke Drave. Vodotehnički zahvati, izgradnja šumskih prometnica i HE »Varaždin« značajno su promijenili dinamiku plav- Ijenja u posljednjih nekoliko decenija, posebno u pravcu kraćeg trajanja i smanjenja plavljenih površina. ´´´ Dr. Branimir Mayer, mr. Nadežda Pezdirc, Šumarski institut, Jastrcbarsko 251 |