DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 55     <-- 55 -->        PDF

djela od zračnih polucija, ali i s razlikama u opterećenju koje uzrokuje
blizina industrijskih i urbanih zona kako to potvrđuju istraživanja dava ča
et al., 1985, Mart ino vica i Burl ice, 1985, M ay era, 1987, Kom
leno vica, 1989, May era R., 1989 i Martinovića i Kušena,
1989. U tom pogledu povoljnije stanje je u Česmi i Varoškom lugu za razliku
od Turopoljskog luga i Posavskih šuma (blizina zagrebačke i sisačke urbane
i industrijske zone). Ove se razlike regionalno poklapaju s intenzitetom
sušenja hrasta lužnjaka.


Na poplavnim lokacijama došlo je do vrlo značajnog unosa olova, cinka
i bakra u tlo u odnosu na neplavljene uz specifičnosti vezane za vrste onečišćenja
pojedinih vodotoka i dinamiku poplava. Enormna onečišćenja olovom
i cinkom dravskih naplavina potječu iz otpadnih komunalnih i industrijskih
voda gradova Maribora, Ptuja, Mežica (rudnik olova), Kiagenfurta i drugih.
Po kontaminiranosti ove su naplavine u rangu s otpadnim muljem iz uređaja
za pročišćavanje što otežava obnovu šuma, ograničava korištenje drvnog
materijala i drastično sužava mogućnosti namjene prostora.


Na ostalim plavljenim lokacijama vrijednosti za olovo prelaze prirodne
i prosječne koncentracije, a za cink i bakar one su još ispod prosječnih.
Specifičnosti po ostalim lokacijama su lijedeće:


— Rijeka Česma južno od Bjelovara deponirala je u plavljeno šumsko
tlo 3,5 do 4 puta više bakra, 1,4 do 3 puta više olova i 2,5 do 5,2 puta više
cinka od površina izvan dosega poplava iz Česme.
— U naplavinama rijeke Glogovnice nizvodno od Križevaca i Vrbovca
utvrđen je 1,5 puta veći sadržaj cinka i bakra od neplavljenih tala u obližnjem
Varoškom lugu, ali je sadržaj olova u naplavini niži uz moguće tumačenje
da prevladava prehrambena industrija.
— Onečišćenje rijeke Kupčine i pritoka otpadnim vodama iz Jastrebarskog
i vinogradarskog plešivičkog slivnog područja (zaštitna sredstva) dovelo
je do povećanja sadržaja teških metala na širokom području šume Kupčina
na nivou slično rijeci Česmi.
— U području Turopoljskog luga na intenzivno plavljenim lokacijama
6 i 7 iz rijeke Odre i Posavskim šumama lokacija 3 sadržaj olova značajno
prelazi tipičnu vrijednost. Slična je i lokacija 4 u Posavskim šumama ranije
plavljena na kojoj je, kao i u Turopoljskom lugu (lok. 6 i 7) došlo do intenzivnog
sušenja hrasta lužnjaka. Ove promjene pratile su i promjene vodnog
režima izazvane vodotehničkim zahvatima, izgradnjom prometnica i drugim
faktorima.
Problem fitotoksičnosti istraživane grupe teških metala od velikog je
značenja u biljnoj fiziologiji no njihov prag toksičnosti treba ocjenjivati u
sklopu sinergističkog djelovanja velikog broja štetnih tvari, koje su istodobno
prisutne u otopini tla. Prilikom testiranja uspijevanja biljaka hrasta
lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, javora, breze i drugih šumskih vrsta
na otpadnim muljevima Smild e i Burg , (1983) su utvrdili da se paralelno
s povećanjem koncentracije teških metala smanjuje visinski rast.


Glava č (1989) smatra da polutantima narušen unutarnji vodni režim
i ekonomija hraniva stabla predstavlja glavne uzorke njihovog fiziološkog
slabljenja i sušenja, posebno onih visokih s dugim putem tranporta tvari.